Thursday, Nov. 21, 2019

Hrvatski znanstvenici rade na sustavu upozorenja na meteotsunamije: Visina plimnog vala može prijeći 6 metara

Autor:

|

31.05.2016

|

Kategorije:

Hrvatski znanstvenici rade na sustavu upozorenja na meteotsunamije: Visina plimnog vala može prijeći 6 metara

Na što prvo pomislite kada čujete pojam meteotsunami? Vjerojatno na razorni tsunami koji ruši sve pred sobom i odnosi na stotine života. E, ako je tako, onda ste u krivu! Na dobrom ste tragu, ali račune će vam pomrsiti riječ meteo jer pojam onda ima malo drugačije značenje, piše Dalmacija News.

Da, zaista je riječ o valovima velike jačine, ali daleko od one razorne snage koji su stanovnici Japana imali prilike upoznati prije koju godinu. Meteotsunami ima istu frekvenciju i prostorne skale kao tsunami valovi, s tom razlikom što ne ovisi o seizmičkim aktivnostima, vulkanskim erupcijama ili podmorskim klizištima. Na meteotsunami utječu atmosferske prilike poput tlaka zraka, fronte, vjetar i slično. Ova pojava o kojoj mi pričamo događa se i kod nas u Hrvatskoj. Doduše, uglavnom pogađa točno određena mjesta – primjerice Velu Luku na Korčuli, Stari Grad i Vrbosku na otoku Hvaru, Ist, Rijeku dubrovačku, Mali Lošinj…

Online baza

Zanimljivost je da Hrvatska ima online bazu meteotsunamija. Inače, postoji puno kataloga tsunamija, ali ovo je prvi katalog meteotsunamija.

– 2015. godine prof. Mirko Orlić sa Geofizičkog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu objavio je prvu verziju kataloga,  a uz njegovo sudjelovanje smo na Institutu napravili i online verziju baze u kojoj su navedeni svi poznati meteotsunamiji u Hrvatskoj od 1931. godine do danas. Tu je zabilježen 21 događaj, a najjači meteotsunami je onaj iz ´78. godine. Valovi su bili najjači u Veloj Luci gdje su nanijeli milijunsku štetu te u Cavtatu, Visu, Gružu, Koločepu, Slanom, Ubliju, – kazala nam je Jadranka Šepić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

– U Hrvatskoj nije bilo žrtava od meteo tsunamija, no bilo ih je na drugim lokacijama u svijetu (Japan, Velika Jezera). Međutim meteotsunami nikada nije jak kao seizmički tsunami, primjerice onaj koji je poharao pola južne Azije prije više od deset godina. Meteotsunamiji su uglavnom lokalizirani na jednom mjestu. Dakle, ako pogodi Vela Luku, vjerojatno neće Stari Grad i obratno. Ovaj iz ´78. godine iz Vela Luke  je imao valove visoke šest metara i sve je poplavilo. Zanimljivost je da val dođe, voda bude tu deset minuta, a zatim se sve isprazni. Nedugo zatim dolazi drugi val visine tri metra… – kazuje nam Jadranka Šepić.

 Teško predvidljiv

Zanimalo nas je i može li se meteotsunami predvidjeti.

– Teško je sasvim precizno reći da će se dogoditi na nekoj lokaciji, ali postoji vjerojatnost… Izaziva ga nešto tipa olujni oblak, odnosno prateća promjena tlaka zraka. Ta promjena treba proći točno iznad Vela Luke da bi se tamo dogodio meteotsunami. Teško ga je predvidjeti baš kao što je teško meteorolozima predvidjeti gdje će točno bit grmljavine – pojasnila nam je Šepić.

Ono što je najzanimljivije u cijeloj priči je svakako legenda iz 15. stoljeća, a koja je vezana uz ovu pojavu koja je poznata i kao šćiga.

Pogledajte VIDEO posljedica meteorološkog tsunamija u Veloj Luci 25. lipnja 2014. godine.

Nesreća ujedinila posvađana sela

– U jednoj kući u mjestu Vrboska na otoku Hvaru je križ prokrvario. Mještani su ga u procesiji htjeli odnijeti do crkve, a trebali su ići okolnim putem jer su dva dijela mjesta bila posvađana. No, upravo tada dolazi šćiga i zbog velikih valova nisu mogli proći tim putem već su morali ići preko tog dijela mjesta s kojim su u svađi. Upravo zbog meteotsunamija odnosno šćige su se mještani ta dva dijela mjesta izmirili i na neki način je ta šćiga bila znak s neba da se moraju pomiriti – kazala nam je Jadranka Šepić.

Na Institutu trenutno rade i na MESSI-ju. Ne, nema to nikakve veze s poznatim nogometašem, to je jednostavno naziv novog projekta. Cilj je projekta stvoriti pouzdan prototip sustava upozorenja na meteotsunami, a koji bi se temeljio na mjerenjima u realnom vremenu, programiranju, te proučavanju utjecaju atmosfere na ponašanje mora, pritom vrlo važnu ulogu igraju znanja stečena iz analize povijesnih destruktivnih događaja.

Foto: Darko Dragojević, Maksim Bašić, Storm Chasers Dubrovnik













Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Rade Popadić