Tuesday, Nov. 19, 2019

EK daje Hrvatskoj 8 milijuna eura za sanaciju štete od zimskih oluja?

Autor:

|

27.08.2014

|

Kategorije:

EK daje Hrvatskoj 8 milijuna eura za sanaciju štete od zimskih oluja?

Izvor: Tportal, naslovna fotografija: Ivan Toman

Povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn u srijedu je najavio prijedlog paketa pomoći Europske komisije u vrijednosti od gotovo 47 milijuna eura namijenjenog Sardiniji (Italija), Kefaloniji (Jonski otoci, Grčka), Sloveniji i Hrvatskoj nakon niza prirodnih katastrofa u tim regijama krajem 2013. i početkom 2014, priopćila je Europska komisija.

Predlaže se pomoć Italiji u vrijednosti od 16,3 milijuna eura kao odgovor na teške poplave iz studenog 2013, a 3,7 milijuna eura namijenjeno je Grčkoj kako bi se pokrili troškovi uzrokovani potresom i naknadnim udarnim valovima na Kefaloniji i Jonskim otocima od siječnja do ožujka 2014. I Slovenija i Hrvatska ozbiljno su pogođene snježnim olujama u siječnju i veljači 2014. te im je dodijeljena pomoć u vrijednosti od 18,4, odnosno 8,6 milijuna eura, naveli su iz Europske komisije u Hrvatskoj.

Povjerenik Hahn, koji nadgleda fond i potpisao je današnji prijedlog, rekao je: ‘Ova odluka odražava samu bit ovog fonda, a to je solidarnost s državama članicama i našim susjedima nakon prirodnih katastrofa, kada im je to potrebno. Europski fond solidarnosti olakšava tim zemljama oporavak i omogućuje im da povrate stabilnost koju ugrožavaju ozbiljne štete u gospodarskim sektorima poput turizma ili uništenje osnovne infrastrukture. Predloženim iznosom potpore omogućit će se Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj oporavak od katastrofa i nadoknada troškova spašavanja u pogođenim područjima.’

Dodao je: ‘Riječ je o konkretnim iznosima usmjerenima na suzbijanje trenutačnog i izravnog učinka prirodnih katastrofa. K tomu, u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova podupire se ukupni razvoj tih regija. Usmjeravanjem sredstava u potporu poslovanju, istraživanju i inovacijama, IKT-u i niskougljičnom gospodarstvu, tim se regijama može omogućiti da katastrofu pretvore u priliku za razvoj održivoga gospodarskog modela na temelju lokalnih prednosti i obilježja.’

Potporu u okviru Europskog fonda solidarnosti još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće. Ako je odobre, to će u izvjesnoj mjeri pokriti hitne troškove javnih tijela nastale zbog katastrofa u tim četirima državama članicama. Potporom će se posebice olakšati obnova ključne infrastrukture i usluga, omogućiti nadoknada troškova hitnih i spasilačkih operacija te će se olakšati podmirivanje dijela troškova čišćenja u područjima pogođenima katastrofom. Krajem siječnja ove godine Sloveniju i Hrvatsku pogodile su neke od najgorih zimskih mećava u posljednjim desetljećima. U Sloveniji je gotovo polovina alpskih šuma oštećena zbog leda (što je uzrokovalo trošak od 214 milijuna eura), a svako je četvrto kućanstvo ostalo bez struje jer su se zbog nanosa snijega rušili električni vodovi i drveće. Slovenske vlasti izvijestile su o ozbiljnim oštećenjima elektrana, javnih i privatnih zgrada, poduzeća te transportne i cestovne mreže.

Zbog teških uvjeta i oštećenja naponskih vodova 120.000 kućanstava ostalo je bez električne energije, a to je više od 15 posto stanovništva Slovenije. Slično tome, u Hrvatskoj, posebice u sjeverozapadnim i sjevernim jadranskim regijama, dogodile su se teške poplave u kojima je oštećena osnovna infrastruktura te privatna i javna imovina. Hrvatska je izvijestila da je pogođeno pet županija: Primorsko-goranska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zagrebačka.

Zbog težine leda koji se stvorio na drveću i infrastrukturi drveće je padalo i stabla su pucala, kao i električni vodovi koje je prekrivalo i 10 centimetara leda. Glavne su ceste bile neprohodne, a nestanak struje i vode u mnogim kućanstvima utjecao je na svakodnevni život građana te na funkcioniranje javnih institucija i poduzeća. Osim toga, hrvatske su vlasti izvijestile da je oštećeno više od 56.000 hektara šuma, od čega ih je gotovo 10.000 uništeno. Fondu solidarnosti u 2014. ukupno je dodijeljeno 530,604 milijuna eura (500 milijuna eura prema cijenama iz 2011).

Kako bi se uzele u obzir niže godišnje dodjele uvedene 2014. (500 milijuna eura i eventualni ostaci od prethodne godine, u usporedbi s milijardom eura prije toga) te kako bi se spriječila rana potrošnja svih sredstava iz Fonda, maksimalni financijski doprinos za pojedinačnu katastrofu ne smije premašiti dvije trećine godišnje dodjele Fonda – u 2014. to iznosi 353,736 milijuna eura. Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je radi pružanja financijske potpore državama članicama i državama pristupnicama nakon velikih prirodnih katastrofa. Fond je osnovan nakon velikih poplava u središnjoj Europi u ljeto 2002. Revidirana Uredba o Fondu solidarnosti EU-a stupila je na snagu 28. lipnja, a njome se pojednostavnjuju postojeća pravila kako bi se financijska pomoć mogla brže isplaćivati. Države članice od 2015. prvi će put moći plaćati unaprijed.

Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Rade Popadić