Thursday, Nov. 21, 2019

Meteorološki pregled 2017. godine

Autor:

|

29.12.2017

|

Kategorije:

Meteorološki pregled 2017. godine

Početkom 2018. godine krenuti će naš tradicionalni (već četrnaesti)  izbor najvećih meteoroloških događaja.  Za titulu najvećeg meteorološkog događaja 2017.  borit će se 17  meteoroloških događaja. Godinu na izmaku pamtiti ćemo najviše po ekstremnim meteorološkim zbivanjima u siječnju, kolovozu i rujnu.

Početkom siječnja naše je krajeve zahvatio polarni prodor koji je donio nekoliko rekorda za apsolutnu minimalnu temperaturu zraka, a takvi su rekordi posljednjih godina, osobito u ovom stoljeću vrlo rijetki. Puno su češći temperaturni rekordi za  najvišu temperaturu zraka, i onu apsolutnu i mjesečnu. A njih je bilo napretek u ovogodišnjem kolovozu. Nakon toga je uslijedio, u nekim  krajevima ekstremno kišovit rujan.  Naravno, i ostali su mjeseci bili prepuni zanimljivih meteoroloških događanja.

Siječanj: Polarni prodor na početku godine

Siječanj je u čitavoj zemlji bio hladniji od klimatološkog prosjeka. Prosječna mjesečna temperatura je bila za 2 do 4°C niža od prosjeka.  Početak 2017. godine obilježio je polarni prodor koji je mjestimice u Dalmaciji donio i nove apsolutne temperaturne rekorde za najniže temperature zraka.

Nakon što je prosinac 2016. u  većem dijelu zemlje bio ekstremno sušan (slično kao i prosinac 2015.) na prvu ciklonu i oborine u 2017. godini nije trebalo  dugo čekati. Prve oborine (i kiša i snijeg)  pale su trećeg dana godine. Polovicom prve dekade uslijedio je prodor polarnog zraka. Vrlo hladno vrijeme je u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama potrajalo tjedan dana.

Ekstremna hladnoća je zahvatila cijelu zemlju. U nekoliko mjesta Dalmacije su 7. siječnja izmjerene najniže temperature u povijesti mjerenja: Makarska -5.5°C, Komiža -4.5°C, Split aerodrom -7.2°C, Dubrovnik Ćilipi -6.3°C (dan kasnije je na postaji Ćilipi izmjereno -7.4°C).

  1. siječnja 2017. minimalne temperature su se na istoku Slavonije spuštale i do -22.5°C

Na Jadranu je tih dana bilo bure čiji su udari na mostu Pag dosezali i 218 km/h. Snijega je bilo i na Jadranu, osobito u Dalmaciji. U Dubrovniku je 11. siječnja 2017. navečer izmjereno 8 cm snijega.

Nakon kratkotrajnog zatopljenja sredina mjeseca je donijela novi snijega kojeg je osim na kopnu bilo i na dijelu sjevernog Jadrana, te na nekim otocima (Vis, 16. siječnja). Duž obale je ponovno puhala bura s orkanskim udarima (216 km/h na mostu Krk).

Treća dekada mjeseca je protekla u znaku utjecaja stabilne europske anticiklone uz vrlo hladna jutra (na istoku Slavonije i do -21°C). Sredinom dekade na Jadranu je zapuhala još jedna orkanska bura (do 160 km/h). Na prijelazu u veljaču uslijedila je južina i zatopljenje.

Vranjić 8.1.2017. – foto: Rade Popadić

slika

Veljača: Bez meteoroloških ekstrema

Veljača je protekla bez ekstremnijih meteoroloških događaja. Nije bilo ni temperaturnih ni oborinskih rekorda. Uz duža razdoblja stabilnog vremena na vrijeme je utjecalo nekoliko brzih fronti i ciklona.  Obilježila ju je iznadprosječna toplina u svim krajevima. Oborine su bile nejednoliko raspoređene, u većem dijelu zemlje oko ili iznad prosjeka. Sušno je bilo samo na otocima južnog Jadrana.

Nakon hladnog siječnja, početak veljače je obilježila iznad prosječna toplina i izražena južina.  U nekoliko kišnih valova na dijelu sjevernog Jadrana i u Gorskom kotaru  je u prvih nekoliko dana  mjeseca  pala vrlo velika količina kiše.  U razdoblju od  6 dana (do 6.2.2017. u 7 sati)  je na meteorološkoj postaji Crni Lug Risnjak palo čak 394 mm oborine odnosno kiše.  U istom razdoblju u Rijeci je palo 265 litara kiše na kvadratni metar, što je i više od dvostrukog mjesečnog prosjeka (115.5 litara). Do kraja mjeseca je u Rijeci ukupno palo 336.8 litara kiše, što je najveća mjesečna količina oborine u veljači 2017. u Hrvatskoj.

Zatopljenje, kiša i južina su znatno smanjili ili već i otopili snijeg u unutrašnjosti. Snijega je ostalo uglavnom  još samo u najvišem gorju. Sredinom prve dekade u gorju je palo desetak centimetara snijega, a malo snijega je bilo i u nizinama.

Potom je uslijedilo desetak stabilnijih dana.  Sredina veljače protekla je  u znaku suhog i stabilnog vremena,  pod utjecajem prostrane anticiklone koja zahvaća veći dio Europe. Jutra su u unutrašnjosti donijela  mraz, mjestimice i maglu i nisku naoblaku koja se, osobito u Slavoniji zadržavala i cijeli dan, uz cjelodnevni  temperaturni minus. Na Jadranu su najviše dnevne temperature uz obilje sunčanog vremena tih dana  bile posvuda dvoznamenkaste (do 16°C).

I zadnji dio veljače je protekao uglavnom uz stabilno i sunčano vrijeme. Početkom treće dekade u unutrašnjosti su temperature dosezale već proljetnih 19°C.  Razdoblja stabilnog vremena nakratko su prekinuta brzim prodorima (krajem druge dekade i sredinom treće). Uz lokalno obilnu kišu i pljuskove, na kraju tih pogoršanja je u gorju palo do dvadesetak centimetara snijega.

Baranjsko svitanje, 21.2.2017. – Foto: Nenad Milić

slika

Ožujak: Dvije marčane bure i ekstremna toplina na kraju mjeseca

Prijelaz iz klimatološke zime u proljeće, odnosno početak ožujka obilježilo je pravo „ožujsko“ vrijeme.  Krajem zadnjeg dana veljače i tijekom prvog dana ožujka preko naših se krajeva premještala fronta koja je otpuhala travanjsku toplinu koja je obilježila kraj veljače. Bilo je obilne kiše, snijega, grmljavine, ponegdje i malo tuče, a dan je završio u znaku vedrine. Potom je uslijedilo nekoliko  stabilnih i sve toplijih dana.  Sredinom prve dekade brza fronta je donijela snijeg samo u najvišem gorju. 6. ožujka 2017. je prvi puta u aktualnoj sezoni na Zavižanu izmjereno više od 1 metra snijega (102 cm).

