Friday, Nov. 22, 2019

Večeras uživajte u izlasku punog Mjeseca

Autor:

|

13.06.2014

|

Kategorije:

Večeras uživajte u izlasku punog Mjeseca

Ovoga mjeseca uštap pada u petak, 13. lipnja. Velik i crven pun Mjesec plovit će uvečer nisko nad obzorom i obasjavati nebo cijele noći, a njegov izlazak, samo deset minuta nakon zalaska Sunca, bit će posebno lijep prizor. Gledajte prema jugoistoku od 20:45.

Bude li vam nebo večeras bez oblaka, barem u smjeru jugoistoka, ne propustite pogledati prekrasan izlazak golemog, ružičastog ili crvenkastog punog Mjeseca. Svega deset minuta nakon zalaska Sunca iza jugoistočnog će se obzora, polako i treperavo, uzdići spektakularan lipanjski uštap. Sunce u Dubrovniku zalazi u 20:26, Vukovaru 20:33, Splitu 20:36, Gospiću 20:44, Zagrebu 20:47 i Rijeci 20:51 (izvor: DHMZ) – tom vremenu dodajte 10 do 15 minuta, tada možete očekivati izlazak Mjeseca; naravno, ako vam ništa ne zaklanja obzor.

Izlazak punog Mjeseca, Koprivnica, 15. srpnja 2011.

Astronomski gledano, lipanjski Mjesec u punu je mijenu ušao jutros u 6:11. Za njegovu crvenu boju pri izlasku i zalasku, kao i kod Sunca, zaslužna je Zemljina atmosfera: kad je izvor svjetlosti nisko na nebu, njegove zrake moraju proći kroz mnogo više atmosfere nego kad je dalje od obzora. Sitne čestice pijeska, prašine i raznih aerosola jače raspršuju zelenu i plavu svjetlost, pa ostaju nešto tamnije, ali pojačane crvene i narančaste nijanse. Što ima više prašine i drugih čestica u zraku, to je crvena boja intenzivnija.

Prizor kakav možete očekivati večeras, snimljen 30. listopada 2012.

Sunce i Mjesec, također, zbog refrakcije svjetlosti u atmosferi pri izlasku i zalasku mogu izgledati “spljošteni”, odnosno ovalnog oblika; zrake svjetlosti lagano se savijaju duž zakrivljene Zemljine površine. Iz istog razloga nebeske objekte, pogotovo blizu obzora, zapravo vidimo malo više nego što to uistinu jesu – kada donji rub Sunca dotakne savršeni obzor (npr. morsku pučinu), ono je geometrijski već zašlo i vidimo ga samo zbog atmosferske refrakcije. Zrake svjetlosti s donjeg ruba Sunca ili Mjeseca jače se savijaju od onih s gornjeg i tako oni pri zalasku, umjesto okrugli, izgledaju ovalni. Jačina učinka ovisi o trenutnim atmosferskim prilikama. Za druge distorzije (rastegnuti, nepravilni rubovi diska i slično) zaslužni su slojevi zraka u atmosferi blizu obzora te njihove razlike u temperaturi, posebno kada postoji temperaturna inverzija – kada se sloj toplijeg zraka nalazi iznad hladnijega, ili se nekoliko takvih slojeva izmjenjuje.

Izlazak punog Mjeseca iznad Koprivnice, 23. srpnja 2013.

Ovaj će nam pun Mjesec biti i nešto bliži od prosjeka; u vrijeme izlaska bit će oko 363.495 kilometara udaljen od Zemlje (prosječna udaljenost iznosi oko 385.000 km), a najbliže Zemlji tijekom ove orbite, tj. u perigeju, bit će dva dana kasnije, u nedjelju ujutro – 362.074 km od Zemlje. Najbliži pun Mjesec ove godine, tzv. “Supermjesec”, bit će nam onaj 10. kolovoza.

Komentari

Share This Article

Related News

Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?
SAD: Totalna pomrčina sunca
U noći s 13. na 14 studenoga najveći Supermjesec u 70 godina

O Autoru

Marko Posavec