Središnju dekadu rujna donijela je u cijeloj zemlji pravi ljetni ugođaj uz obilje sunčanog vremena. Najviše dnevne temperature su nerijetko dosezale i prelazile, osobito na Jadranu vrućih 30°C. Tako se uz temperature mora od 24 do 25 ili i 26°C i sezona kupanja produžila.

Subota, 22. rujna je bio posljednji dan astronomskog ljeta, a obilježio ga je brz prolaz frontalnog poremećaja sa sjeverozapada. Naši su krajevi bili na rubnom dijelu fronte pa oborina nije bilo puno, ali je fronta ipak donijela osvježenje u kopnenim krajevima i na sjeveru Jadrana. Po podacima DHMZ-a tijekom subote je bilo na riječkom području i u Gorskom kotaru. Najviše 27.5 mm je palo u Rijeci. Slijede Delnice s 27 mm, Crni Lug Risnjak 17, Kukuljanovo 14, Rijeka aerodrom 10,9, Bakar 10. Drugdje je u središnjim i sjeverozapadnim krajevima  kiše bilo manje (tamo gdje je i pala izmjereno je uglavnom manje od 1 mm), a tek rijetko više od 3 litre (Zavižan 5.7, Ogulin 5.5 i Karlovac 3.5).

U Slavoniji i Dalmaciji je kiša, kao što je to čest slučaj s brzim ljetnim frontama izostala.  Najviše je tijekom subote osvježilo u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti, a najviše dnevne temperature su, u odnosu na dan ranije bile i za desetak stupnjeva niže i kretale su se od 17 do 20°C. U Slavoniji su temperature tijekom subote dosezale do 23°C. Na Jadranu je njihov raspon bio od 23°C u oblačnoj i kišovitoj Rijeci do 29°C u sunčanijoj Dalmaciji. U Makarskoj je najviša dnevna temperatura u subotu dosegnula 30.4°C. Fronta je brzo prošla preko naših krajeva pa se već do kraja subote brzo razvedrilo.

Zagrebački zalazak 23.9.2018. – foto: Vesna Holjevac

U nedjelju, 23. rujna u 3 sata i 54 minute (01:54 UTC vrijeme) nastupila je jesenska ravnodnevnica (ekvinocij). U tom trenutku sunčeve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator.

Na sjevernoj hemisferi tada je počela kalendarska (astronomska) jesen, a na južnoj proljeće. Prisjetimo se, klimatološka ili meteorološka jesen počela je još prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj hemisferi noć će postupno duža od dana.

Na Sjevernom polu počinje polarna noć, a na Južnom polarni dan. Noć će se nastavljati produljivati, a dan skraćivati, i tako će biti sve do prvog dana kalendarske zime, 21. prosinca u 17 sati i 28 minuta. 24-satna noć će se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno širiti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici.

Da se noć produljuje, a dan skraćuje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijedeći primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Zagrebu izlazi u 5 sati i 45 minuta, a zalazi u 17 sati i 51 minutu. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 5 sati i 54 minute, a zalazi u 17 sati i 37 minuta.

Skraćivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorološkom smislu. Sunčeve zrake padaju pod sve oštrijim kutom na površinu i ukupna količina primljene toplinske energije sa Sunca neprekidno se smanjuje. Više se topline gubi nego prima, a to rezultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.

Upravo je jesen ono godišnje doba u kojem se bilježi prosječno najizraženiji pad temperature zraka u godini. Prosječna mjesečna temperatura zraka u listopadu je 4 do čak 5°C niža nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.

To pak znači da će ciklonalna aktivnost u jesen i zimu značajno povećati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno će svojim hlađenjem sve češće postajati područje s visokim tlakom zraka – odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najkišovitije godišnje doba, a među jesenskim mjesecima prednjači studeni.

Jesen nekad i ne “poštuje” svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen najčešće vežu kiša, vjetar i pad temperature zraka, ponekad dašak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo Miholje ili bablje ljeto.

Ove godine  početak kalendarske jeseni neće biti u znaku babljeg ljeta. Nakon prolazne stabilizacije vremena tijekom nedjelje, slijedi u ponedjeljak brzi prolaz još jednog znatno jačeg frontalnog poremećaja sa sjevera iza kojeg će u naše krajeve pritjecati osjetno hladniji zrak.

Komentari