Kraj prve dekade je donio i prvu marčanu buru. Nju je donijela sredozemna ciklona s kojom je snijega bilo i u dalmatinskim planinama. 7. ožujka 2017. je ma mostu Krk izmjeren udar bure od 166 km/h.

Na drugu marčanu buru nije trebalo dugo čekati. Tijekom petka 10. ožujka preko naših se krajeva brzo premještao  frontalni poremećaj.  Vrlo  vjetrovito je bilo  i na kopnu i na moru. U unutrašnjosti su izmjereni   olujni udari sjevernog vjetra ( Zagreb Grič 80 km/h). Na Jadranu je puhala jaka i olujna bura i sjeverac, a bilo je i orkanskih udara vjetra (do 141 km/h u Makarskoj). Fronta je donijela tek pokoju litru kiše u unutrašnjosti, i ponegdje u Dalmaciji.   Bilo je i grmljavine u okolici Daruvara, a u Lepoglavi je bilo i tuče.  Na Velebitu (Zavižan) je padao slab snijeg, a pljuskova snijega je bilo i na Mosoru.

Vrijeme se potom prema sredini mjeseca stabiliziralo, pa je posljednji tjedan kalendarske zime prošao je u znaku stabilnog, djelomice sunčanog i sve toplijeg vremena.

Astronomsko proljeće je počelo 20. ožujka uz toplinu primjerenu svibnju. U Karlovcu je izmjereno 24.2°C. Srednja dnevna temperatura u Zagrebu  je prvog dana kalendarskog proljeća iznosila gotovo 17°C, što je desetak stupnjeva Celzija više od prosjeka za početak treće dekade ožujka.  Dva dana kasnije, 22. ožujka u Slavoniji  su temperature ponegdje prešle toplih 25°C.

Niz iznadprosječno toplih ožujskih dana samo je kratkotrajno je prekinut posljednje nedjelje mjeseca, 26. ožujka.  Frontalni poremećaj sa sjevera donio je malo kiše, zahlađenje (snijeg je zalepršao samo kratkotrajno u Gorskom kotaru) i kratkotrajnu buru na Jadranu.

Do kraja mjeseca je prevladavalo stabilno i pretežno sunčano, a u nekim mjestima Jadrana i ekstremno toplo vrijeme, uz nove temperaturne rekorde za mjesec ožujak.

Rekordna toplina za ožujak je u srijedu 29. ožujka zabilježena na dijelu sjevernog Jadrana. Novi temperaturni rekordi za ožujak su tog dana  postavljeni u Senju (25.9°C) i  u Rijeci ( 25.0°C). Četvrtak 30. ožujka je donio seriju novih temperaturnih rekorda za mjesec ožujak.

Najimpresivniji je bio  temperaturni podatak iz Dubrovnika. Maksimalna temperatura je porasla do 26.8°C, što je novi temperaturni rekord za mjesec ožujak, čak za 3.8°C veći od starog rekorda iz 1977. godine. Taj rekord je veći i od dubrovačkog temperaturnog rekorda za travanj (26.3°C).

Novi temperaturni rekordi za mjesec ožujak su postavljeni i u slijedećim mjestima: Hvar (24.5°C), Split Marjan (24.3°C), Mali Lošinj (23.5°C),  Poreč (23.5°C), Lastovo (22.5°C), Ploče (25.0°C), Split aerodrom (25.3°C), Pula (24.9°C), Zračna luka Pula (23.5°C), Rab (24.8°C), Ćilipi (23.5°C).

Posedarje i Velebit zamotan u bijeli kaos – 10.03.2017. Foto: Boris Kačan Photography

slika

Travanj: Zimski udar u drugoj polovici mjeseca

Prvi tjedan travnja je, nakon dužeg stabilnog i iznadprosječno toplog vremena donio meteorološke prilike primjerenije dobu godine.  Ciklona koja se sredinom prve dekade mjeseca premještala južnije od nas te brzi frontalni poremećaj sa sjeverozapada donijeli su barem malo kiše u većem dijelu zemlje. Bilo je i grmljavinskih pljuskova, ali bez izraženijih nevremena.  Sredinom prvog tjedna travnja temperature su se snizile, ali to je uglavnom značilo njihov povratak u okvire prosjeka za doba godine. U mnogim krajevima unutrašnjosti je pri tlu zabilježen slab mraz Najviše je zahladilo u višem gorju, a po vrhovima Kamešnice, Dinare i Biokova je padao i snijeg, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Drugi travanjski vikend je ponovno vratio sunčanije i toplije vrijeme, s temperaturama od 20 do 23°C. Još jedna brza fronta je prešla preko nas početkom druge dekade mjeseca, ali je s njom oborina bilo malo. Nakon fronte prolazno je zapuhala bura.

Nakon preuranjene topline koja s kraja ožujka i u prvoj polovici travnja, treći je travanjski tjedan donio povratak zime.  Sve je počelo za uskršnji vikend (15.-16. travnja 2017)  kada je ciklona donijela mjestimične obilne oborine u gorskim krajevima i Dalmaciji. U Zadru je u dva dana tijekom uskršnjeg vikenda palo 67 mm kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za travanj (62.5 mm).  Na Zavižanu je, nakon dva tjedna bez snježnog pokrivača ponovno pao snijeg.  U tom prvom travanjskom snježnom valu je palo 18 cm novog snijega.

Nakon kraćeg smirivanja vremena na Uskrsni ponedjeljak,  izraženi frontalni poremećaj i sredozemna ciklona tijekom utorka 18. travnja 2017. donijeli su  jaču promjenu vremena.

U Pločama je ciklona donijela 119 litara kiše, od čega je u samo 6 sati palo 66 litara. Uz osjetno zahlađenje u gorskim je krajevima i u planinama uz obalu pao obilniji snijeg. Na Zavižanu je palo tridesetak centimetara novog snijega, a u Gorskom kotaru i Lici od 4 do 10 cm. Snijeg je tijekom tog  utorka  prekrio i Učku i Ćićariju, na visinama iznad 800 do 900 metara, a padao je  i na dalmatinskim planinama.   Dan kasnije snijeg se spustio i do nizina unutrašnjosti.  Ipak, samo su dvije meteorološke postaje u nizinama izmjerile snježni pokrivač (u Kutjevu i Lipiku je u četvrtak 20. travnja izmjereno 2 cm snijega).

Zahlađenje je bilo praćeno jakim sjevernim vjetrom u unutrašnjosti i jakom i olujnom burom na Jadranu.  Nakon što je ciklona odmaknula na jugoistok, a sjeverni vjetar i bura oslabili u petak 21. i subotu 22. travnja su se u većini krajeva unutrašnjosti, kao i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije minimalne temperature spustile ispod 0°C. Mraz je počinio dosta štete u voćnjacima u vinogradima. U mnogim je županijama proglašeno stanje elementarne nepogode.

