Tuesday, Mar. 19, 2024

Objavljena uzbuna zbog medija!

Autor:

|

26.12.2014

|

Kategorije:

Objavljena uzbuna zbog medija!

“Objavljena uzbuna zbog snijega”, naslov je jednog domaćeg medija od četvrtka. “Oprez, snijeg najavljen za Dubrovnik”, naslov je drugog i tako do u nedogled. Niti znamo kakva je točno uzbuna proglašena zbog snijega, niti nam je poznato zašto bi itko morao biti na oprezu zbog mogućih snježnih pahulja u Dubrovniku.

No, mi ćemo postaviti drugo pitanje. Zašto bi čitatelji portala i javnost uopće morala shvaćati ozbiljno istinita meteorološka upozorenja i prognoze vremena u moru senzacionalistički nastrojenih kvazimeteoroloških tekstovima?

Mediji su itekako svjesni popularnosti meteoroloških tema i u dobrom dijelu medija ne postoji savjesno postupanje prema istima. Vratimo se na primjer “uzbune zbog snijega”. Je li se negdje oglasila sirena, pa je u pitanju uzbuna zbog snijega? Iskreno se nadamo da se nigdje u Hrvatskoj neće oglašavati sirene zbog snijega, u ovom slučaju vjerujemo da spornim naslovom htjelo reći da se oglasio MeteoAlarm. MeteoAlarm je meteorološki servis koji na razini nacionalnih zavoda djeluje u Europi. Na dnevnoj bazi daju se upozorenja na opasne vremenske pojave, a u Hrvatskoj gotovo da ne prođe dan u godini da se ne izda barem neki stupanj upozorenja. Je li vrijedno zbog toga na baš takav način alarmirati javnost? Sigurno jest, ali samo&samo onda kada to ima smisla, primjerice, kada se zbog nadolazećeg meteorološkog događaja zaista očekuje materijalna šteta, opasnost za ljudske živote i slično. Je li današnji snijeg koji je prekrio mahom planine bio vrijedan “uzbune” u naslovu? Po našem sudu nije.

No, to je samo jedan primjer novinarstva koji može naštetiti meteorologiji. Drugi, opet jučerašnji, famozne DHMZ-ove “sličice” u 7-devnoj prognozi vremena. Idemo vidjeti što sam DHMZ kaže o 7-dnevnoj prognozi vremena:

“Računalna” ili “kompjutorska”, prognoza vremena izravan je rezultat jednog prognostičkog modela. Znak vremena određen je iz prognoze količine naoblake, te vrste i količine oborine određenog dana. Ako se pojavljuje kiša ili snijeg, to ne znači da će padati cijeli dan, nego barem u jednom njegovom dijelu. Pritom se srednja naoblaka i ukupna količina oborine izračunavaju iz četiri uzastopna prognostička šestsatna termina (6, 12, 18 i 00 UTC). Najviša i najniža temperatura zraka također su izravan rezultat modela, bez ispravaka prognostičara.

Dosadašnje praćenje ostvarenja prognoza pokazalo je da temperatura izravno uzeta iz modela odstupa od stvarnih vrijednosti mnogo više od službenih prognoza meteorologa (što naravno ima svoje razloge). Stoga te sedmodnevne prognoze valja shvatiti tek kao trend vremena, tj. najavu dana u kojima se očekuju zatopljenja i/ili zahladnjenja, kao i oborine. Također, ne smije se zanemariti pouzdanost prognoza koja je sve manja, što je prognostičko razdoblje dulje.

Jednostavno rečeno, 7-dnevna prognoza rezultat je izračuna za to specijaliziranih računala koja nisu podložna korekciji meteorologa i koja su izrazito sklona greškama, te zapravo služe kao puki orijentir, a nikako kao prognoza koja bi se smjela uzeti zdravo za gotovo. Konkretno, jučerašnja je 7-dnevna prognoza nacrtala snijega za ogroman dio obale i za petak, i za subotu i za nedjelju. Stvarnost je kudikamo drugačija, snijega neće na većini obale, uz određene iznimke, biti niti u jednom od tri spomenuta dana. Nekim je novinarima očito lakše prepisati sadržaj tako nepouzdane 7-devne prognoze bez kontaktiranja meteorologa. I eto ti loše sastavljene prognoza za javnost, eto ti pada ugleda vremenske prognoza kao takve!

Posljedice takvog neozbiljnog pristupa vremenskoj prognozi od strane nekih novinara može se najbolje vidjeti danas. Hrvatsku očekuje sljedećih dana nalet iznimno niskih temperatura zraka. Radi se o takvom stupnju zahlađenja koje se, primjerice u Dalmaciji, događa svega nekoliko puta u jednom stoljeću i koje je dovoljno jako da će vjerojatno imati određene posljedice po biljni i životinjski svijet, da svakodnevni život bitno otežati (problemi u prometu, pucanje nezaštićenih vodovodnih cijevi i sl.), a nažalost, intenzitet zahlađenja i njegovog trajanja je takav da će predstavljati i potencijalnu prijetnju zdravlju ljudi (opasnost za beskućnike, planinare, starije osobe koje žive same bez grijanja…). Bez obzira na silnu količinu informacija koju plasiraju meteorološki Zavod, Crometeo i ostali, prema onome što možemo zaključiti iz današnjih reakcija iste te javnosti, postoji ogromna doza skeptičnosti prema opisanom, nimalo neopasnom vremenskom scenariju zadnjih dana 2014. godine. Ljudi se zasite senzacionalističkih najava, i onda kada zaista ima potrebe najaviti ozbiljni meteorološki događaj i upozoriti na njegove moguće posljedice, javnost ga dobrim dijelom ne shvati ozbiljno.

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić