Saturday, Dec. 14, 2019

Prisjetimo se meteorološke 2015. u Hrvatskoj kroz 100 fascinantnih fotografija

Autor:

|

30.12.2015

|

Kategorije:

Prisjetimo se meteorološke 2015. u Hrvatskoj kroz 100 fascinantnih fotografija

Iza nas je još jedna (i)  meteorološki vrlo zanimljiva i uzbudljiva godina.   Početkom 2016. godine krenuti će naš tradicionalni (već dvanaesti)  izbor najvećih meteoroloških događaja.  Za titulu Naj meteo događaja 2015.  borit će se 21 događaj.

Tijekom godine smo ispratili (imenovali) 28 ciklona. To je znatno manje nego u 2014. godini u kojoj se je preko naših krajeva premještala čak 51 ciklona.

Na kraju godine donosimo kraći  pregled meteoroloških događanja po mjesecima, a  u galeriji smo odabrali  100 meteoroloških  slika iz 2015. godine.  Slike koje smo odabrali pratit će i opise meteoroloških događaja u izboru Naj događaja, a tijekom godine smo ih objavljivali na našem forumu te na facebook stranici. Zahvaljujemo se svima koji su nam iz dana u dan slali svoje  slike te nam pomogli da dokumentiramo još jednu meteorološku godinu.

Average rating  1 2 3 4 5fYou must login to vote
slika95_2015.jpg
Slika96_2015.jpg
slika97_2015.jpg
slika98_2015.jpg
slika99_2015.jpg
slika100_2015.jpg
slika1_2015.jpg
slika2_2015.jpg
slika3_2015.jpg
slika4_2015.jpg
slika5_2015.jpg
slika6_2015.jpg
slika7_2015.jpg
slika8_2015.jpg
slika9_2015.jpg
slika10_2015.jpg
slika11_2015.jpg
slika12_2015.jpg
slika13_2015.jpg
slika14_2015.jpg
slika16.jpg
slika17.jpg
slika_15.jpg
slika18.jpg
slika19.jpg
slika20.jpg
slika21.jpg
slika22.jpg
slika23.jpg
slika24.jpg
slika25.jpg
slika26.jpg
slika27.jpg
slika28.jpg
slika29.jpg
slika30.jpg
slika31_2015.jpg
slika32_2015.jpg
slika33_2015.jpg
slika34_2015.jpg
slika35.jpg
slika36_2015.jpg
slika37_2015.jpg
slika38.jpg
slika39_2015.jpg
slika40_2015.jpg
slika41-2015.jpg
slika42_2015.jpg
slika43_2015.jpg
slika44_2015.jpg
slika45_2015.jpg
slika46-2015.jpg
slika47_2015.jpg
slika48_2015.jpg
slika49_2015.jpg
slika50_2015.jpg
Slika51_2015.jpg
slika52-2015.jpg
slika53_2015.jpg
slika54-2015.jpg
slika55_2015.jpg
Slika56_2015.jpg
Slika57_2015.jpg
slika58_2015.jpg
slika59_2015.jpg
Slika60_2015.jpg
slika61_2015.jpg
slika62_2015.jpg
slika63_2015.jpg
slika64_2015.jpg
Slika65_2015.jpg
slika66_2015.jpg
slika67_2015.jpg
slika68_2015.jpg
slika69_2015.jpg
slika70_2015.jpg
slika71_2015.jpg
slika72_2015.jpg
slika73_2015.jpg
slika74_2015.jpg
slika75_2015.jpg
slika76_2015.jpg
slika77_2015.jpg
slika78_2015.jpg
slika79_2015.jpg
slika80_2015.jpg
slika81_2015.jpg
Slika82_2015.jpg
Slika83_2015.jpg
slika84_2015.jpg
slika85_2015.jpg
slika86_2015.jpg
slika87_2015.jpg
slika88_2015.jpg
Slika89_2015.jpg
slika90_2015.jpg
slika91_2015.jpg
slika92_2015.jpg
slika93_2015.jpg
Slika94_2015.jpg
slika95_2015.jpg
Slika96_2015.jpg
slika97_2015.jpg
slika98_2015.jpg
slika99_2015.jpg
slika100_2015.jpg
slika1_2015.jpg
slika2_2015.jpg
slika3_2015.jpg
slika4_2015.jpg
slika5_2015.jpg
slika6_2015.jpg

Siječanj

Siječanj je u većini krajeva donio iznadprosječnu toplinu, osobito izraženu u unutrašnjosti. Srednja mjesečna temperatura je u nizinama unutrašnjosti bila za oko 4°C viša od klimatološkog prosjeka (1961.-1990).  Oborina je na većini postaja bilo iznad prosjeka.  Snijega nije bilo puno.  Najviše je snijega palo na samom kraju mjeseca, dok su snježne oborine tijekom većeg dijela mjeseca bile slabe i kratkotrajne.

Nakon polarnog udara zadnjih dana 2014. godine početak 2015. je donio brzo zatopljenje. Novogodišnje jutro 2015.  donijelo je u kopnenim krajevima vrlo niske temperature zraka.  Diljem unutrašnjosti Nova godina je na otvorenom  dočekana uz dvoznamenkaste minuse.  U Lici i Gorskom kotaru se temperatura spuštala i do -24°C.  U prvoj dekadi siječnja na vrijeme je najviše utjecala anticiklona. Ipak, nije bilo posve stabilno jer su se često preko naših krajeva brzo premještale fronte sa sjeverozapada. Ipak, oborine su bile slabe i kratkotrajne.

Prva ciklona u 2015. godini (Jura) donijela je kratkotrajnu, ali intenzivnu  promjenu vremena na početku  druge dekade siječnja.  Na Jadranu je pala kiša, a  u unutrašnjosti zemlje kiša i snijeg, ali većih količina nije bilo. Zabijelile su se i dalmatinske planine. Iako to na kontinentu u siječnju nije nimalo uobičajeno, za vrijeme prolaska fronte u Zagrebu i Varaždinu bilo je i grmljavine.   U Dalmaciji je kratkotrajno zapuhala i orkanska bura.

Vrijeme se brzo stabiliziralo uz razvedravanje i slabljenje i prestanak bure. Ponovno je zatoplilo pa je sredina siječnja protekla uz temperature zraka koje su bile znatno iznad prosjeka za sredinu klimatološke zime.   U Zagrebu, na meteorološkoj postaji Grič su izmjerene rekordno visoke  datumske temperature. U petak 16. siječnja izmjerena je maksimalna temperatura od 15.2°C, što je  bilo čak za 12.4°C više od prosjeka za taj datum.  U noći na 18. siječnja 2015. u Dalmaciji su izmjerene noćne i jutarnje temperature od 14 ili 15°C, što je za sredinu zime iznimno toplo.

Kraj druge polovice siječnja je obilježio utjecaj ciklone Kristina (17.-19.1.2015). Ciklona  je nad  naše krajeve donijela veću količinu vlažnog i toplog zraka pa je posvuda padala kiša, a u južnoj Dalmaciji je bilo i obilnih pljuskova s grmljavinom uz lokalne bujične poplave.  U Vidu je u tri dana palo 203 litara kiše, od čega 131 litra u jednom danu.
Nova ciklona nazvana Lucijan obilježila je početak treće dekade siječnja. Ona je nakon topline koja je obilježila sredinu siječnja barem u gorske krajeve vratila zimski ugođaj, a malo snijega je palo i u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.  Ipak, većih problema s snijegom nije bilo.

Kraj siječnja  i prvi dan veljače obilježio je utjecaj jedne od najdubljih ciklona (Mirjana)  u proteklih nekoliko godina. Ciklona je donijela brojne meteorološke zanimljivosti: ekstremno nizak tlak zraka kakav se rijetko viđa u našim krajevima ( i do 971.8 hPa), obilne oborine i kišu i snijeg (kojeg je bilo i na dijelu sjevernog Jadrana te na planinama uz obalu srednje Dalmacije i na višim dijelovima Brača, Hvara i Pelješca), olujne i orkanske vjetrove koji su u dijelu Dalmacije počinili i dosta štete.

Veljača

Prva dekada veljače donijela je zimski udar u čitavoj zemlji. Na vrijeme je nekoliko dana utjecala  sredozemna ciklona Neven. U unutrašnjosti je, posebno u gorju pao obilan snijeg, dok je na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana puhala olujna i orkanska bura, a u Dalmaciji je bilo olujnog juga.  Snijeg je bio praćen i jakim sjevernim vjetrom, pa  je zbog mećave bilo mnogo zatvorenih cesta, osobito onih koje iz unutrašnjosti vode prema obali. Na mostu Krk je 6. veljače izmjeren  udar bure od 224 km/h.  Bio je to novi rekordan udar bure na mostu Krk.  Više od 7 i pol tisuća ljudi na području Primorsko goranske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije je zbog srušenih dalekovoda ostalo  bez struje.

Ciklona je djelovala na vrijeme nekoliko dana.   Visine snijega su posvuda u unutrašnjosti bile dvoznamenkaste, a u gorskim krajevima i troznamenkaste (Begovo Razdolje 163 cm, Sljeme 99 cm, Delnice 98, Ogulin 91, Gospić 68 cm, Karlovac 43 cm… ).. Snijeg je zabijelio i Senj te unutrašnjost Dalmacije.  Na službenoj meteorološkoj postaji Split Marjan u ponedjeljak 9. veljače   su zabilježeni orkanski udari od 155 km/h. Radilo  se o najjačoj buri zadnjih deset godina (još od studenog 2004. godine) , ujedno i najjačem vjetru bilo kojega smjera.

Veljača je u svojoj središnjoj dekadi pokazala svoju blažu stranu. Pod anticiklonalnim utjecajem  i na kopnu i na moru bilo je obilje sunčanog vremena.   Posljednju dekadu veljače, odnosno kraj klimatološke zime obilježile su dvije ciklone. Prva od njih, nazvana Olja donijela je izraženiju promjenu vremena 22. i 23. veljače 2015. Najizraženije djelovala na vrijeme na Jadranu, posebno Dalmaciji, te u Gorskom kotaru i Lici. Snijeg je padao u  većem  dijelu Gorskog kotara. U Delnicama je tako palo 33 cm novog snijega. U cijeloj Dalmaciji je puhalo  umjereno do jako jugo, koje je u mnogim područjima obale i otoka imalo olujne udare. Najjače jugo zabilježeno je na splitskom području, gdje su najjači udari bili orkanski i dosezali su 118 km/h. Na Hvaru su udari juga dosezali 86 km/h, u Makarskoj 83km/h, a u Šibeniku 79km/h.

Klimatološka zimu ispraćena je  uz sredozemnu ciklonu Petar koja je najobilniju kišu donijela Dalmaciji.  Na nekim postajama su u tri dana (ciklone Olja i Petar)  premašene prosječne mjesečne  količine kiše za veljaču (Split Resnik 156 litara, Zadar 91, Šibenik 73…) U gorju je pao novi snijeg.  U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti  bilo je  i problema zbog poplava (rijeka Bednja) i klizišta.