Nakon „zimske“ ciklone u trećem tjednu travnja tjedna i nekoliko dana stabilnog i suhog vremena, posljednji dani travnja donijeli su izraženiju kišnu epizodu osobito na Jadranu i krajevima uz Jadran.  Nakon dužeg vremena na vrijeme je  27. travnja utjecala Genovska ciklona  koja je  donijela  vrlo obilne oborine u našim i susjednim krajevima. U Crnom Lugu  je palo do 150 litara kiše.  U Dalmaciji je jako i olujno jugo puhalo 4 dana.

Zadnje travanjsko jutro u dijelu unutrašnjosti donijelo mraz kojeg je osim u gorskim krajevima ponegdje  bilo i u nizinama.

Zalazak iz Omišlja, bijela Učka u “plamenu” – 18.4.2017. Foto: Dalibor Jud

slika

Svibanj: Promjenjivo proljetno vrijeme

Prva dekada svibnja protekla je u znaku vrlo promjenjivog i nestabilnog vremena. U cijeloj zemlji je povremeno bilo kiše, osobito na sjevernom  Jadranu i u kopnenim krajevima.  Ipak, ekstremnijih oborinskih epizoda nije bilo. Krajem dekade, 9. svibnja je na Zavižanu kratkotrajno padao i snijeg.

Niti druga dekada svibnja nije donijela   trajniju stabilizaciju vremenskih prilika.  Četvrtak 11. svibnja  je obilježilo jako i olujno jugo na Jadranu. Na Visu je izmjeren udar juga od 110 km/h. Veći dio unutrašnjosti je  imao najviše dnevne temperature iznad 25°C. U Slavonskom Brodu je izmjereno 28°C, a Gradištu, Osijeku, Bjelovaru i Daruvaru 27°C.

Ponedjeljak, 16.svibnja je je obilježilo vrlo nestabilno vrijeme u  mnogim krajevima, i na kopnu i na moru. Obilna kiša (u 12 sati je palo 76 mm, više od prosječne mjesečne količine za svibanj koja iznosi 72.5 litara) je poplavila Slavonski Brod.

Potom je uslijedilo nekoliko stabilnijih dana, do kraja druge dekade svibnja. Treći  svibanjski vikend je obilježilo promjenjivo proljetno vrijeme zbog premještanja  frontalnog poremećaja i plitke ciklone  preko naših krajeva. U subotu 20. svibnja u Slavonskom Brodu je nova obilna kiša (60 mm, od čega u 6 sati 53 mm) izazvala opet poplave.

Nestabilno vrijeme uz česte grmljavinske pljuskove i na kopnu i na moru, nastavilo se i slijedećih dana. Tijekom utorka, 23. svibnja jačih grmljavinskih nevremena s tučom bilo je na nekoliko lokacija u Slavoniji (Cernik, Nova Gradiška, Vidovci). Dan kasnije je neverina s obilnim pljuskovima bilo i u Dalmaciji (Split i okolica).

Posljednji dani klimatološkog proljeća protekli su  uz stabilno, pretežno sunčano i toplo vrijeme, a u zadnja dva dana svibnja su zabilježeni i prvi vrući dani u godini.  Vrući dan je u ponedjeljak 30. svibnja 2017. zabilježen u Zagrebu i to na sve tri službene gradske postaje:  Maksimir (30.0°C), Pleso (30.2°C) i Grič (30.4°C).  Vruće je bilo i u Sisku (30.0°C), Krapini i Bilogori (30.3°C), te Karlovcu gdje je izmjerena najviša dnevna temperatura od 30.5°C. Dan kasnije, 31. svibnja  je u većini kopnenih krajeva izmjereno iznad 30°C (do 32.1°C, Zagreb Pleso).  Na Jadranu su izmjerene najviše dnevne temperature od 24 do 28°C.

Vrućine su bile praćene i lokalno i izraženijim grmljavinskim nevremenima u unutrašnjosti, tako da je noć na prijelazu iz svibnja u lipanj bila olujna u mnogim mjestima.

Zagreb, 31.5.2017. – foto: Zvonimir Katančić

slika

Lipanj: Česta olujna nevremena

Nakon olujne noći na prijelazu iz svibnja u lipanj i prva dva  lipanjska  dana su  u mnogim kopnenim krajevima, ali i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije  donijela izraženije grmljavinske pljuskove.  U Slatini je prvog dana lipnja palo 85 litara kiše na kvadratni metar.

Potom je  veći dio prve dekade  protekao uz stabilno i toplo vrijeme.  Desetak dana prije početka i kalendarskog ljeta, prave ljetne temperature stigle su i u naše krajeve.  Prvi vrući dani su zabilježeni i na Jadranu (Hvar, Split, Mali Lošinj).

Vrlo toplo i vruće, ali i dalje promjenjivo i nestabilno vrijeme nastavilo se i posljednjih dana kalendarskog proljeća. U rano poslijepodne petka 16. lipnja jako grmljavinsko nevrijeme praćeno  tučom zahvatilo je  Ogulin i okolicu.  U kratko vrijeme je palo čak 49 litara kiše na kvadratni metar.  Krajem kalendarskog proljeća su se pojavili i prvi požari (kod Podgore je 18. lipnja izgorjelo 250 hektara).

Prvi dan kalendarskog ljeta, srijeda 21. lipnja 2107.  obilježile su vrućine u gotovo svim mjestima, ali i lokalna olujna nevremena s tučom u zapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prvi dani kalendarskog ljeta donijeli su u mnogim mjestima i prve temperature iznad vrlo vrućih 35°C. Ta je granica u četvrtak  22. lipnja dosegnuta ili prijeđena u Varaždinu i Sisku (35.0°C),  Krapini (35.1°C)  te Karlovcu (35.5°C).  U subotu 26. lipnja u Kninu je izmjereno vrlo vrućih 36.0°C. Ubrzano se grijalo i more pa je  u nedjelju, 25. lipnja ujutro u  Crikvenici i Malinskoj  izmjerena temperatura mora od 26°C, a u Puli čak 27°C.

I dok je duž Jadrana vrijeme  tih dana bilo  pretežno sunčano i stabilno, u unutrašnjosti su grmljavinska olujna nevremena bila  česta. U petak 23. lipnja je na cesti između Trnovca i Bartolovca grom udario  u biciklistu koji je  zadobio  opekline te je prevezen u opću bolnicu Varaždin. Dva dana kasnije, tijekom nedjelje 25. lipnja  jaka fronta je zahvatila i kopno i Jadran, a oluja je uzela i jedan ljudski život. U moru ispred krčkog kampa Pušća kod Omišlja u prevrtanju manjeg plovila uslijed jakih naleta vjetra  smrtno je stradao 65-godišnji muškarac sa šireg riječkog područja, dok se drugi član posade uspio spasiti.  Tog dana je vjetar na području Poreča i okolice iščupao na desetine velikih stabala. Vjetar je rušio stabla i nosio krovove i na području Buzeštine. Grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim naletima kiše zahvatilo je i Osijek. Najviše kiše, 62 mm je te nedjelje palo u Vukovaru.

