Travanj 2019. godine počeo je prilično kišno i relativno hladno. Cijela prva polovina mjeseca bila je u tom znaku donijevši mnogim krajevima potrebnu kišu, ali i kraću pauzu od temperatura koje su konstantno još od siječnja iznad prosjeka za doba godine.

Zanimljivo je da je na postaji Zagreb – Maksimir dosadašnja maksimalna temperatura za travanj (21.2°C) ove godine niža nego za veljaču (22.6°C). To dovoljno govori o ekstremnoj toplini koja je vladala u protekla dva mjeseca, ali i o priličnoj hladnoći u travnju. Što se tiče oborina, napokon bi se moglo reći da je pala obilnija kiša, barem s obzirom na kratko razdoblje u kojem je pala. U razdoblju prosinac – siječanj – veljača – ožujak (preko 120 dana) palo je ukupno 119 litara kiše, a samo u prvoj polovini travnja (15 dana) pala je 71 litra oborine. Vrlo slično je i u većem dijelu unutrašnjosti, osobito na sjeverozapadu gdje već duže vrijeme traje sušan period.

Slika 1. Usporedba količine oborine u kišnom i sušnom periodu

Temperatura je također pala ispod prosjeka, ali u usporedbi s dugim toplim periodom koji je prethodio, proteklih tjedan dana je tek kratko i beznačajno zahlađenje. To se dobro vidi i na grafu usporedbe srednje dnevne temperature na postaji Zagreb – Grič sa višegodišnjim prosjekom. Po prvi puta još od studenog dotaknuta je prva standardna negativna devijacija. Jasno je vidljivo koliko je puta dotaknuta čak druga pozitivna devijacija, s time da se temperatura već duže vrijeme ponaša kad da je prva pozitivna devijacija prosjek.

Slika 2. Usporedba srednje dnevne temperature s prosjekom dugim 158 godina

Jasno je da je temperatura porasla u odnosu na referentni period. Topliji periodi su puno izraženiji i dugotrajniji od hladnijih. Radi bolje usporedbe može se ubaciti i graf prosječne zagrebačke temperature po desetljećima u zadnjih 160 godina.

Slika 3. Usporedba dekadnih prosjeka srednje temperature na postaji Zagreb – Grič

Trend je porasta, kao i u ostatku svijeta. Jasno je da je temperatura dijelom porasla zbog efekta urbanizacije, ali njegov utjecaj na postaju u centru grada nije značajno povećan u odnosu na npr. sedamdesete godine. Ono što je alarmantno je da se najveći dio tog porasta dogodio u zadnjih 30 godina. Primjerice, još 80-ih godina prošlog stoljeća prosječne godišnje temperature su bile značajno ispod 12°C dok je prosječna temperatura za 2018. godinu po prvi puta u povijesti bila iznad 14.0°C. Kad se sve zbroji, ispada da temperatura u Zagrebu raste 0.5°C/desetljeće zadnjih 30 godina. To je alarmantan tempo koji spada u najcrnje scenarije globalnog zatopljenja.

Komentari