Zadnji dani veljače, a time i klimatološke zime, prošli su  u znaku relativno stabilnog i toplog vremena.

 Ožujak

Početak klimatološkog proljeća je obilježio frontalni poremećaj koji se premještao preko naših krajeva.  U većem dijelu zemlje je pala manja količina kiše, odnosno izmjerene su jednoznamenkaste količine. Izuzetak je Rijeka i uža okolica gdje je 2. ožujka pala obilna kiša. U Rijeci je u 12 sati palo 47.9 litara kiše (gotovo polovica prosječne količine za ožujak). To je bilo više oborine nego što je u Rijeci palo u čitavoj veljači.

Prvu dekadu klimatološkog proljeća je obilježila prava zimska ciklona, Rea. Donijela je većem dijelu Jadrana najjaču buru u zadnjih deset godina, te ekstremne količine kiše na jugu Dalmacije.

Prva marčana bura  je u četvrtak 5. ožujka 2015.  donijela brojne probleme duž Jadrana, posebno u Dalmaciji.   Bila je to jedna  od najjačih bura u zadnjih deset godina, jača i od bure s kraja prve dekade veljače 2015. godine. Iza 18 sati je službena postaja na Marjanu zabilježila udar bure od 165.7 km/h.  Tog dana je bura u Splitu bila  najjača  još od studenog 2004. kada je za vrijeme  ciklone Dorothy izmjeren udar bure od 174.6 km/h.  Tijekom 5. i 6. ožujka 2015.  u Splitu  je meteorološka postaja Marjan bilježila prosjek udara vjetra od 141 km/h.

Orkanska i olujna bura je počinila dosta štete duž većeg dijela Jadrana. Bura je rušila stabla, električne stupove i oštetila mnoge kuće.  Mnoga su kućanstva u Dalmaciji, podvelebitskom primorju i Lici bila bez električne energije. Brojne ceste duž čitave obale  su bile zatvorene za sav  promet, neke i više dana.  Dva broda, Krka i Orebić,  su se nasukala na sjevernu stranu Marjana.  Brod Vranjic je završio nasukan na obalama Čiova.

Uz orkansku buru  ciklonu Rea je obilježila i ekstremna količina kiše koja je pala na jugu Jadrana.  Na  automatskoj meteorološkoj postaji u marini Ramova u  Krvavici  kod Makarske u četvrtak 5. ožujka  je (od ponoći do 21 sat) palo čak 304.6 litara oborine (kiše i susnježice) po kvadratnome metru.  Na obližnjoj postaji Makarska Vrpolje izmjereno je 258 litara oborine.  Ekstremna kišna epizoda je zahvatila i Dubrovnik. Na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a je u 24 sata (do 19 sati 5. ožujka) izmjereno 219 litara kiše.  Od toga je u 6 sati ujutro (od 7 do 13 sati) palo čak 119 litara kiše, što je bilo više od mjesečnog prosjeka za ožujak koji iznosi 102 litre. Ukupno je u 24 sata u Dubrovniku palo 214%  prosječne mjesečne količine kiše za ožujak.   Tog četvrtka  je u Dubrovniku palo više kiše nego što prosječno padne u najkišovitijem mjesecu u godini, a to je studeni sa 151 litrom. I na meteorološkoj postaji Ćilipi je pala  vrlo obilna kiša, 201 litra.  Istaknimo još 83.4 litre u Pločama, 59 litara u Komiži i 33 litre na Hvaru (sve podaci DHMZ-a).

Na širem području Dubrovnika i okolice obilna kiša je prouzročila brojne probleme.  Vatrogasci su imali  brojne  intervencije na ispumpavanju vode iz poplavljenih poslovnih prostorija, kuća i benzinske pumpe na području Župe, Konavala i Cavtata.

U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu je oborina s ciklonom Rea bilo malo ili nimalo. U gorju i u Lici je padao snijeg, a snijeg se uz buru mjestimice u Dalmaciji spustio i do mora, a zabijelio je i više dijelove Brača.

Zbog orkanske bure koja je poharala Dalmaciju splitsko-dalmatinski župan proglasio je 18. ožujka 2015.  elementarnu nepogodu za područje Splita i Podstrane.

Na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka nastupila je stabilizacija vremena.   Na prijelazu od četvrtka 12. na petak 13. ožujka  nastupilo je prolazno naoblačenje, uz vrlo malo oborine mjestimice. Na Jadranu je ponovno zapuhala bura, ali je bila kratkotrajnija i znatno slabija od prethodne bure. Samo je podno Velebita bilo orkanskih udara.  Potom se do kraja kalendarske zime zadržalo pretežno suho (samo je u Slavoniji palo malo kiše)  i djelomice sunčano vrijeme. Uz svježa jutra, danju su temperature rasle, ali izražene topline još nije bilo.

Nakon nastupa kalendarskog proljeća, tijekom nedjelje 22. ožujka sa Sredozemlja se približila ciklona (Silvio), a njen se utjecaj osjetio najviše u Dalmaciji, gdje je mjestimice bilo i obilnije kiše, dok je u ostalim krajevima zemlje kiše bilo tek rijetko i u zanemarivim količinama.  Čak 52 litre kiše po kvadratnom metru palo je na DHMZ mjernoj postaji u Komiži na Visu. Tako je u samo jednom danu palo kiše koliko prosječno padne u cijelom ožujku. Snijeg je padao samo u najvišim planinama (Biokovo, Dinara, Kamešnica) iznad 1300 metara.

Sredinu posljednje  dekade ožujka obilježio je utjecaj nove ciklone sa Sredozemlja koju smo nazvali Teodora. I ta je ciklona  najizraženije djelovala na vrijeme u Dalmaciji gdje je donijela vrlo vjetrovito vrijeme. Zapuhalo je   jugo koje je bilo jako s olujnim udarima, što je povremeno stvaralo probleme u pomorskom prometu. U srijedu 25. ožujka 2015. najvjetrovitiji grad na Jadranu bio je Split! U popodnevnim satima na službenoj mjernoj postaji na Marjanu izmjeren je orkanski udar juga od 130  km/h. Radilo  se o najjačem udaru juga posljednjih deset godina. Zanimljivo je da je tako Split u istom mjesecu imao najjači udar bure desetljeća, te  najjači udar juga desetljeća. Jugo preko 100 km/h puhalo je na šibenskom i makarskom području, ali i na vanjskim otocima. Kiša je bila najobilnija u Zagori srednje Dalmacije (do 40 mm) te u gorskim krajevima uz Jadran (Zavižan 38 mm, kiša i snijeg).  U Lici je palo do 30 mm (Gospić), a na sjevernom Jadranu do 23 mm (Pula aerodrom). U nizinama unutrašnjosti je palo manje od 10 litara kiše, a veći dio Slavonije je bio bez oborina.

U naše je krajeve i dalje  pritjecao topao i vlažan zrak. A upravo je kombinacija vlage i topline stvorila  uvjete za razvoj prvih grmljavinskih oluja u nizinama unutrašnjosti u aktualnoj godini.  Prvi puta u 2015.  godini, najviše dnevne temperature su 26. ožujka prešle 20°C. U Slavoniji (Osijek, Slavonski Brod) je izmjereno i do 23°C.

Posljednji ožujski vikend  obilježilo je ponovno vrlo vjetrovito vrijeme. Posljednja marčana bura nije bila ni blizu snažna kao ona s početka mjeseca, ali je ipak  u subotu 28. ožujka pokazala svoju snagu osobito   podno Velebita. U okolici Maslenice izmjereni su udari do 176 km/h. Na Paškom mostu također je puhala bura prosječne orkanske jakosti, s udarima do 168 km/h.

Orkanskih udara je bilo i u velikom dijelu Dalmacije. Od naseljenih područja, najvjetrovitiji grad u Hrvatskoj bila je Makarska, gdje su udari bure dosezali 148 km/h.  Jakih udara sjeverca bilo je i u unutrašnjosti zemlje. Primjerice, u Zagrebu su udari dosezali 48, a na zagrebačkoj zračnoj luci 59 km/h.

 Travanj

Početak travnja obilježilo je promjenjivo vrijeme, posebno u unutrašnjosti, zbog brzog premještanja nekoliko fronti sa sjeverozapada. Prvi  dan travnja nije meteorološki gledano  podbacio.  Uz sunčano vrijeme tog dana je bilo i  kiše, pljuskova, grmljavine, tuče, a  da dojam travanjskog vremena bude potpun motritelj na Pargu je javio o padanju snijega u poslijepodnevnim satima.

Sredozemna ciklona Viktorija u dijelu je zemlje donijela zimski ugođaj za Uskrs (5. i 6. travnja 2015.) U noći od subote 4. na nedjelju 5. travnja   snijeg je zabijelio gorske krajeve. Najviše novog snijega je palo na Zavižanu pa je u nedjeljno jutro, nakon novih 10 cm snijega izmjereno 82 cm, a navečer i 85 cm. U Gorskom kotaru je palo do 4 cm snijega, a na Sljemenu tek 1 cm. To  nedjeljno jutro je i najviša istarska planina, Učka osvanula pod snježnim pokrivačem.

Ipak, meteorološka vijest dana je bio snijeg koji je u dijelu Dalmacije donio bijeli Uskrs. Snijeg u travnju nije iznimno rijedak, ali ne događa se često da tom  dijelu godine pada na relativno niskim nadmorskim visinama. Tako je snijega na imotskom području bilo već između 300 i 400 metara nadmorske visine, a u područjima iznad 700 metara snijega je lokalno bilo više od 30 centimetara. Iako Snijeg nije padao u Sinji i Trilju, padao je po Svilaji, Dinari i Kamešnici, a zabijelilo se i Zelovo. Snijeg je nakratko padao na Vidovoj Gori na Braču i u najvišim dijelovima Kozjaka, a znatno više ga je napadalo na Mosoru.  Preko pola metra novog snijega palo je na Svetom Juri na Biokovu, a temperatura zraka se spuštala i ispod -5°C.  Zajedno s prijašnjim snježnim pokrivačem, snježni nanosi iznad 1.500 metara visine su bili višemetarski.

Oborine (najviše ih je bilo u srednjoj Dalmaciji, do 39 mm) i niske temperature bile su dovoljne za dojam kasne zime, a tome je sigurno doprinijela i povremeno jaka bura. Na splitskom području je tijekom nedjelje bura imala olujne udare preko 100 km/h. Prohladno, vjetrovito uz povremene slabe oborine se nastavilo i u slijedeća dva dana, a stabilizacija vremena uz zatopljenje je nastupila početkom druge dekade travnja.

Nakon hladnije prve dekade travnja, sredinom travnja  nastupilo je zatopljenje, a temperature su osobito u unutrašnjosti bile znatno iznad prosjeka, a brzo  su poprimile i ljetne vrijednosti.  Tako je  13. travnja  najtoplije   sa 25.7°C bilo u Karlovcu. Samo desetinku stupnja Celzija manje  izmjereno je u Sisku.  Iznad 25°C je izmjereno i na zagrebačkim postajama (Pleso 25.4°C, Grič i Maksimir 25.0°C).