Nakon kraćeg smirivanja vremena, zadnje dane lipnja na vrijeme je djelovala nova fronta i ciklona. Vrućina, jako jugo, lokalna nevremena (Sunja, Velika Gorica)  uz obilnu kišu obilježila su  srijedu  28. lipnja 2017.   More je navečer nekoliko puta plavilo rivu i niže predjele obale u Starom Gradu na Hvaru. Još izraženija plina je pogodila Stari Grad.  More se diglo oko metar iznad razine rive prodirući u ugostiteljske objekte, poplavivši čak i park u gradskoj jezgri. Uslijed nadiranja mora u objekte zabilježena je značajna materijalna šteta, a dio grada je ostao  bez električne energije.

Zbog  nevremena na moru, od srijede 28.6. navečer i tijekom četvrtka 29.6. službenici lučkih kapetanija i spasilačke službe intervenirali su u nekoliko nesreća u kojima su tri osobe spašene od utapanja, a dvije su teško ozlijeđene.

Još jedan frontalni poremećaj je tijekom petka 30. lipnja  i u noći na subotu 1. srpnja se premještao preko naših krajeva. Na dijelu sjevernog Jadrana, te osobito u Gorskom kotaru pala je veća  količina kiše (do 78 mm u Delnicama)

Spektakularan shelf cloud iznad Paga, 25.6.2017. – Foto: Danijel Palčić

slika

Srpanj: Vrućine, oluje, požari…

Nakon što je fronta na prijelazu iz lipnja u srpanj sjevernom Jadranu i Gorskom kotaru donijela i obilniju kišu, uslijedilo je nekoliko stabilnih i suhih dana u cijeloj zemlji.  Iz dana u dan je bivalo sve toplije.  7 . srpnja je tako u nekim mjestima temperatura prešla vrlo vrućih 35°C. U NP Mljet je izmjereno i 37.1°C.  Tog dana je jako grmljavinsko nevrijeme s tučom zahvatilo Hrvatsko zagorje. U Krapini su pale 64 litre kiše na kvadratni metar.

Vrućine su se nastavile i slijedećih dana. Na prijelazu iz prve u drugu dekadu srpnja, 10.7.2017 u Kninu je izmjereno 37.7°C, nakon petog uzastopnog vrlo vrućeg dana. U mnogim je mjestima, i na kopnu i na moru tog dana izmjereno više od 35°C.

Početak druge dekade mjeseca obilježile su, uz vrućine i jake ljetne oluje i na kopnu i na moru. Veliko nevrijeme s tučom i olujnim vjetrom  je u utorak 11. srpnja  pogodilo dijelove Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske županije. Istog dana navečer jako grmljavinsko nevrijeme pogodilo je dijelove sjevernog i srednjeg Jadrana. Nevrijeme se najviše osjetilo na području od Malog Lošinja do Zadra. Središte Malog Lošinja se našlo pod vodom jer se more podiglo za više od pola metra.

Dva dana kasnije, 13. srpnja  je zabilježen i jedini temperaturni rekord u mjesecu srpnju u Hrvatskoj. Riječ j o novoj najvišoj srpanjskoj temperaturi u Dubrovniku, 37.9°C.

Sredina srpnja je protekla uz stabilno i suho vrijeme, bez meteoroloških ekstrema. Slaba fronta je početkom treće dekade donijela tek mjestimice malo kiše.  Potom je 23. srpnja dijelove Hrvatskog Zagorja zahvatilo još jedno nevrijeme s tučom.

Početak posljednjeg  srpanjskog  tjedna  obilježio je  utjecaj ciklone i pripadne fronte. U većem dijelu zemlje je palo barem malo kiše, ali su količine  bile vrlo raznolike. U Slatini je palo 85 mm kiše.   Premještanje fronte pratila je i intenzivna grmljavinska aktivnost, osobito u unutrašnjosti.

Snažno grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom i jakim vjetrom zahvatilo je kasno navečer 24. srpnja  istočni dio Virovitičko-podravske županije. Najteže je pogodilo Općinu Voćin te šire slatinsko područje gdje je ponegdje padala tuča veličine kokošjeg jajeta,  a snažan vjetar nosio je krovove. Nevrijeme s obilnom kišom je zahvatilo i Metković.

U srijedu, 26. srpnja 2017. u rano poslijepodne nad istokom Istre razvila se snažna oluja. Oluja je bila stacionarna i zahvatila je vrlo usko područje oko Plomina. Već je prema radarskim snimkama, na kojima se dugo obnavljao najjači odraz moglo zaključiti da je riječ o jakom nevremenu s tučom. To su ubrzo potvrdile i snimke i video zapisi s terena. Jaka tuča je zahvatila područja Plomina, Plomin Luke i okolice. Plominska gora, odnosno najjužniji obronci Učke su se zabijelili kao da je pao snijeg.

Promet kroz Plomin te na cesti na izlazu iz Plomin Luke je zbog velikih količina leda bio onemogućen, sve dok ralice nisu očistile led s ceste. I dan nakon, kraj ceste prema Plomin Luci, vidjeli su  se nanosi tuče viši od metar i pol, koji se usprkos temperaturi od skoro 30 °C još nisu pretvorili u vodu.

Do kraja srpnja je prevladavalo uglavnom stabilno vrijeme uz rijetke nestabilnosti u unutrašnjosti, ali bez jačih nevremena.

Vrućine, suša i bura su tijekom srpnja pomogli širenju brojnih požara u Dalmaciji. Najkritičnije je sredinom mjeseca srpnja bilo na splitskom području kada je veliki požar ušao i u dijelove grada.

U 30-ak sati (17. i 18. srpnja) u tom  požaru je  izgorjelo  4400 hektara površine, 30 objekata, od čega 3 stambena, nekoliko desetaka automobila. Na području Splita stradalo je gotovo 200 hektara maslinika te 40-ak hektara vinograda i voćnjaka. Šteta je  veća od 42 milijuna kuna.

Okolica Splita nakon požara 17.7.2017. – foto: Zvonimir Barišić

slika

Kolovoz:  Niz apsolutnih temperaturnih rekorda

Prvu dekadu kolovoza obilježio je izraženi toplinski val u kojem su,  u najmanje 21 mjesta postavljeni novi apsolutni temperaturni rekordi, odnosno izmjerene najviše temperature u povijesti mjerenja.  Ipak, službena najviša temperatura u povijesti meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj i dalje ostaje 42.8°C, od 4.8.1981. godine. Najbliže toj vrijednosti u toplinskom valu na početku kolovoza 2017. su se približila Kaštela (Split aerodrom) s 42.2°C (2. 8)  i Knin s 42.3°C (10.8.2017).

