Smjenu godišnjih doba u umjerenim zemljopisnim širinama uvjetuje nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca. U subotu je, 21. prosinca, južni pol bio najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.

Nasuprot tomu, sjeverni pol je bio najviše otklonjen od Sunca. Na našoj hemisferi noć je tada bila najdulja a dan najkraći. Zimski solsticij ili suncostaj je početak kalendarske zime na sjevernoj polutci, dan se počinje produžavati, a noć smanjivati.

Pošto je sjeverna hemisfera prvog dana kalendarske zime najmanje izložena sunčevima zrakama moglo bi se zaključiti da je to ujedno i najhladniji dio godine na spomenutom području. Međutim, to nije tako.

“Kašnjenje” stvarne hladnoće

U pravilu, temperatura zraka nastavljati padati slijedećih mjesec do mjesec i pol dana! To “kašnjenje” stvarne hladnoće za zimskim solsticijem rezultat je postojanja Zemljine atmosfere (zrak), litosfere (kopno) i hidrosfere (vode), te oni utječu na Zemljinu toplinsku bilancu.

Njima je potrebno određeno vrijeme da se zagriju ili ohlade, pa je upravo zbog toga prosječno najhladnije razdoblje u Dalmaciji kraj siječnja ili početak veljače, a najtoplije kraj srpnja ili početak kolovoza. Da je Zemlja savršena sfera (kuglastog oblika bez reljefa) bez zraka i vodenih površina onda bi najhladniji dan u godini padao u zimski solsticij.

Zimski solsticij

Zanimljivo je napomenuti da je zimi Zemlja bliže Suncu nego ljeti. To samo dokazuje da blizina Sunca i Zemlje ne određuje primarno temperaturu zraka na nekom području. Kut upada sunčevih zraka najviše utječe na temperaturu po principu – što okomitiji kut upada sunčevih zraka u odnosu na povšinu, više primljene toplinske energije što se manifestira višim temperaturama zraka.

Kut upada Sunčevih zraka

Zimi je Sunce nisko na horizontu, a kut upada sunčevih zraka je znatno manji nego ljeti. Zbog toga se jednaka količina sunčevih zraka raspoređuje na znatno veću površinu nego ljeti kada su koncentriranije na manju površinu. Iz istog razloga, prisojne padine brda i planina prime znanto više sunčeve topline od osojnih zbog povoljnijeg upada sunčevih zraka, što se osobito koristi u poljoprivredi.

Klimatološka zima traje od 1. prosinca do 1. ožujka. Kalendarska zima najčešće počinje 21.prosinca, a završava 21. ožujka. Promatrajući višegodišnji prosjek temperature zraka, prosinac je najtopliji, ali i najoborinskiji  mjesec klimatološke zime. Prosječno je najhladnije u siječnju, zatim veljači.

Kalendarska ili astronomska zima počela je ove godine 21. prosinca (nedjelja) u 18:11.

Foto: Aleksandar Gospić

Komentari