Nakon jedne prolazne brze fronte koja je sredinom travnja donijela samo manje osvježenje, nastavilo se travanjsko ljeto, posebno u unutrašnjosti. Tako je  16. travnja posvuda u unutrašnjosti temperatura porasla na 26 ili 27°C, a  najtoplije je sa  27.5°C bilo u Osijeku (Čepin i Klisa) te Sisku.

Treći travanjski vikend je donio izraženiju promjenu vremena i kratkotrajni povratak zime u gorje.  Promjenu je u subotu 18. travnja 2015. donijela hladna fronta vezana uz ciklonu koju smo nazvali Zlatko. Te subote zabijelile su se goranske planine, ali i zaleđe Kvarnera, pa je snijeg pao na Platku. Snijeg je pao  i na Sljemenu, Učki, Ivančici, a navečer ga je bilo i na planinama Dalmacije:  Biokovu, Kamešnici, Dinari i Svilaji. Najviše oborina u Hrvatskoj palo je u Senju, 44 litre. Dan je na Jadranu obilježila i bura, osobito podno Velebita, gdje su zabilježeni orkanski udari i do 177 km/h.

Nakon brzog razvedravanja, nedjeljno jutro (19. travnja) je donijelo mraz u unutrašnjosti.  Posljednja dekada travnja je donijela proljetno vrijeme uz dosta sunca i topline, ali nije bilo posve stabilno.  Tijekom  petka 24. travnja je na sjevernom Jadranu, u dijelu Dalmacije te u zapadnim krajevima unutrašnjosti  bilo čestih  bili grmljavinski pljuskovi, a mjestimice i tuče (Istra, Cres, sjeverna Dalmacija).  Još jednu brzu promjenu vremena je tijekom utorka 28. travnja donio frontalni poremećaj vezan uz sredozemnu ciklonu koju smo nazvali Aleksandar. Mjestimice je na Jadranu bilo obilnije kiše. Tako je u kaštel Gomilici u samo sat vremena palo 30 litara kiše.

   Svibanj

Prva polovica svibnja donijela je uglavnom suho vrijeme, a u prvom svibanjskom tjednu su zabilježeni i prvi vrući dani, s temperaturama iznad 30°C. Ipak, povremeno je dolazilo do prodora vlažnog zraka koji su donijeli mjestimičnu kišu koja je tek lokalno (Gorski kotar) bila obilnija. Jedna takva fronta zahvatila je sjeverni Jadran i Gorski kotar u noći od 1. na 2. svibnja, a nestabilnosti je bilo i krajem prve dekade mjeseca, i na kopnu i na moru. U prvoj polovici svibnja nije bilo  imenovanih ciklona.

Vrući dani (najviša dnevna temperatura iznad 30°C) se u svibnju povremeno javljaju, ali su češći  u zadnjoj dekadi mjeseca. U utorak 5. svibnja 2015.  najtoplije je  bilo na istoku Slavonije. U Osijeku (Klisa) temperatura se popela do 31.0°C. Prvi val vrućina u 2015. godini bio je posljedica  pritjecanja vrlo toplog zraka sa sjevera Afrike u jugozapadnoj struji ispred prostrane ciklone koja se zadržavala nad sjeverozapadom Europe.

Vrućina se pojačala dan kasnije.  Popis mjesta s temperaturom od 30 i više stupnjeva je u srijedu 6. svibnja 2015, obuhvaćao je  gotovo cijelu unutrašnjost.  Najtoplije je sa 32°C bilo u Gradištu i Slavonskom Brodu.  Na Jadranu vrućina još nije bilo, izmjereno je 22°C u Zadru do 28°C u Šibeniku. Fronta sa sjeverozapada je u noći na 7. svibnja  brzo prekinula preuranjene svibanjske vrućine.   Ipak, i do kraja prve dekade svibnja zadržalo se toplo vrijeme.

Većih meteoroloških uzbuđenja nije bilo na početku druge svibanjske dekade. Četvrtak. 14. svibnja  je u zapadnim krajevima unutrašnjosti (Hrvatsko zagorje, Moslavina)  donio mjestimice i izraženije oluje s tučom.  Sredinom mjeseca (petak, 15. svibnja 2015) na vrijeme je kratkotrajno  djelovala ciklona Beata.  Najviše kiše je donijela u zapadnim krajevima unutrašnjosti (Sisak  30 mm).

Do kraja druge dekade svibnja je ponovno zatoplilo, pa su se ponovno u unutrašnjosti mjerile temperature iznad 30°C.  U posljednja dva dana dekade (19. i 20. svibnja) temperature su u većem dijelu unutrašnjosti prelazile vrućih 30°C (aerodrom Osijek 32°C). Vrućina je bila praćena i lokalno izraženijim nevremenima.  Tako je jače grmljavinsko nevrijeme 19. svibnja  poslijepodne zahvatilo Kutinu i okolicu.  Tuče je bilo i na području Virovitice, Garešnice i u okolici Varaždinskih Toplica. Slično je bilo i u srijedu 20. svibnja. Nevrijeme praćeno tučom i jakim vjetrom zahvatilo je oko 17 sati Sisak i okolicu.  Tuče je bilo i u Zagorju, na području Krapine i Zaboka. I varaždinsko područje je zahvatilo nevrijeme s tučom. Najviše je stradalo područje Vinice i Vratna

Posljednju dekadu svibnja, odnosno klimatološkog proljeća, obilježio je utjecaj višednevne sredozemne ciklone nazvane Cvjetko.  U mnogim je krajevima pala obilnija kiša. Tako je  drugu godinu zaredom svibanj u našim krajevima donio  izraženu kišnu epizodu. Iako je količina kiše koja je u zadnjoj dekadi svibnja 2015. bila   usporediva ili uglavnom i (znatno) veća od kiše koja je pala sredinom svibnja 2014. godine, katastrofalne se poplave nisu ponovile. Naime, u 2014. godini  obilne kiše su sredinom svibnja  bile samo nastavak izrazito kišnog  razdoblja, a u 2015. to  nije bio slučaj.  Ekstremna kišna epizoda krajem  svibnja 2015   je ipak došla nakon dužeg sušnog razdoblja. Tako je npr. u Zagrebu u prethodna  tri mjeseca (veljača, ožujak i travanj) palo ukupno 105 litara kiše, što je samo za 8 litara više od količine u osam svibanjskih  dana.

U   tjedan dana (20.-27.5.2015), prema podacima DHMZ-a najviše kiše je palo u Kutjevu, 163 litre po kvadratnome metru. I prije godinu dana (12.-18. svibnja 2014., ciklona Donat) u Kutjevu je palo najviše kiše u Hrvatskoj, 164 litre, dakle gotovo u litru jednaka količina kao i proteklog tjedna.  Međutim, dok je u kišnom svibanjskom tjednu 2014 godine uz Kutjevo još samo na nekoliko postaja (Lipik, Ogulin, Gradište) palo više od 100 litara kiše, u 2015 godini popis mjesta s 100 i više litara kiše znatno duži. Na većini navedenih postaja količina kiše koja je pala je  bila veća od mjesečnog prosjeka za svibanj. U Ogulinu je tako u tom kišovitom svibanjskom tjednu palo 39 litara kiše više od mjesečnog prosjeka, u Karlovcu 42 litre više, u Varaždinu 47 litara više…

Ciklona Cvjetko je donijela dosta kiše i na Jadranu. Ipak, samo je u Zadru palo više od 100 litara kiše, odnosno 113 litara, što je također znatno više od svibanjskog prosjeka koji iznosi 62.2 litre. Najveći dio te kiše, čak 46 litara u Zadru je pao tijekom 12 sati (od 8 do 20 sati) četvrtka 21. svibnja.

U ostatku Dalmacije je palo od 12.3 litre u Pločama do 58.8 litara u Splitu.  Najmanje je kiše ciklona donijela sjevernom dijelu Jadrana (Pula 10.4 litre, Senj 34). Iako je i tamo bilo izraženijih oborinskih epizoda  (55 litara kiše u jednom satu u Žminju tijekom utorka 26. svibnja).

Zabilježeni su i neki kišni rekordi. U 24-satnom razdoblju od 22./23. svibnja zabilježeni su i neki kišni rekordi.  U Varaždinu je u razdoblju od 24 sata (od 22. svibnja u 7 sati do 23. svibnja u 7 sati) palo je čak 95,5 litara kiše. To je nova rekordna 24-satna količina kiše u povijesti mjerenja (tj. od 1949. godine). Stari varaždinski 24-satni oborinski rekord je iznosio 64.4 litre.

U Karlovcu je 22/23. svibnja pala rekordna  dnevna količina u svibnju – 81,4 litre, a do sada je bilo „samo“ 49,7 litara.  Rekordna dnevna količina kiše u svibnju je u tom razdoblju (22./23. svibnja 2015) pala i na zračnoj luci Pleso. Novi rekord iznosi 64 litre, (stari je bio 48)

Niz nestabilnih svibanjskih dana završen je u srijedu 27. svibnja 2015. Ciklona je odmaknula na jugoistok, a gradijent tlaka zraka  je te srijede ujutro donio  vjetrovito vrijeme cijelom Jadranu. Puhala je  umjerena do jaka bura koja je ponegdje imala i  olujne, a podno Velebita i orkanske udare. Najjača bura je puhala na širem masleničkom području, gdje su zabilježeni udari do orkanskih 150 km/h.

Posljednji dani svibnja, odnosno klimatološkog proljeća prošli su  u  znaku stabilnijeg iako ne posvuda i posve suhog vremena. Još malo kiše je palo krajem svibnja na sjeverozapadu unutrašnjosti zbog prelaska frontalnog poremećaja.  Klimatološko proljeće je ispraćeno uz toplo, a u mnogim mjestima i  vrlo toplo vrijeme s temperaturama od 23 do 28°C.

Lipanj

Prva polovica lipnja je donijela ljetnu kombinaciju vrlo toplog, uglavnom i vrućeg vremena, ali i uz česte lokalne nestabilnosti i izraženije pljuskove kojih je bilo i na moru i na kopnu. Gotovo da i nije bilo dana bez barem ponekog izraženijeg pljuska.  Ipak, većih ekstremnih meteoroloških događanja nije bilo, ni temperaturnih ni oborinskih. Zabilježeno je tek nekoliko lokalno izraženijih kišnih epizoda.

Već 4. lipnja gotovo posvuda temperature su se popele iznad  30°C.  Tog dana je izmjereno od 30 do 34°C. Popodne je snažno i kratko nevrijeme pogodilo Požeštinu, a najviše je posljedica ostavilo na zapadnom dijelu Požege i istočnom dijelu općine Brestovac.  U Požegi je palo 28 litara kiše.

U petak 5. lipnja je bio vrhunac tog lipanjskog vala vrućina.  Najviše dnevne temperature zraka u Dalmaciji su prvi puta u 2015. godini dosegnule, ponegdje i malo prešle vrlo vrućih 35°C. U Šibeniku je izmjereno najviših 35.1°C.

Česte su bile i lokalne grmljavinske nestabilnosti. Bile su posebno izražene u ponedjeljak 8. lipnja kada su kasno poslijepodne lokalne grmljavinske nestabilnosti zahvatile najprije  južnu Dalmaciju. Iako u pravilu ljetni neverini s noći postupno iščeznu, ovoga puta to nije bio slučaj. Neverini su se atipičnom putanjom počeli premještati s dubrovačkog područja obalom prema sjeverozapadu. Tako su navečer zahvatili makarsko područje, a do 23 sata i šire splitsko. Grmljavinski oblak bio je dovoljno jak da lokalno donese i tuču, najviše na području Trogira i okolice. Zadržao se puna dva sata donoseći lokalno jače pljuskove.  Munje su satima parale nebo iznad Dalmacije. U srijedu 10. lipnja u Kninu izraženiji grmljavinski pljuskovi su donijeli čak 74.9 litara kiše po kvadratnome metru. To je bilo samo za deset litara manje od mjesečnog prosjeka za lipanj koji iznosi 84.3 litre.

Nakon što su prva dva tjedna lipnja bila među najtoplijima u našim krajevima u povijesti meteoroloških mjerenja,  treći lipanjski tjedan donio je promjenljivije i svježije vrijeme uz česte prolaske frontalnih poremećaja.  Kiša koja je pala u zadnjem tjednu kalendarskog proljeća  u mnogim je krajevima barem malo ublažila sušno razdoblje, neuobičajeno za lipanj u kopnenim krajevima.

Sredinom lipnja se frontalni poremećaj premještao preko naših krajeva donoseći kišu i pljuskove mnogim krajevima.  Zanimljivo je da je prva lipanjska kiša u Zagrebu pala tek na polovici mjeseca, a lipanj je u Zagrebu prosječno najkišovitiji mjesec u godini. U ponedjeljak 15. lipnja je na postajama Zagreb Grič i Maksimir palo prvih lipanjskih 7 mm kiše. Do kraja mjeseca ta se kišna statistika popravila, ali mjesečni prosjek ipak nije dosegnut. Tako je u Maksimiru palo 75.2 mm kiše u lipnju, a prosjek za lipanj je 96.4 mm.

Tijekom petka, 19.  i subote 20. lipnja  naše  je krajeve zahvatio novi frontalni poremećaj sa sjeverozapada. U većem dijelu zemlje je palo barem malo kiše, ali su količine bile  neujednačene kao što je to često slučaj s  frontalnim poremećajima u toplije doba godine.  Najviše, do 20 mm je palo u gorskim krajevima.  U Međimurju je bilo i jače tuče.   Iza fronte je pritjecao osjetno hladniji zrak pa je posljednje jutro uoči ljetnog solsticija (21.6.2015)  donijelo je u većem dijelu unutrašnjosti jednoznamenkaste minimalne temperature. Najhladnije je bilo u gorskim krajevima gdje su se temperature spustile i ispod 5°C. Od meteoroloških  postaja DHMZ-a najhladnije je bilo na Zavižanu gdje se temperatura spustila na 1.7°C.

Početak kalendarskog ljeta obilježila je  izražena promjena vremena koju je tijekom utorka 23.  i srijede  24. lipnja donijela fronta i plitka ciklona Dominika. U većem dijelu zemlje je palo barem malo kiše, a lokalno je bilo  obilnijih oborina. Fronta je tijekom  te srijede donijela jako nevrijeme na potezu od Splita do Dubrovnika.  U okolici Splita ponegdje je bilo tuče i prolazno vrlo jakih udara vjetra, a na istočnim prilazima gradu bujice su stvarale probleme u cestovnom prometu.  Problema je bilo i u Makarskoj. Oborinske vode začepile su dio gradskih podvodnih kolektora i iz ležišta izbacile više vodovodnih šahti, poplavljeni su prizemni objekti uzduž gradske rive, kafići, dio trgovina i privatnih kuća, a vode je bilo i u prizemnim prostorima hotelskih kuća u kojima se odmaralo  oko dvije i pol tisuće gostiju. S prolaskom ciklone i fronte u unutrašnjosti je, osobito na istoku Slavonije osjetno zahladilo. U Gradištu je maksimalna dnevna temperatura u srijedu 24. lipnja  iznosila tek 16.4°C.  Dan ranije, u utorak je Gradište s gotovo vrućih 30°C (maksimalna temperatura je iznosilo 29.5°C) bilo najtoplije mjesto u zemlji.  U nizinama unutrašnjosti su najviše dnevne temperature  dosezale najviših 20°C.

Stabilizacija vremena nakon izraženije fronte i ciklone Dominika potrajala je samo dva dana. Posljednjeg  lipanjskog vikenda (27. i 28. lipnja 2015)  preko naših se krajeva premještao novi frontalni poremećaj. Donio je pljuskove i grmljavinu i na Jadranu i unutrašnjosti, ali većih  količina oborine nije bilo.

 Srpanj

Srpanj je u našim krajevima obilježila iznadprosječna, a u mnogim mjestima i rekordna toplina za sedmi mjesec u godini. Naše su krajeve zahvatila dva toplinska vala, prvi početkom mjeseca, a drugi znatno izraženiji u razdoblju od 13. do 23. srpnja. Tada su na nekoliko postaja izmjerene novi apsolutni temperaturni rekordi (Rab, Senj, Split aerodrom, Zadar aerodrom i Zavižan), a na nekoliko postaja srpanjski temperaturni rekordi (Zadar, Mali Lošinj).  U mnogim je mjestima srpanj bio rekordno topao sedmi mjesec u godini, a na nekoliko postaja ( Split Marjan, Hvar, Lastovo, Zadar   ) je postao i apsolutno najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja.

Klimatska ocjena DHMZ-a za srpanj 2015 navodi:  „Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2015. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).“

Prvi toplinski val je zahvatio naše krajeve u prvoj dekadi mjeseca, ali tada temperaturni rekordi nisu bilo obarani.  Vrhunac  tog toplinskog vala je nastupio 8. srpnja kada je u  mnogim mjestima temperatura porasla  iznad 35°C.  Najtoplije je bilo na istoku Slavonije gdje je temperatura gotovo porasla do 38°C (Osijek Klisa 37.7°C).  Gorice-Nova Gradiška, Gradište-Županja, Osijek, Slavonski Brod  i  Zagreb Grič su imali maksimum od 37°C.  Na Jadranu su najtoplijim bili Lastovo, Ploče i Senj sa 35°C. Istaknimo i vrlo vrućih 35°C koliko je tog dana izmjereno na Bilogori.

Frontalni poremećaj koji se u noći od srijede 8. na četvrtak 9. srpnja i tijekom četvrtka brzo  premještao preko naših krajeva na jugoistok  prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Ispred fronte je jaka oluja  sredinom poslijepodneva te srijede donijela tuču u Međimurju, a kasno poslijepodne i navečer  su grmljavinska nevremena  praćena jakim vjetrom zahvatila i središnje krajeve  unutrašnjosti , Slavoniju  i Podravinu.  U Virovitici su pale 33 litre kiše.

U kopnenim krajevima četvrtak 9. srpnja donio znatno niže najviše dnevne temperature zraka u odnosu na one izmjerene proteklih dana.  Nerijetko su maksimalne temperature zraka bile i za 15°C niže od onih izmjerenih dan ranije. Tako je u Osijeku nakon 38°C dan ranije, tog četvrtka  izmjerena maksimalna temperatura od 22°C, a na aerodromu 23°C.  U 11 sati je tog četvrtka  na Zavižanu izmjereno samo 7°C, uz jaku buru koja je puhala brzinom od 40 km/h. Istovremeno je na Mljetu temperatura  bila čak za 29°C viša, odnosno u to je vrijeme izmjereno 36°C. Kasnije poslijepodne u temperatura je na Mljetu porasla i na 37°C.

Drugog srpanjskog vikenda se ljetni ugođaj posvuda brzo vratio, ali su se temperature ipak zadržavale ispod vrlo vrućih 35°C. Jedino je u Kninu 12. srpnja izmjereno 36°C. Dan kasnije, 13. srpnja je još jedna brza fronta sa sjeverozapada donijela kratkotrajno osvježenje u unutrašnjosti, dok se na Jadranu zadržalo vruće.  U poslijepodnevnim je satima Knin zahvatilo izraženo grmljavinsko nevrijeme koje je u kratkom vremenu donijelo čak 33 litre kiše.

Druga polovica srpnja je donijela novi toplinski val. On je bio znatno izraženiji od onog u prvoj polovici mjeseca i riječ je o jednom od najizraženijih toplinskih valova koje je u znanoj povijesti pogodio naše krajeve.  Donio je nekoliko apsolutnih i srpanjskih temperaturnih rekorda.

Na pet lokacija je postavljen novi apsolutni temperaturni rekord (od toga četiri u jednom danu), još na dvije novi srpanjski temperaturni rekord, a zabilježene su na dvije lokacije i najtoplije noći u znanoj povijesti. Na nekoliko je lokacija pak nedostajala tek koja desetinka stupnja Celzija do novih apsolutnih temperaturnih rekorda.

Novi temperaturni rekordi za najvišu minimalnu temperaturu

–          U noći  od 17./18. srpnja  temperatura na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir se nije spustila ispod 24.4°C, što je bilo  za 0.1°C više od dosadašnjeg rekorda od 16. srpnja 2010.

–          U Rijeci je, dvije noći zaredom obaran  rekord za najviši minimalac. Do ove godine rekordni minimalac je iznosio ”tek” 26.9°C – izmjeren 05.08.2013. (prethodni rekord od 26.5°C zabilježen je dalekog 23.07.1952). Najprije je  rekord postavljen na 27.3°C u noći od 20./21.7., da bi  od 21./22.7.  bio podignut na još viših 28.5°C.

 

Novi apsolutni temperaturni rekordi za najvišu temperaturu:

–          18.7.2015. – Splitska zračna luka (Resnik, Kaštel Štafilić)  39.4°C. Stari rekord je iznosio 39.1°C od 25.7.1988.

–          22.7.2015. – Senj  39.7°C.  Stari rekord je iznosio 39.0°C od 5. srpnja 1952. godine

–          22.7.2015. – Zavižan 28.3°C.  Stari rekord je iznosio 28.2°C od 4. kolovoza 2013. godine

–          22.7.2015. – Zadar  aerodrom 39.0°C. Stari rekord je iznosio 38.8°C od 22. kolovoza 2000. godine

–          22.7.2015. – Rab 39.3°C. Stari rekord je iznosio 38.3°C od 24. srpnja 1998. godine

Novi srpanjski temperaturni rekordi:

–          19.7.2015. Mali Lošinj – 36.9°C. Stari rekord je iznosio 36.3°C od 24.7.1988. Rekord je ponovno oboren 22.7.2015. kada je izmjereno 37.2°C

–          22.7.2015. – Zadar 36.1°C. Stari rekord je iznosio 35.8°C od 20. srpnja 2007. godine. Izjednačen je i apsolutni temperaturni rekord. Naime, 36.1°C je izmjereno i 2.8.1998. godine.