Novi apsolutni temperaturni rekordi su: Knin 42.3°C, Kaštela (Split aerodrom) 42.2°C, Lipik 40.8°C, Imotski 40.6°C, Sinj 40.5°C, Slunj i  Daruvar 40.0°C, Zemunik i  Makarska 39.7°C, Pazin 39.5°C, Šibenik 39.4°C, Otočac , Božava, Pula, Mali Lošinj  39.0°C, Pula zračna luka 38.6°C, Plitvice 38.4°C, Zadar Puntamika 36.3°C, Parg 35.6°C,  Delnice 35.0°C i Puntijarka 32.3°C.

Na dvije   postaje (Ogulin 39.5°C, Požega 40.0°C) izjednačen  je apsolutni temperaturni rekord, a na mnogima je do novog temperaturnog rekorda nedostajalo manje od 1°C.  Zabilježeno je  još i pet  novih temperaturnih rekorda samo za mjesec kolovoz (Gospić 37.5°C, Senj 39.8°C, Karlovac 40.5°C, Rijeka 39.5°C, Ogulin 39.5°C). U Gospiću je temperaturni rekord za kolovoz „popravljan“ tri puta, a u Senju dva puta u prvih deset dana kolovoza.

U prvih deset dana kolovoza je u 11 mjesta nedostajalo manje od 1°C do novog apsolutnog temperaturnog rekorda. Temperature izmjerene u Bjelovaru, Zemuniku, Lastovu, Komiži su bile samo za desetinku stupnja Celzija niže od rekordnih u povijesti mjerenja.

Zabilježeno je i nekoliko ekstrema vezanih uz minimalnu temperaturu zraka. U Rijeci je u noći od 5. na 6. kolovoz izmjerena najviša minimalna temperatura u povijesti mjerenja, od 29.5°C.  U Komiži se u noći od 9. na 10. kolovoza 2017.  minimalna temperatura nije spuštala ispod 32.3°C. To bi, prema nama dostupnim podacima  mogla biti  i rekordno visoka vrijednost za minimalnu temperaturu na području Hrvatske.

Nizu rekorda u četvrtak 10. kolovoza  je pridodan i rekord o najvišoj temperaturi mora ikada službeno izmjerenoj u Splitu. Motriteljica je u 14 sati izmjerila 28,9°C i tako je srušen samo godinu dana star rekord od 28,7°C (izmjeren 31.7.2016.). U Splitu se mjerenja temperature mora vrše od 1958. godine.

Ekstreman val vrućina je tek kratkotrajno prekinula brza fronta 6. kolovoza. Prolazak fronte je na sjeveru Jadrana i u kopnenim krajevima bio praćen lokalno obilnijim grmljavinskim pljuskovima, jakim i olujnim sjevernim vjetrom.  10. kolovoza je jača oluja protutnjala od Istre, preko najzapadnijih krajeva unutrašnjosti do Međimurja.

Dugo očekivano osvježenje nastupilo je početkom druge dekade kolovoza. Preko naših se krajeva tijekom subote 13. kolovoza premještao frontalni poremećaj vezan uz plitku ciklonu.  S ovom frontom su vrućine napokon prestale u većini  krajeva. Mjestimice je bilo i pljuskova s  grmljavinom, ali veće količine kiše nisu pale ( do desetak mm).  I s ovom frontom je kiša uglavnom zaobišla Dalmaciju i jug Jadrana. Nakon dužeg vremena tijekom te  subote su na Jadranu formirane i pijavice. Jedna između Korčule i Pelješca, a druga oko Lopuda.  Vrućine su se potom u trećem tjednu kolovoza brzo vratile, ali novih temperaturnih ekstrema i rekorda nije bilo. Temperature su i na moru i na kopnu  krajem dekade mjestimice  porasle do oko  36°C.

Krajem druge dekade mjeseca je još jedna fronta brzo prešla preko naših krajeva donijevši osvježenje koje je opet zaobišlo Dalmaciju. Nakon prolaska fronte početak treće dekade mjeseca je ponegdje u unutrašnjosti donio i jednoznamenkaste jutarnje temperature (Otočac 5°C, Kutina i Lipik 6°C).  U Splitu (Marjan)  je tog jutra  izmjerena minimalna temperatura od 19.5°C, čime je prekinut niz od 64 uzastopne tople noći.

Nakon što je utorak 22. kolovoza bio jedan od rijetkih ovoljetnih dana  koji nije bio vruć (odnosno najviša dnevna temperatura nije u čitavoj zemlji prešla 30°C), na povratak vrućina nije trebalo dugo čekati. Iz dana u dan je opet bivalo  sve toplije, ali bez novih rekorda.  Sredinom treće dekade temperature su opet u mnogim mjestima dosezale i prelazile vrlo vrućih 35°C.  Potom je još jedna brza fronta 28. kolovoza donijela lokalno (Zagreb, Karlovac) jača nevremena.

Posljednji dani klimatološkog ljeta protekli su  uz pretežno sunčano te gotovo posvuda i vruće vrijeme s temperaturama od 30 do 35°C.

Munje nadomak Cresa, 19.8.2017. Lubenice Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Rujan: Ekstremne kiše

Nakon ekstremno sušnog ljeta s brojnim apsolutnim temperaturnim rekordima rujan je donio seriju ciklona s ekstremnim kišnim epizodama.

Rujan 2017 je postao najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja u Rabu (557.7 mm), Zadru Puntamika (459.6 mm) i Zadru Zemunik (501.4 mm). Novi oborinski  rekordi za mjesec rujan su postavljeni i na Zavižanu, u Ogulinu, Pazinu, Zagrebu (Maksimir, Grič i Pleso), Poreču i Krapini. Uz to, u Gospiću, Karlovcu i Pazinu je pala i rekordna dnevna (24 satna) količina kiše za mjesec rujan.

Ekstremne oborine posljedica su utjecaja čak 5 ciklona u prva tri rujanska tjedna.  U prva tri dana rujna je ciklona  nakon dužeg vremena u nekim mjestima donijela i  troznamenkaste količine oborine u jednom danu. U Rabu je u noći od 1. na 2. rujna palo 99 mm kiše u samo 12 sati. U Pagu je 3. rujna u 24 sata palo 154 mm kiše. U Gospiću su tog dana izmjerene 124 mm (od toga je 112 mm palo u 12 sati). To je nova rekordna dnevna količina kiše za rujan u Gospiću.  Na Hvaru je bilo ciklonalne plime, a ispred Malog Lošinja je formirano istodobno čak 5 pijavica.

