Iznimno hladno vrijeme, koje je pogodilo Hrvatsku i regiju zadnjih dana, prilika je da se bolje upoznamo s lokacijom s koje se šalju službeni meteorološki podaci za Split. Radi se o opservatoriju na Marjanu, Državnog hidrometeorološkog zavoda. Opservatorij se nalazi na nadmorskoj visini od oko 125 metara. Nalazi se u neposrednoj blizini marjanskog Zoolškog vrta.

Opservatorij već punih 88 godina prkosi vremenskim prilikama i neprilikama i zaslužan je da se Split nalazi u sustavu svjetske razmjene meteoroloških podataka. Gotovo se svaki sat, uz kraće pauze u popodnevnim i noćnim terminima, šalju svi meteorološki parametri s ove lokacije u Pomorski meteorološki centar Splita, te dalje u Zagreb i svijet.

Za opservatorij zaslužan Erald Marki

Erald Marki, hrvatski strojarski inženjer i meteorolog (Hvar, 4. VIII. 1876 – Split, 1. XII. 1958), veliko je ime splitske meteorologije kojemu se njegov grad sigurno nije dovoljno odužio. Nakon završene Visoke tehničke škole u Grazu, bio je profesor Srednje tehničke škole u Splitu, a radio je i u brodogradilištu u Trstu, na trasiranju željezničke pruge u južnoj Hrvatskoj te projektiranju tvornica. Njegovom zaslugom i po njegovim nacrtima osnovan je i izgrađen meteorološki opservatorij na Marjanu u Splitu 1926. godine, kojemu je potom dugi niz godina bio upraviteljem. Istraživao je nastanak oblaka i oborina i bio je prije svega praktični meteorolog i vrsni prognostičar lokalnoga vremena. 1950. godine napisao je priručnik “Vrijeme: – praktična uputa u upoznavanje i proricanje vremena bez upotrebe sprava”.

Ljubaznošću Branka Cividinija, voditelja Odjela mreže meteoroloških postaja DHMZ-a, posjetili smo ovaj meteorološki “hram” Splita. Tamo smo zatekli Matu Pavića, meteorološkog tehničara – motritelja, koji već duži niz godina radi na marjanskom opservatoriju. Matu smo upitali toliko motritelja radi na Marjanu?

– Radi nas četvorica. To su Vladimir Glibo, Ugo Grakalić, Robert Markić i ja. Svakako valja spomenuti da je lani u zasluženu mirovinu otišao Aleksandar Stipanović. Motritelji svakoga dana šalju podatke o temperaturi, vlazi, tlaku zraka, vidljivosti, stanju mora, naoblaci i vrsti oblaka i visini njihove podnice, srednjoj brzini vjetra i njegovom smjeru, oborinama, trajanju sijanja sunca, a automatska postaja mjeri također globalno i difuzno sunčevo zračenje.

Motritelja smo upitali da nam komentira prosinac 2014. prepun meteoroloških zanimljivosti.

– Istina je, klimatološki gledano ovaj prosinac dugo će se pamtiti. Prvo je na početku mjeseca srušena najviša prosinačka temperatura zraka od početka mjerenja, a sada imamo hladan prodor koji je na granici rekordne hladnoće. Stara godine ove godine prvi put će temperaturno imati negativni predznak što je zaista teško za vjerovati. Bura koja je puhala 29. prosinca ova godine imala je udare do 40,4 m/s, što je najjača bura od legendarne bure iz 14. studenog 2004. godine. Općenito je bura od neki dan najjači vjetar posljednjih 10 godina koji je puhao u Splitu. U Splitu je od 1948. godine najniža temperatura zraka u prosincu iznosila -6,3°C, što je izmjereno 17.12.1961., a kao što sam spomenuo, 1.12. ove godine izmjereno je najviših 18,6°C. Što se tiče snijega, u prosincu ga je najviše izmjereno 14 centimetara, a to se dogodio 1973. godine.

Mate nam je rekao da ljudi često znaju nazvati opservatorij da bi pitali za prognozu vremena, no onda ih on uputi na PMC Split koji se nalazi na Gripama i kojega ćemo na našem portalu predstaviti u siječnju.

Komentari