Još neki rekordi  koje je postavio drugi srpanjski toplinski val 2015. godine.

Rijeka: najtopliji dani po srednjoj dnevnoj temperaturi

21.7.2015. – Srednja dnevna temperatura je iznosila 33.3°C što je novi rekord.

22.7.2015. – Drugi najtopliji dan s srednjom dnevnom temperaturom od 32.8°C.

20.7. 2015 – Peti najtopliji dan s srednjom dnevnom temperaturom od 31.5°C

Do ove godine najviša srednja dnevna temperatura u Rijeci je iznosila 31.8°C od 16. srpnja 2010. godine. Na drugom je mjestu, do ove godine sa 31.7°C bio 4. kolovoz 2013. godine

Ekstremne vrućine su bile praćene i velikim požarima. U Dalmaciji je nekoliko dana gorjelo na Pelješcu i Korčuli.

Posljednji srpanjski tjedan je u mnogim krajevima, osobito u unutrašnjosti donio predah od vrućina uz niže temperature zraka. Na Jadranu se, posebno u Dalmaciji i dalje zadržalo vruće vrijeme, iako su se najviše temperature spustile uglavnom ispod vrlo vrućih 35°C.

Iako nad našim krajevima nije bilo imenovane ciklone, to su razdoblje obilježili česti prolazi frontalnih poremećaja. Najviše kiše je palo u zapadnim i sjevernim krajevima unutrašnjosti, pa je nakon izrazito toplog i sušnog dijela srpnja ponegdje dosegnuta i premašena prosječna mjesečna količina oborine. Ipak oborine su bile lokalnog karaktera uz velike razlike u količini na malom prostoru. Tako je po podacima DHMZ-a najviše kiše u srpnju palo na zagrebačkom području. Na Puntijarci je palo ukupno 141.8 mm kiše, a na zagrebačkom Maksimiru 108 litara kiše. Glavnina te kiše je pala u razdoblju od 24. srpnja pa do kraja mjeseca.

Prema kraju mjeseca je i osvježilo u unutrašnjosti, najviše u višem gorju.  Tako je  na Zavižanu u nedjelju 26. srpnja 2015.  u 12 sati je uz maglu izmjereno tek 8°C, samo četiri dana nakon što je postavljen novi apsolutni temperaturni rekord od  28.3°C.

Posljednje dane srpnja obilježio je  gotovo jesenski ugođaj u zapadnim krajevima unutrašnjosti, te pravo vruće ljetom koje je i dalje trajalo  na Jadranu, osobito u Dalmaciji.

Tako je 30. srpnja 2015. u 14 sati u oblačnim  Delnicama uz rosulju bilo izmjereno tek 12°C, a u isto vrijeme u vedrom Metkoviću i Pločama temperatura je bila gotovo trostruko viša, 35°C. Najtoplija je bila Makarska sa 35.7°C. U središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti su sredinom poslijepodneva izmjerene temperature od 15 ili 16°C, tako da je uz slabu kišu ili rosulju te sjeverne vjetrove ugođaj bio jesenski.  Još je svježije bilo u  gorskim krajevima. Tako je na Puntijarci u 15 sati uz rosulju izmjereno tek 9°C, a na velebitskom Zavižanu 10°C. Malo toplije je bilo u Slavoniji gdje su temperature sredinom poslijepodneva imale vrijednosti do 22 do 24°C.  Zadnjeg dana srpnja je u Zagrebu (Grič) najviša dnevna temperatura iznosila 16.8°C. Zanimljivo je da je sredinom siječnja izmjerena tek malo niža najviša dnevna temperatura. 17. siječnja 2015. je maksimalna temperatura na Griču iznosila 16.1°C.

Kolovoz

I na samom početku kolovoza se prije novog vala vrućina nastavilo nestabilno i svježije vrijeme u unutrašnjosti.  Posljednja u nizu fronti preko naših je krajeva prešla u noći od nedjelje 2. na ponedjeljak 3. kolovoza. Te je nedjelje i u noći na ponedjeljak jačih nevremena bilo na području Banije i osobito slavonske Posavine (Nova Gradiška, Slavonski Brod).  U dijelu Posavine je  zbog nevremena bilo problema u opskrbi električnom energijom, vjetar je rušio stabla i dizao krovove, a mnogi su podrumi bili poplavljeni. Na području Vukovara je zbog nevremena srušeno mnogo stabala i oštećeno nekoliko automobila. U Vinkovcima je bujica stvarala probleme u prometu. U Osijeku je te noći palo 44.4 litre kiše, što je bilo više nego u lipnju i srpnju zajedno.

 Nakon nestabilnog početka mjeseca kolovoza  sredinom prve dekade počeo je još jedan ljetni val vrućina koji je potrajao desetak dana, sve do sredine kolovoza.  Na Jadranu se, osobito u Dalmaciji niz vrućih dana nije ni prekidao od početka srpnja.   U petak 7. kolovoza 2015. u Malom Lošinju temperatura je porasla do 37.6°C što je novi rekord za kolovoz, ali i novi apsolutni temperaturni rekord.  Vrućine nisu popuštale ni slijedećih dana, ali su i dalje bile praćene lokalnim nestabilnostima. U utorak 11. kolovoza 2015.   oko 15 sati grmljavinsko nevrijeme, uz vrlo malo kiše, zahvatilo je područje od Benkovca do Starigrada Paklenice i u sat vremena, koliko je trajalo, zabilježeno je više od stotinu grmljavinskih pražnjenja. Jedan je muškarac smrtno stradao od udara groma  u dvorištu obiteljske kuće u Polači. Njegovo je tijelo pronađeno dan kasnije.

U srijedu 12. kolovoza najbliži temperaturnom rekordu  za kolovoz je  bio Senj. Izmjerena maksimalna temperatura od 38.0°C je bila  samo za 0.5°C manja od rekorda za kolovoz koji je postavljen 4. kolovoza 2013. godine.

Kolovoški val vrućina je u četvrtak 13. kolovoza donio  nove temperaturne rekorde. U Splitu (Marjan)  se maksimalna temperatura zraka popela do 38.5°C što je bilo dovoljno za novi temperaturni rekord za mjesec kolovoz. Do izjednačavanja apsolutnog temperaturnog rekorda u Splitu tog je dana  nedostajalo samo 0.1°C.  Novi temperaturni rekord za kolovoz je taj četvrtak postavljen i u Senju. Izmjerena je maksimalna temperatura od 38.6°C, što je za 0.1°C više od starog rekorda (38.5°C od 4. kolovoza 2013. godine). Temperaturnom rekordu u Senju je prethodila vruća noć. Naime temperatura se u noći od srijede na četvrtak nije spuštala ispod 30.2°C. Bila je to već druga  vruća noć u Senju u 2015. godini. Prva je bila u noći uoči srpanjskog apsolutnog temperaturnog rekorda. Tada je izmjerena minimalna temperatura od 30.8°C.

I Split je imao gotovo vruću noć. Minimalna temperatura se u noći na 13. kolovoza  noći nije spuštala ispod 29.6°C, što je bila najviša minimalna temperatura izmjerena u Splitu u 2015. godini.

Vrlo vruće vrijeme u gotovo svim krajevima zemlje nastavilo se i u petak, 14. kolovoza. Prema službenim podacima DHMZ-a tog dana  u 14 sati na Mljetu je izmjerena temperatura od 40°C,  a u Lipiku 39°C (riječ je o zaokruženim podacima). U Kninu je  izmjereno najviših 38.2°C. Na većem broju meteoroloških postaja tog petka  su najviše dnevne temperature imale vrijednosti od 34 do 36°C.  Ipak nije bio  zabilježen niti jedan novi kolovoški ili apsolutni temperaturni rekord. Najbliži rekordu je bio Zadar gdje je izmjerena maksimalna temperatura od 35.9°C. To je bilo samo za 0.2°C manje od kolovoškog i apsolutnog temperaturnog rekorda. Posljednji dan u dugom nizu vrućih dana u cijeloj zemlji bila je subota 15. kolovoza. U Splitu je te subote zabilježen  46-ti uzastopni vrući dan (dan s najvišom dnevnom temperaturom iznad 30°C).  To je bilo samo za jedan dan manje od rekordnog niza od 47 takvih dana koji je zabilježen za vrijeme žarkog ljeta 2003. godine (10.7.-25.8.2003). Tog dana je taj niz i prekinut budući se slijedećeg dana, u nedjelju 16. kolovoza najviša dnevna temperatura nije u Splitu popela iznad 30°C.  Te subote je na vrijeme počela djelovati i ciklona Emilije koja je iz svih krajeva, barem privremeno otpuhala ljetne vrućine, a u većem dijelu zemlje je donijela u slijedećih tjedan dana i dosta kiše.

Vruće kolovoško ljeto prekinula je početkom druge polovice mjeseca ciklona koju smo nazvali Emilije. Tako se prekid ljetnih vrućina poklopio s vjerovanjem pučkih meteorologa koji katolički blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) vezuju s dolaskom kiše i  prekidom ljetnih vrućina.

Ciklona je djelovala na vrijeme od 15.-22.kolovoza 2015. U mnogim je mjestima u tih sedam dana palo više kiše od mjesečnog prosjeka, a on je mjestimice  bio dosegnut i u samo jednom danu. Mjesečni prosjek oborine za kolovoz je  premašen u Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Sisku, Splitu i Šibeniku.

Najviše kiše je u tom razdoblju (DHMZ postaje) palo na aerodromu Zadar (Zemunik). Ukupno 122.6 litara kiše. Od toga je glavnina (101.8 litara)  pala u dva dana, 17. i 18. kolovoza. U Karlovcu je  u tih 7 dana palo 121.2 litara kiše (124% prosjeka za kolovoz). Glavnina kiše je u Karlovcu pala u 2 dana (17. kolovoza 44 litre i 20. kolovoza 51 litra). Od 107 litara koliko je palo na postaji Rijeka Omišalj čak je 69 litara palo u jednom danu, 20. kolovoza.

U Sisku je ukupno palo 104.5 litara (126% mjesečnog prosjeka za kolovoz),  od čega čak 79.3 litre u jednom danu 19./20. kolovoza, što je i novi dnevni rekord za kolovoz.

U Dubrovniku 103.3 litre čine 157% mjesečnog prosjeka. Glavnina od 82.5 litara je pala u jednom danu, 16./17. kolovoza, a ta je količina  bila veća  od mjesečnog prosjeka za Dubrovnik (65.9 mm).  Od 96.4 litre kiše koja je pala u Makarskoj čak je 67.6 litara palo u 24 sata, od 16./17. kolovoza).

U Šibeniku je  ukupno ciklona donijela 89.3 litara kiše. Glavnina je pala u noći od 17. na 18. kolovoz,  čak  52.8 litara.  Prema dojavama iz Šibenika, osobito je jak pljusak bio oko 3 sata ujutro. Tada je u jednom satu palo četrdesetak litara kiše. Količina kiše koja je te noći pala u Šibeniku je bila veća  od mjesečnog prosjeka za kolovoz koji iznosi 43.2 litre (prosjek za 1949.-2014).