Druga ciklona je donijela novu kišu od 7. na 8. rujna, ali tada nije bilo ekstremnih količina. Nove ekstremne kišne epizode, praćene bujičnim poplavama donijela je ciklona na prijelazu iz prve u drugu dekadu rujna. U Pazinu je 9. rujna izmjereno 142 mm kiše, što je novi dnevni rekord za rujan.  Poplava i bujica je 10. rujna bilo u dijelovima Dalmacije. Na Šolti je pijavica čupala stabla i oštetila nekoliko kuća.

Ponedjeljak 11. rujna 2017. je na širem zadarskom području donio rekordne količine kiše koje su poplavile Zadar, Nin te mnoga mjesta u zaleđu kao i na otocima zadarskog arhipelaga. Tog dana je u Zadru u samo 6 sati palo 188 litara kiše. U jednom danu 213 mm, a u dva dana 305 mm.  Na meteorološkoj postaji u zadarskoj zračnoj luci u Zemuniku je u 24 satnom razdoblju (do ponedjeljka 11. rujna u 14 sati) pala 341 litra kiše po četvornome metru. Od toga je samo u 6 sati (od 8 do 14 sati, 11.9.2017) palo čak 265 litara kiše.  To je bilo više od do tada  rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan – 229 litara, izmjerene 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Ukupno je ciklona na  Zemuniku ispustila 366 litara kiše.

Obilna kiša u Zadru poplavila je prometnice,  kuće i podrume, a zadarski Županijski centar 112  je bio zatrpan je pozivima građana. Zbog jakog nevremena neke su škole otkazale nastavu, a dijelovi grada su bili bez struje.  Katastrofalne poplave su pogodile i Dugi otok, Pašman i Ugljan.

U Karlovcu  su  12. rujna 2017. u 8 sati izmjerene 83.3 litre kiše na kvadratni metar u zadnja 24 sata. To je  rekordna dnevna količina na toj postaji DHMZ-a izmjerena u rujnu.

Nova ciklona  je u tri dana (14.-17.9.2017) najviše kiše, 207 mm donijela Rabu. Slijede Delnice 202 mm, Crni Lug 200, Rijeka Omišalj 190, Zavižan 171, Krk 170…

Najekstremniji oborinski podatak su bile 184 litre kiše na kvadratni metar koje su, pale između 1 i 6 sati na automatskoj postaji DHMZ-a u Crikvenici u subotu 16. rujna.  I podatak s meteorološke postaje u Crikvenici s mreže pljusak.com je bio  ekstreman. U istom je razdoblju palo 169 litara kiše, a do kraja subote je palo ukupno 199 litara kiše. Središte Crikvenice je bilo pod vodom uz veliku materijalnu štetu.

U Rabu je ujutro izmjerena količina od 117 litara kiše. Time je već na polovici mjeseca Rab „osigurao“ najkišovitiji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Tog središnjeg rujanskog vikenda, u nedjelju 17. rujna  jako grmljavinsko nevrijeme s tučom je zahvatilo Split, a obilnih pljuskova je bilo i na području Knina, Drniša i Sinja. Obilne oborine su zahvatile i Ogulin koji se zbog izlijevanja rijeke Dobre našao pod vodom uz veliku materijalnu štetu.

 

Intenzivan promet ciklona koji je počeo početkom rujna nastavio se i na prijelazu u kalendarsku jesen.  Kalendarsko ljeto ispratila je  ciklona  donijevši  nove,  vrlo obilne oborine i pravi jesenski ugođaj osobito u zapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju. Pri kraju kalendarskog ljeta (19. rujna) snijeg u večernjim satima lagano zabijelio više predjele Gorskog kotara (Platak), ali službenih visina snijega na meteorološkim postajama dan kasnije  nije bilo.

U Varaždinu je u jednom danu (19. rujna) palo 101 mm kiše, što je više od mjesečnog prosjeka za rujan.  Istog dana je olujno nevrijeme s tučom zahvatilo Trogir i okolicu.   Na području Čiova formirala se pijavica koja je s mora stigla nad kopno i donijela velike probleme. Pijavica je srušila brojna stabla na prometnice, a stradali su i električni stupovi.   Vrtlog je srušio dio krovišta brodogradilišta i oštetio brojne parkirane automobile. Nevrijeme s tučom  je zahvatilo i dijelove otoka Brača i Hvara.

I u zadnjoj dekadi rujna vrijeme se nije stabiliziralo. Sredinom dekade je visinska ciklona na dijelu Jadrana donijela nove oborine.  U nedjelju 24. rujna vrlo je nestabilno s lokalno obilnom kišom bilo na dijelu sjevernog Jadrana. Ispred zapadnih i južnih obala Istre, kao i na jugu Kvarnera formirale su se i pijavice. Nije bilo dojava o njihovu ulasku na kopno.

U  ponedjeljak 25. rujna Dubrovnik je zahvatilo kišno nevrijeme.  U kratko vrijeme je pala velika količina kiše koja je poplavila gradske ulice.  Prema podacima mreže automatskih postaja pljusak.com na meteorološkoj postaji Gruž u samo dva sata je palo 69 litara kiše na kvadratni metar, od čega je čak 50 litara palo u sat vremena.

Posljednji dani rujna su prošli u znaku stabilnijeg i sunčanijeg vremena u cijeloj zemlji.

“Ulov života”, 5 pijavica i munje, 3.9.2017. Mali Lošinj – Foto: Sandro Puncet Photos

slika

Listopad: Niz fronti, bablje ljeto i jedna jača ciklona

Stabilno vrijeme koje je obilježilo kraj rujna i prvi dan listopada nije dugo potrajalo. Nakon, u mnogim mjestima ekstremno kišovitog rujna nije dugo trebalo čekati niti na prve listopadske kiše. Tijekom ponedjeljka 2. listopada i u noći na utorak preko naših se krajeva brzo premještala fronta koja je barem malo kiše dala u većini krajeva. Na dijelu sjevernog  Jadrana fronta je donijela i veće količine  kiše. Najviše, čak 103 litre kiše na kvadratni metar palo je u Malom Lošinju u noći od 2. na 3. listopada.

Nova hladna fronta je naše krajeve zahvatila u petak 6. listopada. Uz zahlađenje kiša je u najvišem gorju prešla u snijeg pa je tog  dana u 20 sati na Zavižanu izmjereno 5 cm snijega, što je bio prvi službeno izmjereni jesenski snijeg u Hrvatskoj.  Snijeg je tog petka  poslijepodne i navečer zabijelio i najviše predjele Dinare.

Još jedan frontalni poremećaj se na prijelazu u  drugu dekadu  mjeseca premještao preko naših krajeva. Kiša (do 50 mm) je bila obilnija samo na dijelu Kvarnera.  Tijekom ponedjeljka 9. su na moru ispred zapadne obale Istre uočene i pijavice, ali nije bilo dojava o njihovu ulasku na kopno.

Središnja dekada listopada protekla je u znaku stabilnog i iznadprosječno toplog vremena, pravog „babljeg“ ljeta.  Najviše dnevne temperature su danima  u mnogim krajevima bile više od 20°C.

Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir je  u razdoblju od 12. do 21. listopada zabilježen niz od 10 uzastopnih dana s najvišom dnevnom temperaturom iznad 20°C (najviša je bila 24.0°C,  19. listopada).  Sličan niz dana je zabilježen i u Karlovcu i u Sisku. U Karlovcu  je 19. listopada temperatura porasla do 26.6°C, a dan ranije do 25.5°C.  U Sisku je 19. listopada izmjereno 26.4°C.

U Kninu je najviša dnevna temperatura u 13 uzastopnih dana (9. do 21. listopada bila viša od 20°C. najviša je bila 15. listopada kada je izmjereno ljetnih28.3°C.  U Rijeci je u 12 dana u nizu (8.-20.10.2017) temperatura prelazila 20°C (najviše do 23.8°C).  U Splitu u prva 22 dana listopada samo u jednom danu (8. listopada) najviša dnevna temperatura nije porasla iznad 20°C.

Uz obilje sunca toplo je bilo i u višem gorju. Tako je na Zavižanu u 11 uzastopnih dana  (od 10.-20.10) najviša dnevna temperatura prelazila 10.0°C. Najtoplije je bilo 15. listopada s 18.8°C i 16. listopada s 17.9°C.  Središnjih desetak dana listopada je u cijeloj zemlji bilo i potpuno suho razdoblje, što se u to doba godine, osobito na Jadranu rijetko događa.

Listopadsko bablje ljeto prekinula je početkom zadnje dekade mjeseca sredozemna ciklona. U nedjelju 22. listopada je obilna kiša pala na riječkom području. Tog dana je na službenoj DHMZ postaji Rijeka Kozala od 8 do 20 sati palo čak 127 litara kiše na kvadratni metar, glavnina  tijekom poslijepodneva i večeri. Meteorološka postaja Kozala se nalazi u središnjem dijelu Rijeke, a istočniji dijelovi grada i okolica su dobili još više kiše (i do 199 litara).  Velike količine kiše koje su pale u kratko vrijeme stvorile su mnogo problema u Rijeci i okolici. I dijelove Dalmacije (Omiš i okolicu) je te nedjeljne večeri zahvatilo jače grmljavinsko nevrijeme uz lokalne bujične poplave i tuču.

U višem gorju je uz zahlađenje kiša prešla u snijeg. Na Zavižanu je u ponedjeljak 23.10. ujutro izmjereno 30 cm snijega. Samo tjedan dana ranije temperatura se bila  popela do 18.8°C.

Potom do  kraja mjeseca nije bilo većih meteoroloških uzbuđenja. Krajem mjeseca su dvije fronte (27. i 29.10) donijele malo kiše te vrlo vjetrovito vrijeme. Osobito je vjetrovita bila posljednja listopadska nedjelja (29.10) kada je ispred fronte u unutrašnjosti puhao jak i olujan jugozapadni vjetar.  Vjetar je najjači bio na području Ogulina (do 108 km/h), Tounja, Plaškog i Jospidola uz  znatnu materijalnu štetu na privatnim i javnim objektima, najviše na krovištima kuća i školskih zgrada.

PP Vransko jezero:O, 18.10.2017., Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

slika

Studeni: Nekoliko ciklona uz snijeg u gorju

Prvih nekoliko dana mjeseca studenog proteklo je u znaku stabilnog i suhog vremena. Drugu polovicu  prve dekade mjeseca obilježio je utjecaj genovske ciklone.  Ciklona je duž Jadrana i u gorju donijela nekoliko izraženijih kišnih epizoda uz olujno i orkansko jugo.

Po podacima s meteoroloških postaja mreže pljusak.com u Poljanama (iznad Ičića na obroncima Učke) ciklona je  u ponedjeljak 6. studenog  donijela 152 litre kiše. U Dalmaciji je troznamenkasta količina kiše pala u Vodicama (postaja Olympia), 116.5 litara. U Vodicama je bilo i bujičnih poplava.

Na nekoliko službenih DHMZ postaja  na Jadranu je u  4 dana (od 5. do 9. 11.2017) pala i  troznamenkasta količina kiše. Najviše je palo na Hvaru, čak 152.2 litre kiše.  Malo snijega je palo  tek u najvišem gorju. Snježni pokrivač (10 cm)  je krajem dekade  službeno zabilježen samo na Zavižanu.

Nakon nekoliko stabilnijih dana početkom druge dekade mjeseca sredina studenog je donijela novu genovsku ciklonu  koja je dijelu sjevernog Jadrana donijela obilniju kišu, a  gorskim krajevima prvi konkretniji  jesenski snijeg. Najviše snijega je  bilo izmjereno 14.11.2011. Na Zavižanu ga je bilo 46 cm, na Plitvičkim jezerima 31, u Pargu 26 cm, Delnicama 18, u Crnom Lugu 17,  Gospiću 11, na Sljemenu 7, a u Ogulinu i Slunju tek 2 cm.  U slijedećih tjedan dana snijeg se postupno topio pa je   tjedan dana kasnije, 22. studenog samo na Zavižanu bilo preostalo 35 cm snijega.

U ponedjeljak 13. studenog  je na sjeveru Jadrana puhala olujna bura s orkanskim udarima.  Na Krčkom mostu je u ranim večernjim satima izmjeren udar od čak 169 km/h!

Slijedećih nekoliko dana, do kraja druge dekade mjeseca u unutrašnjosti se zadržalo hladno vrijeme, uz mjestimičan jutarnji mraz.  Početak posljednje dekade studenog je protekao uz stabilno anticiklonalno vrijeme, a južina je najavila još jednu promjenu vremena.

Sredinom zadnje dekade mjeseca ciklona je   donijela nove oborine u zapadnim i sjevernim  krajevima unutrašnjosti,  na dijelu sjevernog  Jadrana te u gorskim krajevima gdje je pao i novi  snijeg.  Na  Zavižanu je palo 27 cm novog snijega, ukupno ga je bilo 37 cm. Na Sljemenu je izmjereno 11 cm snijega, Plitvicama 15, Delnicama 12… Nakon te ciklone, utorak 28. studenog je donio najhladnije jutro u dotadašnjem dijelu jeseni uz mraz u mnogim mjestima unutrašnjosti. Najhladnije je, uz -9°C bilo na Zavižanu i u Gospiću.  Mraza je bilo i mjestimice uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana.

Na samom kraju studenog, nove oborine donijela  je nova ciklona. Tijekom srijede 29.11. 2017.  na nekoliko je postaja  mreže pljusak.com u neposrednom riječkom zaleđu izmjerena i troznamenkaste količine kiše, najviše  Marčelji 139 mm.

U noći na četvrtak 30. studenog je jako jugo s olujnim udarima, a potom i oštro, puhalo na velikom dijelu obale i otoka. U Dubrovniku su tog četvrtka ujutro izmjereni orkanski udari južnog vjetra do 117 km/h, na Svetom Juri na Biokovu 116 km/h, na Marjanu (Split) 94 km/h itd. Jako jugo i oštro u kombinaciji s niskim talkom zraka je ponegdje uzrokovalo podizanje razine mora, tzv. ciklonalnu plimu.

Nakon prolaska fronte uz zahlađenje snijeg je  zadnjeg dana studenog, osim gorja zabijelio i nizine sjeverozapadnog dijela zemlje.  Tako je zadnjeg dana mjeseca u Bednji izmjereno 5 cm snježnog pokrivača. U Gorskom kotaru je najviše snijega, 32 cm palo u Pargu. Na Puntijarci je zadnjeg dana studenog izmjereno 35 cm snijega, a na Zavižanu 59 cm.

Ražanac 13.11.2017 – Foto: Luka Papić Photography

slika

Prosinac:  Niz jesensko zimskih ciklona uz izraženu južinu sredinom mjeseca

Nakon ekstremne suše koja je obilježila posljednja dva prosinca (2015. i 2016. godine), zadnji mjesec 2016. godine je donio drugačije, znatno dinamičnije  vremenske prilike.

Prvi dani prosinca su prošli u znaku utjecaja sredozemne ciklone (Pomet) osobito na istoku i jugu zemlje gdje je bilo i najviše kiše, do tridesetak mm.   Istok Slavonije i dijelovi Posavine su  u nedjeljno jutro 3. prosinca osvanuli pod tanjim snježnim pokrivačem, prvim u aktualnoj jesensko zimskoj   sezoni.   Snijega je bilo od 1 cm (aerodrom Osijek) do 3 cm (Nova Gradiška, Gradište, Vinkovci).   Snijeg je zabijelio dio Dalmatinske zagore, obalno gorje, dio splitskog zaleđa i vrhove otoka Brača.  Nakon odlaska ciklone uslijedilo je 4. prosinca vrlo hladno jutro s minimalnim temperaturama zraka kakve u mnogim mjestima nisu bile  izmjerene još od kraja siječnja (Crni Lug -13.4°C, Pazin -7.6°C,  Zagreb -7°C)

Nakon nekoliko stabilnijih dana, prije dolaska nove ciklone brzo je  zajužilo. Tako su u petak 8. prosinca najviše dnevne temperature u nizinama unutrašnjosti dosezale i 15°C, a na Jadranu i 17°C.  Do večernjih sati već je na dijelu sjevernog Jadrana i u gorju već pala obilnija kiša (i do 82 mm na Ćićariji).   U posljednjim satima tog  petka  kiša je, najprije u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti prešla u snijeg. Do jutra se snijeg proširio na sve kopnene krajeve, a zabijelio je i unutrašnjost Istre i Dalmacije te više predjele kvarnerskih otoka. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i dijelu Like gdje je izmjereno i do 30 cm novog snijega. U nizinama je najviše snijega u subotu 9. prosinca  izmjereno u Varaždinu, 14 cm. Snijeg je s par centimetara prvi put u aktualnoj  sezoni zabijelio i Zagreb.  Snijeg je zabijelio i unutrašnjost Istre i Dalmacije (Pazin i Knin 1cm u 7 sati), te više predjele kvarnerskih otoka (Cres, Krk), a snježne su pahulje tog jutra  lepršale i u Puli.

Početak novog tjedna, nakon zimskog vikenda i mraza kojeg je bilo i uz  obalu  donio je  sasvim drugačije vremenske prilike. Na prednjoj strani duboke ciklone s središtem iznad zapadne Europe, u naše krajeve je počeo pritjecati topliji i vlažni zrak.   U noći na utorak 12. prosinca temperature su u većini mjesta i na kopnu i na moru cijele noći bile dvoznamenkaste, nerijetko i više od 15°C. U Senju se cijele noći temperatura kretala oko 19°C.  Na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir temperatura se cijele noći nije spuštala ispod 14.4°C (prosinački rekord najviše minimalne temperature  14.2°C iz prosinca 1989. godine. Najviše dnevne temperature su dosezale i 18°C, i na moru i na kopnu.

Uz brzo zatopljenje u Gorskom kotaru i na riječkom području je pala obilnija kiša, a snijeg se brzo topio.

Ponedjeljak 11. i utorak 12. prosinca su bili vrlo vjetroviti dani uz jako i olujno jugo na Jadranu, te jak i olujan jugozapadnjak u unutrašnjosti, osobito u gorju. U Gorskom kotaru je olujno jugo brzine do 90 km/h počinilo veliku štetu, najviše u Vrbovskom, Čabru i Brod Moravicama. Zbog srušenog drveća su taj utorak prijepodne bile zatvorene su državne, županijske i lokalne ceste kroz Gorski kotar. Za područje Gorskog kotara je proglašena elementarna nepogoda.

Opasne meteorološke prilike su uzele i dva života. U nedjelju 10. 12.2017. se  na moru ispred sjeverozapadnih obala Istre utopio ribar čiju su brodicu potopili veliki valovi. U ponedjeljak 11. 12.2017. u Belom Selu kod Fužina poginuo je mladić.  Nastojeći sanirati već počinjenu štetu pokušao se  popeti na krov gdje je bio izložen jakim udarima vjetra koji su ga bacili na tlo pri čemu je pad bio smrtonosan.

I sredina prosinca je prošla  uz vrlo promjenjive vremenske prilike. Sredina mjeseca  je donijela tek manje zahlađenje, prije nove fronte koja je uz dosta oborina u cijeloj zemlji, opet malo snijega, osim u gorju donijela i nizinama unutrašnjosti. U nizinama ga je u subotu 16. prosinca bilo do 7 cm (Daruvar, Kutina).  Obilne kiše izazvale su poplave te potopile Kosinjsku dolinu u lici.

Posljednji dani kalendarske jeseni i prvi dani zime  protekli su  uz stabilnije  vremenske prilike, uz jutarnje mrazove kojih je bilo i uz obalu.  Na vrijeme je utjecala  prostrana europska anticiklona, a ona se nad našim krajevima zadržala sve do kraja božićnih blagdana.  Do Božića se, osobito u unutrašnjosti zadržalo hladno vrijeme, a tek  povremeno je zalepršala pokoja pahulja snijega.  Na Badnjak je zajužilo, pa su gotovo posvuda najviše dnevne temperature bile dvoznamenkaste, u većini krajeva od 12 do 15°C. Neobično je toplo bilo i u Gorskom kotaru, u Pargu se temperatura popela čak do 15.2°C. Na Božić je snježni pokrivač izmjeren samo u gorju. Na Zavižanu ga je bilo 83 cm, Puntijarci 9 cm, a na Plitvicama 3 cm.

Posljednji dani godine protječu uz utjecaj izražene sredozemne ciklone.

Snježna bajka u Koprivnici 15./16. 12. 2017. – foto: Marko Posavec

slika

Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Ned