Monday, Dec. 16, 2019

Koliko je točna HTV-ova prognoza: Evo službene analize…

Autor:

|

30.10.2014

|

Kategorije:

Koliko je točna HTV-ova prognoza: Evo službene analize…

Članak je u cijelosti sa stranica HTV-a prenesen iz rubrike Meteo kutak meteorologa Zorana Vakule:

Opet su pogriješiliRekli su kišu, a sunce je… Samo su neke od izjava koje se često mogu čuti o meteorolozima i vremenskoj prognozi. Rezultati rada vidljivi su nakon nekoliko minuta, sati, dana, tjedana, mjeseci.. ovisno o tome što se kada prognozira. Pritom je pogreške gotovo nemoguće izbjeći. No, znate li kolike su?

U nastavku slijedi, po prvi puta za neki medij u Hrvata – rezultati verifikacije dijela prognoza iz emisija Vrijeme, koje se na HTV-u svakodnevno emitiraju prije Vijesti u 17 sati, te nakon Dnevnika u 19.30h i malo prije kasnovečernjih Vijesti iz kulture.

Sarma, prosjek, statistika…

Verifikacija vremenskih prognoza nezahvalan je posao, podložan kojekojim primjedbama. Neki pamte samo sretne dane, kao u poznatoj pjesmi, te veličaju, ili kude, kako se već kome tko i što svidi, na temelju subjektivnih stavova i/ili pamćenja dobrih, manje dobrih, kadkad i loših prognoza.

Objektivne metode temelje se na bazi podataka, što više, to bolje – u ovom slučaju prognozirane i izmjerene temperature zraka, kao jednog od meteoroloških elemenata, većini najjednostavnijih. Kod objektivne ocjene valjanosti nekog velikog skupa podataka teško je izbjeći statistiku, iako o njoj postoje raznolika mišljenja. Jedno od često spominjanih je ono o sarmi, koju u prosjeku jede dvoje ljudi, pri čemu jedan jede samo meso, a drugi samo kupus. No, prosjek je neprijeporan.

Srednja pogreška nekog skupa često skriva velike pogreške, posebice ako se dio njih dogodi u pozitivnu stranu, a podjednaki dio u negativnu, pa srednja pogreška bude oko nule, pri čemu se uistinu griješilo mnogo. No, srednja apsolutna pogreška, u kojoj nije moguće poništavanje pogrešaka u pozitivnu i negativnu stranu, nego je svaka od njih velika koliko jest, relativno je dobar pokazatelj koliko se griješilo. Osim nje, nekima bi moglo biti zanimljivo vidjeti i postotak uspješnosti prognoziranja temperature u nekom intervalu pogreške, primjerice +/- 1 ili +/- 2°C.

Hrvatska i okolica

Od početka jesenske sheme na HTV-u, od 15. rujna, osim već odavno uobičajenih prognoza za Hrvatsku i veća europska središta, svakodnevno postoje i podrobne prognoze za osam hrvatskih područja za sutra i još tri dana unaprijed, te samo za sutra – za neke veće gradove susjednih zemalja, za koje postoje spoznaje o vjernim gledateljima – ne samo iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, nego i Srbije, Crne Gore, Makedonije, pa čak i Austrije, Mađarske i Slovačke, a zbog upotpunjavanja slike ovog dijela Europe, prognozira se i za Rim, Innsbruck i Tiranu.

Zbog jednostavnosti izračuna i ocjenjivanja valjanosti, analizirala se samo prognoza temperature u prošlih četrdesetak dana, i to, osim za već spomenute gradove još i za: Veneciju, Graz, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Pečuh, Ljubljanu, Banju Luku, Sarajevo, Mostar, Novi Sad, Beograd, Niš, Prištinu, Podgoricu i Skopje. Naravno, i za hrvatske gradove, predstavnike većih područja – Osijek, Zagreb, Gospić, Knin, Pazin, Rijeka, Split i Dubrovnik.

Koliko smo dobri? Ili možda loši?!

Iz predočenih podataka, koji trenutačno postoje u relativnom malo skupu, od 15. rujna do 28. listopada, može se zaključiti kako je srednja apsolutna pogreška sasvim zadovoljavajuća, od 1 do 2°C, uz iznimku Tirane, za koju se griješilo malo više. No, za nju postoji i znatno manje iskustvo u prognoziranju, nego za većinu ostalih, bližih nam gradova. Nekima bi moglo biti zanimljivo primijetiti kako je za Rim u čak 95% prognoza temperatura zraka za sutra bila unutar intervala +/-2°C. Čak više nego za Zagreb, za koji meteorolozi prognostičari DHMZ-a, koji uglavnom pripremaju i prezentiraju prognoze na HRT-u, imaju najviše iskustva u prognoziranju. Inače, za hrvatske je gradove ta uspješnost prognoziranja uglavnom bila oko 80%. Za Sarajevo i Podgoricu, pak, samo 53% jer je iskustvo u prognoziranju za te gradove relativno slabo, a i gradovi imaju specifičan položaj, posebice Sarajevo.

Ukratko, prognoza najviše temperature zraka za sutra, za većinu gradova izvan Hrvatske, prošlih je četrdesetak dana bila samo malo niža nego za hrvatske gradove. Pritom su se gledatelji iz primjerice Sarajeva i Podgorice mogli manje pouzdati u prognozu od onih iz Banja Luke i Mostara, te Ljubljane, Graza, Novog Sada, Beograda, Prištine, Beča, Venecije i Rima.