Mjesečni prosjek je premašen i u Kninu gdje je ukupno palo 81.7 litara kiše (120% mjesečnog prosjeka). U Splitu je ciklona donijela 52 litre kiše što je 129% mjesečnog prosjeka za kolovoz.

Varaždin je dobio 86.7 litara kiše, od čega je najveći dio pao u samo 12 sati padanja.  U ponedjeljak 17. kolovoza je od 8 do 20 sati palo čak 65 litara kiše, a ukupno u 24 sata tog dana  je izmjerena 71 litre kiše. Mjesečni prosjek za kolovoz je 91.1 litra kiše

Ciklona je Hvaru donijela 83.9 litara kiše (224% mjesečnog prosjeka). U Hvaru je samo  tijekom nedjelje 16. kolovoza  palo 65 litara kiše, što je 173% mjesečnog prosjeka za kolovoz. Meteorološki se podaci u Hvaru bilježe još od 1858. godine. Prosječno u kolovozu padne samo 37. 5 litara kiše.   Gotovo dvostruka mjesečna količina kiše za kolovoz u jednom danu došla je nakon potpuno suhog srpnja bez i kapi kiše.

Ponegdje je tek malo nedostajalo da se dosegne mjesečni prosjek oborine. 82 litre kiše koje su pale u Gospiću su tek malo manje od mjesečnog prosjeka za kolovoz (83.7 litara).

Od ekstremnijih kišnih podataka zabilježimo i 103 litre kiše koje su tijekom nedjelje 16. kolovoza izmjerene na automatskoj meteorološkoj postaji u Starigrad Paklenci (pljusak.com)

Posljednji dani kolovoza odnosno klimatološkog ljeta ponovno su  donijeli vruće vrijeme u gotovo svim krajevima i samo u višem gorju najviše dnevne temperature nisu dosegnule i prešle 30°C.  Na istoku Slavonije mjerene su temperature do 35°C, a u unutrašnjosti Dalmacije (Knin) i 36°C.

  Rujan

Nakon jednog od najtoplijih klimatoloških ljeta u našim krajevima ( s brojnim temperaturnim rekordima u srpnju i kolovozu), i prvi dan klimatološke jeseni donio je novi temperaturni rekord za najvišu temperaturu. U Bjelovaru je 1.9.2015.  temperatura  porasla do 33.7°C, što je novi temperaturni rekord za rujan, a on je samo za 0.1°C viši od starog rekorda (33.6°C je izmjereno 11.9.2011. godine, a podaci se vode od 1949. godine). U nekoliko gradova unutrašnjosti (Varaždin, Križevci, Zagreb Maksimir, Sisak) rujanski temperaturni rekord je izmaknuo za manje od 1°C.

Prvog dana rujna  Slavonija je  bila najtopliji dio zemlje. Izmjereno je nekoliko temperatura iznad 35°C: Osijek Klisa 35.7°C, Gradište 35.5°C, Slavonski Brod 35.1°C. U većini ostalih krajeva prvi dan klimatološke jeseni je donio vruće ljetne temperature od 31 do 34°C.

Vrućine kojima je započela klimatološka jesen nisu dugo potrajale. Prvi rujanski vikend je obilježio utjecaj fronte i ciklone Franciska.  Snažno grmljavinsko nevrijeme pogodilo je u petak 4. rujna 2015. ujutro zapad otoka Korčule. Grmljavinski oblak nešto prije 9 sati razvio se na širem području Vele Luke, a u pljusku koji je trajao nešto više od 2 sata pale su čak 43 litre po kvadratnom metru. Više je to od polovine oborinskog prosjeka za cijeli mjesec rujan. Velika količina oborina u kratkom roku poplavila je velalučke ulice. Fronta i ciklona Franciska se tijekom subote 5. rujna  i u noći na nedjelju 6. rujna  premještala preko naših krajeva. Količina kiše je bila vrlo neujednačena, uz vrlo velike razlike na manjem području. Tako je na jugu Istre (Pula 0.6 mm) i Dubrovniku (1 mm)  ta  promjena donijela kišu tek u tragovima, a na senjskom području je palo  i preko 150 litara kiše.

Nakon što je prvi rujanski vikend obilježila ciklona, vrijeme se stabiliziralo.  Na klimatološku jesen, ali i skori dolazak kalendarske jeseni podsjećala su  hladna jutra u unutrašnjosti. U gotovo svim krajevima unutrašnjosti minimalne noćne i jutarnje temperature su u utorak 8. rujna bile jednoznamenkaste. I dok su  se u nizinskim krajevima one kretale  od 7 do 10°C, u Lici su izmjerene najniže temperature koje su bile tek koji stupanj iznad 0°C.  Početkom druge dekade rujna   se južnim sredozemljem premještala  izražena ciklona, ali se njen utjecaj u  Hrvatskoj osjetio  samo rubno, najviše u Slavoniji i na jugu jadrana, gdje je četvrtak  10. rujna donio i najviše oblaka i malo kiše

Posljednji tjedan kalendarskog ljeta  u mnogim je  krajevima zemlje donio  povratak ljetnih vrućina. Uz visoke temperature zraka, neugodnu sparinu je stvarala visoka vlažnost zraka, jugozapadni vjetar i jugo na Jadranu. Vrućina se intenzivirala u četvrtak 17. rujna, osobito u kopnenim krajevima s novim  temperaturnim rekordima  za mjesec rujan.  Oni su postavljeni u Slavonskom Brodu (37.7°C) i na aerodromu Osijek Klisa, gdje je izmjereno također 37.7°C,  u Osijeku sa 37.4°C te Sisku sa 35.0°C

Petak, 18. rujna je donio nove  rujanske  temperaturne rekorde u Kninu (37.9°C) i Gradištu (37.7°C). Zanimljivo je da je tog petka  u Gradištu izmjerena i najviša temperatura u 2015. godini. U Šibeniku je sa 35.4°C izjednačen rujanski temperaturni rekord.

Vrućine nisu dugo potrajale.  U noći na nedjelju 20. rujna i tijekom  te nedjelje se preko naših krajeva brzo premještala fronta , dok se na jugoistoku Europe stvorila ciklona (Gregor). Mjestimice ja pala i veća količina kiše, najviše u Lici (Gospić 43 mm) te u sjevernim kopnenim krajevima (Daruvar 34 mm).

Iza fronte je pritjecao  hladniji zrak pa su  temperature osjetno pale. Tako je na Zavižanu u 14 sati te nedjelje izmjereno  tek 6°C, a dan ranije je  maksimum temperature  iznosio čak 19°C.  Nakon prolaska fronte sa zapada je  brzo jačala  anticiklona. Zbog razlike u tlaku između anticiklone i ciklone nad Grčkom na Jadranu je zapuhala jaka i olujna bura, najjača u posljednjih nekoliko mjeseci . Najjači udari bure bilježeni su  u podvelebitskom primorju, osobito na Paškom mostu (udari do 158 km/h) i  Maslenici (preko 140 km/h).  Autocesta  kod Maslenice je bila zatvorena za sav promet. Bura je brzo prestala pa je zadnji dan kalendarskog ljeta donio dosta sunca  i ugodne topline, ali bez vrućina.

Prvog dana kalendarske jeseni,  u srijedu 23. rujna ciklona Helga je zahvatila  sjeverni Jadran, te se sredinom noći na četvrtak 24. rujna  premjestila nad sjevernu Dalmaciju, a do jutra je zahvatila i veći dio Jadrana. Znatno nestabilnije je bilo na Jadranu, a u unutrašnjosti je prijepodne većinom bilo suho, u Slavoniji uz sunčana razdoblja. U okolici grada Hvara  tog četvrtka  prijepodne uočene su čak četiri pijavice. Prva se zadržala na moru, druge dvije su se istodobno stvorile pred hvarskom lukom, gdje su jednoj jedrilici rastrgale jedra, a četvrta je stigla s mora do kopna i napravila najviše štete. Pijavica je izravno pogodila hotel Bodul u Uvali križa, gdje je načinila znatnu materijalnu štetu.

Ciklona je donijela  mjestimice vrlo velike količine kiše i na Jadranu i u unutrašnjosti. Rekordna količina kiše je pala na dubrovačkom području.  U 24 sata (do 8 sati, 25. rujna 2015) na dubrovačkom aerodromu Čilipi palo je čak 155 litara kiše. U zadnjih tridesetak godina, od kada postoje svakodnevna meteorološka mjerenja na toj postoji, nikad u rujnu nije pala veća dnevna količina kiše.

U ranim poslijepodnevnim satima  petka 25. rujna 2015. u okolici Dubrovnika se razvilo čak 6 pijavica.

Posljednji dani rujna prošli su  uz vrlo raznolike meteorološke prilike u našim krajevima. Nad Europom  je dominirala prostrana anticiklona. Tlak zraka se u našim krajevima se kretao  od 1020 hPa na jugu Jadrana pa do visokih 1030 hPa u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Istovremeno se nad Crnim morem zadržavala  ciklona,  tako da se nad našim krajevima uspostavilo sjeveroistočno strujanje.  Na Jadranu je uz dosta  puhala bura koja je na sjeveru Jadrana snizila temperaturu mora samo do 18°C. U unutrašnjosti je prevladavalo  oblačno vrijeme, povremeno uz malo kiše uz jesenske temperature zraka. Najviše dnevne temperature zraka su predzadnjeg dana rujna imale vrijednosti od 12°C u većem dijelu Slavonije do 15 ili 16°C u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. U Krapini je izmjereno i 17°C. Najhladnije je u gorju osobito najvišem. Tako je na  Zavižanu 29. rujna izmjereno tek 1°C.

Listopad

Listopad je bio izrazito kišovit mjesec, a obilježile su ga i velike poplave. U prvih dvadeset dana listopada čak je pet ciklona djelovalo na vrijeme u našim krajevima. Njima se krajem mjeseca pridružila još jedna ciklona koja je djelovala na vrijeme najviše na Jadranu. I dok je srednja mjesečna temperatura u listopadu u gotovo cijeloj zemlji bila u okviru prosjeka, oborina je posvuda bilo iznad prosjeka.

Prve dvije ciklone su u prvoj dekadi listopada najviše kiše donijele u Dalmaciji, osobito u njenom sjevernom dijelu gdje je bila premašena prosječna mjesečna količina.   Ciklona Ištvan je djelovala na vrijeme prvog listopadskog vikenda.  Jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je u subotu 3. listopada  i u noći na nedjelju  4. listopada šire vodičko područje. Na mjernoj postaji Vodice Blata u 24 sata palo ekstremnih 105 litara kiše po kvadratnom metru, a ukupna količina kiše od ciklone je iznosila 146 mm. Vatrogasci su imali pune ruke posla, pa su ispumpavali brojne podrume.  Iste noći je jak pljusak zahvatio i Trstenik na Pelješcu. Uzrokovao je bujice koje su s  obližnjih ogoljenih brda Trstenik zatrpale kamenjem, blatom i granjem.

Ciklona je do  ponedjeljka 5. listopada donijela obilniju kišu osobito u sjevernoj Dalmaciji.  Tijekom ponedjeljka je u Zadru palo 45 litara kiše, a gotovo sva ta količina (44 litre) je pala u samo šest sati padanja od 8 do 14 sati. Obilna kiša je poplavila zadarske ulice, a bio je poplavljen i Biograd na Moru.

Nakon ciklone Ištvan brzo je stigla nova sredozemna ciklona, Jelena. U noći na srijedu 7. listopada kiše je bilo u gotovo svim krajevima, a najobilnija je bila na širem riječkom području i u Gorskom kotaru gdje je palo od 30 do 80 litara kiše. Najviše, 81 mm je palo u Rijeci (Kozala).   Tijekom te srijede je najviše kiše i grmljavine bilo u Dalmaciji, posebno na otocima i prema otvorenom moru te na području Dubrovnika.

Ciklona Kristijan (10.-11.10)  je obilnu, ponegdje i rekordnu kišu donijela početkom druge dekade mjeseca. Rekordi 24 satne količine oborine zabilježeni su u Komiži, Splitu i Lipiku. U Komiži i Splitu je palo u jednom danu i više kiše od mjesečnog prosjeka.

U razdoblju od 8 sati ujutro subote 10. 10. do 8 sati ujutro nedjelje 11. 10. u Splitu (Marjan) palo je 102,8 litara kiše po kvadratnome metru, od čega 60 litara tijekom 12 sati. To je nova rekordna dnevna količina kiše za mjesec listopad u Splitu. (Stari je rekord iznosio 90.7 litara kiše). Ta je količina bila veća i od mjesečnog prosjeka koji iznosi 77.7 litara kiše.

U  Komiži je u istom razdoblju palo 72,6 litara kiše.  Stari dnevni rekord za listopad je iznosio 62.8 litara. Mjesečni prosjek za listopad je 53.5 litara kiše.  U  Lipiku je palo 46 litara, što je novi dnevni rekord za listopad (stari je iznosio 42,3 litre).

Najviše kiše je te subote palo na aerodromu Split, čak 130 litara. To je bilo više od mjesečnog prosjeka za listopad (95,6), i tek malo manje od dnevnog rekorda za listopad (137,8 litara). U Šibeniku je u ta 24 sata palo ukupno 105.3 litara kiše. To je bilo više od mjesečnog prosjeka (82,6 litara), ali dnevni mjesečni rekord za Šibenik (142,8 litara) nije premašen.

U noći na 11.10.2015. nevrijeme je opet zahvatili Pelješac. Veliki odron je  zablokirao  i onemogućio za promet državnu cestu  Ston – Orebić kod Tabora.  Odroni koji  su se spuštali  sa vrha brda prolazili su  kroz naselje Trstenik  te su se slijevali  u more. Jedna od najljepših plaža je uništena, a na njoj se stvorio ogroman nasip kojeg su mještani nazvali “Crni Rat”.

Nove obilne kiše i probleme s poplavama mnogim je krajevima donijela  ciklona Leona (12.-17. listopada).  U mnogim su mjestima bilježene troznamenkaste količine kiše u jednom danu.

Tako je u Gospiću u 24 sata (od 20 sati 13.10. do 20 sati 14.10.2015) palo čak 150 litara kiše. Od toga je više od polovice, 80 mm palo u samo 6 sati padanja 15. listopada (od 14 do 20 sati). Istog dana je  u večernjim satima Šibenik i okolicu zahvatilo jako nevrijeme sa kišom, grmljavinom, jakim vjetrom i tučom. Pala je velika količina kiše za kratko vrijeme, a pojedine postaje mjerile su intenzitet oborina preko 200 litara po satu! Na širem šibenskom području za sat vremena palo je i do 50 litara kiše po metru četvornome.  Bujice i poplave su učinile  veliku štetu.  Brojni stambeni i poslovni objekti u Šibeniku, Vodicama, Tisnom i ostalim mjestima su bili poplavljeni. Veliku štetu je poplava nanijela i šibenskoj gradskoj knjižnici.  Poplava je bilo i na području Drniša i Knina.

Šibenik je već 15. listopada osigurao rekordno kišovit listopad u povijesti meteoroloških mjerenja. U prvih 15 dana mjeseca je palo 272 litara kiše. Do kraja mjeseca  je ta  količina porasla na 371 mm kiše što je 413% mjesečnog prosjeka. I  na meteorološkim postajama mreže pljusak.com sa šireg šibenskog područja u prvih 15 dana listopada je pala vrlo velika količina kiše. Postaje sa više od 200 litara kiše u prvih 15 dana  listopada su:  Danilo 257 litara, Drniš 252, Vodice Olympia 246, Dubrava 228, Šubićevac i Dubravice 215 litara kiše.

Ciklone Kristijan i Leona su u razdoblju od  10. do 18. listopada u mnogim krajevima donijele troznamenkaste količine kiše.  Na 16 službenih postaja DHMZ-a je u tom razdoblju palo više od 150 litara kiše, a na 35 postaja više od 100 litara kiše.

Obilne kiše su prouzročile poplave na karlovačkom području.  Bila su poplavljena cijela naselja, poput Logorišta i Mostanja, te dijelovi naselja i sela poput Turnja, Ladvenjka, Tušilovića, Pokupske doline, Gradca, Orlovca, Šišljavića, Rečice, Skakavca, Kablara, Donjeg Pokupja, Drežnika, Hrnetića i Zadobarja.

Zbog poplave i zaobalnih voda te prodiranja vode iz šahtova, problema su imali  i stanovnici gradskih četvrti Grabrika, Novog centra, Luščića, Jamadola i Banije, posebno Selca i Zagrebačke ulice.
Nestabilno vrijeme iako uz manje kiše se zadržalo i do kraja druge dekade listopada. Osijek je 17. listopada zahvatilo  nevrijeme praćeno tučom koja je zabijelila grad.

Dan kasnije u nedjelju 18. listopada se od Korčule do Šolte formiralo nekoliko pijavica i funnela.  Oko 9 sati ujutro stvorilo se nekoliko pijavica na moru, s južne strane Šolte. Iako je jedna od njih bila vrlo razvijena, čini se da nije bilo ulaska nad kopno, a ova opasna meteorološka pojava nestala je za dvadesetak minuta.

U razdoblju od 9 do 14 sati na potezu između Hvara i Korčule Crometeo članovi su uočili minimalno 12 ljevkastih oblaka (funnel clouda) i nekoliko potpuno razvijenih pijavica. Sredinom jutra okolici grada Hvara zahvatili su jači pljuskovi (bez grmljavine), a jedna se pijavica pojavila u samoj hvarskoj luci. Bila je kratkotrajna i nije načinila štetu.

Nova ciklona (Marko) je krajem druge dekade listopada donijela još jedan kišni val.  Mjestimice je opet pala obilnija kiša: Knin 53 litre, Varaždin 42, Šibenik 41..

Početak zadnje  dekade listopada donio je stabilizaciju vremena koja  je na Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti bila nakratko prekinuta ciklonom Nives na kraju listopada.  Najobilnija je kiša pala na šibenskom  i zadarskom području, na sjeveru Jadrana i u gorju.  U Rogoznici su pale 82 litre,  Šibeniku 56 litara, Zadru 45 litara, Pazinu 40 litara. Malo kiše  je palo i u zapadnim krajevima unutrašnjosti (Karlovac 6 litara) dok je u središnjim i sjevernim krajevima  kiša bila tek simbolična (do 1 litre) ili je, kao u većem dijelu Slavonije i izostala.  Ciklona je brzo odmaknula od naših krajeva pa su zadnja dva dana mjeseca donijela stabilnije vrijeme, koje se nastavilo sve do početka treće dekade studenog.

Studeni

Posljednja dva dana listopada te prvih dvadeset dana mjeseca studenog nad našim je krajevima dominirala  anticiklona koja je donijela stabilno, suho i u većini krajeva zemlje, posebno u unutrašnjosti i iznadprosječno toplo vrijeme.

Početak mjeseca je obilježila izražena temperaturna inverzija. Tako je u ličkom mjestu Krasno (800 metara nadmorske visine) u utorak 3. studenog  ujutro izmjerena minimalna temperatura od -6°C, a istovremeno je na nedalekom Zavižanu (1400 metara) bilo čak 14°C toplije, uz minimalnu temperaturu od visokih 8°C.   Zabilježena je i ekstremno  niska relativna vlažnost zraka na Zavižanu u prvim satima  tog utorka na Zavižanu. Ona je u prva četiri  termina mjerenja  (ponoć, 01, 02  i 03 sata)  iznosila samo 4%. Do sad je (podaci za razdoblje 1961.-1990.) rekordno niska  relativna vlažnost zraka od 5% bila izmjerena u studenom 1966 i 1967. godine.  Tog prijepodneva je u jednom trenutku temperatura na Sljemenu  bila i za 16°C viša od one u gradu Zagrebu.

Prema kraju prve dekade mjeseca bivalo je sve toplije, pa više nije bilo ni jutarnjih mrazeva koji su zabilježeni u prvih par dana mjeseca. Osmog dana studenog je na zagrebačkom Sljemenu (Puntijarka) izjednačen apsolutni temperaturni rekord za mjesec studeni od 20.1°C.  U Pazinu je maksimalna temperatura te nedjelje bila  samo za 0.1°C manja od apsolutnog rekorda za studeni (25.2°C, 3.11.2004). Vrlo blizu temperaturnog rekorda za studeni je bio u Varaždin. Izmjereno je  23.9°C , što je bilo samo  za 0.4°C manje od  rekordnih 24.3°C (16.11.1963). Ta je nedjelja u Kninu donijela ljetnih 25.8°C, što je  bio novi najkasniji datum pojave zadnjeg dana u godini s temperaturom višom od 25°C. (Stari  rekordni datum je bio 3.11. iz 2008 godine).  U Kninu je taj rekord još malo popravljen, kad je 11. studenog izmjereno najviših 25.1°C.

Dan  novih temperaturnih rekorda (za najvišu temperaturu) za mjesec studeni je bio ponedjeljak 9.11.2015. Posebno je zanimljiv rekord za Ogulin koji je čak za 2.5°C viši od starog rekorda.

Rekordi koji su postavljeni tog dana su (u zagradi je naveden dosadašnji rekord i datum kad je izmjeren): Ogulin 27.2°C (24.7°C, 11.11.1977), Požega 26.0°C°(25.5°C, 15.11.2002), Slunj 25.1°C (24.3°C, 16.11.1963), Daruvar 25.0°C (24.5°C, 15.11.2002), Rijeka Omišalj (24.1°C, 23.6°C, 3.11.2014),  Bednja 23.0°C (21.5°C, 5.11.2014), Parg Čabar 21.7°C (21.7°C, 11.11.1977), Risnjak Crni Lug 20.9°C (19.0, 5.11.2008), Delnice 20.7°C (18.5°C, 3.11.2008), Sljeme Puntijarka 20.5°C (20.1°C, 2.11.2004).