8 područja – 4 dana unaprijed!

Unatoč mnogobrojnih prijepora i različitih razmišljanja zbog opterećivanja slike izgleda vremena, nakon sutrašnjeg dana za još za tri dana unaprijed, s gomilom brojaka i znakova, dosadašnje reakcije pristigle u Službu gledatelja HRT-a, a i iz nekih drugih oblika komunikacije meteorologa i gledatelja, uglavnom su pozitivne.

Stara slika izgleda, samo s po jednim znakom prevladavajućeg vremena i najčešćom najnižom i najvišom temperaturom zraka za prekosutra i još dva kasnija dana, za cijelo kopneno područje, i za cijeli Jadran i dalje postoji u emisiji Vrijeme nakon podnevnog Dnevnika, a u kasnijim emisijama postoje podrobnije prognoze. Razdoblje prognoziranja je isto, ali posebno se prognozira za središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, te za unutrašnjosti Istre i Dalmacije, kao i za sjeverni, srednji i južni Jadran.

Ocjena prognoze temperature učinjena je na najjednostavniji način – usporedbom prognozirane temperature za pojedino područje i izmjerene temperature na meteorološkim postajama u gradovima-predstavnicima svakog područja. Pritom se unaprijed činila pogreška prema meteorolozima jer oni u tim prognozama ne prognoziraju samo za jedno mjesto, nego za cijelo područje, ali osnovni cilj nije ocjena meteorologa, nego pojašnjenje gledateljstvu iz primjerice Gospića, koliko se može pouzdati u prognozu temperature ako gleda onu za gorsku Hrvatsku. Slično i za gledateljstvo iz primjerice Knina, ako prati prognozu za unutrašnjost Dalmacije, te za ostale gradove-predstavnike područja: Pazin, Rijeku, Split, Dubrovnik, Osijek i Zagreb. Na temelju pogreške i uspješnosti iz prošlog razdoblja može se procjenjivati i za buduće. A i nadati se kako će pogreška biti sve manja, a uspješnost veća.

Dan dalji – uspješnost manja. Ali ne i mala!

Premda je broj prognoza koje su se ocjenjivale još relativno mali, neke početne ocjene postoje. I očekivane su – što je dan prognoze dalji od trenutka prognoziranja, pogreška je većinom veća, a uspješnost prognoziranja manja. Pritom je ponegdje taj porast, odnosno pad, izraženiji, kao primjerice i za oko 20% kod prognoze najniže dnevne temperature zraka za drugi i četvrti dan unaprijed za Split i Zagreb, a mjestimice neznatan, primjerice oko 3% za Osijek. Mnoge srednje pogreške i uspješnosti za pojedini grad mogu se vidjeti na priloženim slikama. Općenita je ocjena prilično zadovoljavajuća. Ali naravno, uvijek može biti bolja. No, jako teško može biti bolja od primjerice one za prognozu najniže temperature zraka za sutra za Osijek. Uspješnost od čak 98% (!) znači da je samo jednom, od 15. rujna do 28. listopada, razlika prognozirane i izmjerene temperature bila veća od 2°C!

Uspješnost je, očekivano, veća za Zagreb i Osijek, nego za Gospić i Knin, između ostaloga, i stoga što se sjeverniji krajevi unutrašnjosti temperaturno uglavnom manje razlikuju od gorske Hrvatske, za koju meteorolog u isto vrijeme prognozira i za Gorski kotar i za Liku, gdje su razlike kadkad i znatne. Slično je i kod unutrašnjosti Dalmacije, gdje će se budući rezultati prognoza, u smislu kako ih može doživljavati gledateljstvo iz primjerice Sinja i Imotskog, vjerojatno razlikovati od kninskih. A i rezultate po drugim gradovima na moru bit će zanimljivo uskoro vidjeti.

Promjenljivo vrijeme – teža prognoza

Valja naglasiti kako je razdoblje analize prognoza bilo prilično promjenljivo, s nekoliko čak rekordnih meteoroloških podataka – i u temperaturi i u količini oborine, što je dodatno otežalo posao meteorologa. Koliko se razlikovala temperatura zraka, samo u listopadu, možda je najzornije prikazano na grafikonima hoda najniže i najviše temperature u Zagrebu i Splitu, te odstupanjima te temperature od prosječne iz razdoblja 1981.-2010. Od 6. do 21. listopada bilo je toplo kao rijetko kada do sada, osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a i na Jadranu je najniža dnevna temperatura zraka sredinom mjeseca bila kao nikada u povijesti mjerenja. Dodatne je nevolje, manje u prognozama, a znatno veće u stvarnom životu, ponegdje uzrokovala i do sada nezabilježena količina kiše.

Do kraja ovoga tjedna vrijeme će biti stabilno i na Jadranu relativno lako za prognozu, a u nizinama kontinentalne Hrvatske pogreške u prognozi temperature povećavat će gdjekad dugotrajni niski oblaci i magla.

Kako ona nastaje, i nestaje, te kako je proizvesti i kada je vani nema, te još mnogobrojne zanimljivosti iz svijeta meteorologije, mogu se saznati i u knjizi Mali meteorolog, autora Dubravke Rasol i drugih, te ilustratoraDamira Brčića, koji je omogućio i karikaturu na naslovnoj slici ovog teksta.

h3

h5

Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Rade Popadić