Ekstremno toplo je bilo  u višem gorju. Na meteorološkoj postaji Zavižan je prva polovica studenog bila rekordno topla. Srednja temperatura na Zavižanu u prvoj polovici mjeseca je iznosila 9.0°C. To je čak za 2.5°C više od, do 2015. godine najtoplije prve  polovice studenog 2014. godine. Petnaestodnevni srednjak od 9.0°C za cijeli period meteoroloških  mjerenja odgovara periodima 30.5-13.6 i 09-23.9.

Iako nije oboren apsolutni temperaturni rekord za studeni (19.2°C od 4.11.2004) studeni 2015 je na Zavižanu donio čak 10 dnevnih (datumskih) temperaturnih rekorda, što je rekordan broj takvih dana za bilo koji mjesec u godini.  Novi dnevni temperaturni rekordi su na Zavižanu izmjereni  5, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 16 i 17. studenog 2015.  Do 2015. godine je zadnji dan u godini s najvišom dnevnom temperaturom višom ili jednakom 15°C bio 4. studeni . Od 2015. godine  taj je datum pomjeren 11 dana kasnije na 16. studeni.

Od 5. do 13.11. na Zavižanu je trajao niz od devet uzastopnih ekstremno toplih dana (prema percentilnoj raspodjeli). To je (izjednačeno s 9 takvih dana u kolovozu 2000.) drugi najduži niz uzastopnih ekstremno toplih dana.  Više, njih 10 je bilo samo u lipnju 2002. godine.

Nakon neuobičajene topline koja je obilježila prve dvije dekade  studenog, posljednja  dekada je donijela izraženu  zimsku promjenu vremena. Na vrijeme su utjecale dvije ciklone, Oto i Petra.

Promjena je započela  krajem petka 20. studenog 2015. kada se sa sjeverozapada Europe spustio frontalni poremećaj ia  kojeg je pritjecao  osjetno hladniji zrak, a nad sjevernom Italijom se produbljivala  ciklona Oto. Ispred fronte je u  noći subotu  21. studenog puhao jak i olujan jugozapadni vjetar. Obilnija kiša je te noći pala u dijelu Gorskog kotara. Najviše, čak 60 litara je do subotnjeg jutra izmjereno u Crnom  Lugu. Već prijepodne je uz okretanje vjetra na sjeverne smjerove na sjeverozapadu  unutrašnjosti počeo pad temperature, pa je kiša, u gorju  ubrzo prešla u snijeg. Sredinom dana snijeg je počeo padati i u Gorskom kotaru,  poslijepodne i navečer  se proširio i na Liku, a zabijelio je i šire karlovačko područje. U Karlovcu je  u 13 sati temperatura pala na samo 1°C uz snijeg. Snježnih pahulja je bilo i na širem zagrebačkom području. Do nedjelje ujutro u gorju je pala velika količina snijega. Na Zavižanu je palo 60 cm snijega. Bio je to  prvi snježni pokrivač sezone 2015/2106 na Zavižanu. Time je izjednačen datum najkasnije pojave snježnog pokrivača na Zavižanu u povijesti meteoroloških mjerenja (22. studeni iz 2008 godine).  60 cm snijega izmjerenih u 7 sati ujutro na Zavižanu  je nova rekordna visina prvog snježnog pokrivača sezone, a stari je rekord nadmašen i više nego dvostruko. Više od pola metra snijega je tog nedjeljnog jutra  službeno izmjereno  i u Gorskom kotaru: Delnice 52 cm, Crni Lug Risnjak 51 cm.  Obilan snijeg je zatrpao i Liku. U Gospiću je izmjereno 32 cm, a u Udbini 18 cm.  U Ogulinu su   izmjerena 22 cm snijega. Na Sljemenu  je izmjereno 24 cm. Od nizina  snijega je bilo u Karlovcu,  7 cm i Hrvatskoj Kostajnici 1 cm. Snijeg je pao i na Učki i Ćićariji.

Uz sjeverni vjetar  u unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu je zapuhala jaka, a podno Velebita i olujna bura.  U većem dijelu Dalmacije i dalje je puhalo  jugo. Zbog jakog  vjetra je poslijepodne za sav promet zatvorena dionica Jadranske magistrale između Senja i Svete Marije Magdalene.  Zimski uvjeti  vladali su  na cestama u Gorskom kotaru i Lici.

Prvi  jesenski snijeg je uz probleme u prometu najviše nevolja donio stanovnicima Like i dijela podvelebitskog primorja.  Snježno nevrijeme uzrokovalo je velike kvarove na dalekovodima i distribucijskoj mreži na području Županije ličko-senjske, zbog čega je bez struje te nedjelje ujutro ostalo 16000 korisnika.

Ciklona Oto je donijela i velike količine oborine, u mnogim krajevima i više od 40 mm. Najviše je palo   u  Senju. U 24 sata  (do nedjelje  22.11. u 7 sati) palo  je 149.4 mm kiše (ukupno  od ciklone 149.9 mm). Time je gotovo dosegnut mjesečni oborinski prosjek za studeni od 165.3 mm.

Rekordna dnevna količina oborine je pala u dijelu Slavonije.  Po podacima DHMZ-a, u Goricama je izmjereno 29,3 litre, najviše od 2004. godine, od kada postoji meteorološka postaja u tom mjestu, a u obližnjem Slavonskome Brodu 39,4 litre – najviša dnevna količina tijekom studenoga u povijesti mjerenja te postaje, od 1963. godine.

U većem dijelu zemlje je osjetno zahladilo. Raspon minimalnih temperatura između najhladnijeg Zavižana (-6°C) i najtoplijeg

Ciklona Oto je tijekom ponedjeljka 23. i utorka 24. studenog zadržavala nad Jonskim morem te je još utjecala na vrijeme u Dalmaciji i Slavoniji.  U ponedjeljak  23. studenog 2015.  se u poslijepodnevnim satima u splitskom akvatoriju pojavio niz grmljavinskih oblaka kao  dio superćelijskog sustava.  Iako je u oblacima bilo rotacije, pijavica se nije formirala. Superćelijski oblak najviše oborina i grmljavine donio je Šolti, ali od tamo, nažalost, nije bilo  meteoroloških podataka.

Nova ciklona (Petra) se tijekom četvrtka 26. studenog produbila nad Tirenskim morem. U našim je krajevima donijela malo oborina, uglavnom u Dalmaciji, posebno na vanjskim otocima južne Dalmacije. Velika razlika u tlaku između te ciklone i anticiklone sa europskog kopna je dovela do olujne i orkanske bure na Jadranu.  U 21 sat (26.11.2015) je razlika tlaka između juga Jadrana (Makarska 996.5 hPa)   i sjeverozapadnih krajeva unutrašnjosti  (Krapina 1015.9 hPa)  iznosila 19.4 hPa.  Bura je tog četvrtka   potpuno zatvorila mnoge ceste  duž Jadrana.

Ekipa Crometeo tima je poslijepodne  na Paškom mostu izmjerila orkanski udar bure od 155 km/h.   Navečer su udari bure na Paškom  mostu dosezali 181 km/h, a u Prizni 172 km/h.

Bura je  svoj vrhunac imala  u noći na petak, 27. studenog. Najjači udar bure na Jadranu izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 206 km/h, a zabilježila je ga automatska meteorološka postaja na mostu.  U naselju Gornje Sitno na Mosoru je izmjeren udar bure od 185 km/h.

Ciklona Petra nije  donijela  veće količine oborine. Do petka ujutro na Palagruži je palo 33 mm kiše, u Komiži 28 mm, a u Lastovu 15 mm.  Drugdje je  palo malo oborine, na moru kiše, u unutrašnjosti i kiše i snijega, a u gorju snijega .  Snijeg je padao  i na dalmatinskim planinama (Mosor, Biokovo), a padao je  i u unutrašnjosti Dalmacije. U sjevernim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom i većem dijelu srednjeg Jadrana oborina nije bilo.

Zadnjih dana studenog je postupno ojačala anticiklona, a slabih oborina (kiše i snijega je bilo još samo u Slavoniji).

 Prosinac

Cijeli prosinac je protekao  pod utjecajem anticiklone koja je osigurala suho i stabilno vrijeme u svim krajevima. Oborina gotovo da i nije bilo (tek ponegdje malo rosulje ili izmaglice). Kad se početkom siječnja srede svi podaci za prosinac sasvim je izvjesno da će u mnogim mjestima prosinac ostati zabilježen kao rekordno sušan prosinac u povijesti meteoroloških mjerenja.

Magla i niski oblaci bili su česti, posebno u unutrašnjosti, ali i na Jadranu, osobito sjevernom. Prosinac je najviše sunca donio u višem gorju te u Dalmaciji.

Iako su, za vrijeme sunčanih dana najviše dnevne temperature bile mnogih dana u mjesecu znatno više od prosjeka, temperaturni rekordi za prosinac nisu nigdje obarani. Najbliži temperaturnom rekordu je bio Dubrovnik.  Najviša temperatura u prosincu je u Dubrovniku izmjerena trećeg dana u mjesecu.  Tada  je  porasla do 20.0°C što je bilo samo za 0.3°C manje od  temperaturnog rekorda za mjesec prosinac koji je postavljen točno  godinu dana ranije, 3.12.2014. godine.  Taj je dan bio  tek šesti  prosinački dan  (od 1961 godine) u kojemu je temperatura dosegnula ili prešla 20.0°C.  To se dogodili prvi puta 5.12.1979 (20.2°C), potom 4.12.2000 (20.0°C),  1 i 2.12.2014 (20.1°C) te 3.12.2014 (20.3°C). Zabilježimo i da je temperatura mora tog dana u Dubrovniku bila visokih 19°C. Nije se značajnije snizila ni do kraja mjeseca. Tako je 29.12. temperatura mora iznosila 16°C. Slično je bilo i na  cijelom južnom Jadranu tijekom prosinca.

Mnogih dana u prosincu je zabilježen veliki raspon između najviših dnevnih temperatura i na malom prostoru, a ovisio je o zadržavanju ili izostanku magle i niskih oblaka. Tako se 3. prosinca u Gospiću najviša dnevna temperatura nije penjala iznad 0°C, a istovremeno je u Kninu porasla do proljetnih 18°C.  Gospić je veći dio prosinca bio pod cjelodnevnom maglom ili niskim oblacima. Svi su dani  bili hladni (s minimalnom temperaturom ispod 0°C). Najhladniji je bio 29.12. kada se temperatura spustila do -6.8°C. U većini dana u mjesecu najviša dnevna temperatura je bila tek koji stupanj iznad nule, a samo je u 5 dana porasla iznad 10°C (najviše 14.4°C 23.12.2015). U Ogulinu je u čak 18 dana mjeseca najviša dnevna temperatura porasla iznad 10°C, najviše  je izmjereno 27.12.2015 (18.5°C).

 

 

 

Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Ned