(I) ove godine  „Bijeli Božić“ možemo samo sanjati. Ili se uputiti u najviše gorje. U nedjeljno jutro je na Zavižanu izmjereno 93 cm snijega, a na Puntijarci 13 cm. Iako je u višem gorju osjetno zajužilo (u 13 sati je na Zavižanu izmjereno 7°C, a na Puntijarci  9.5°C) snijega će na tlu biti i na Božić.  Jutros je još  na Plitvicama i Delnicama bilo 4 cm snijega, a u Pargu i Gospiću 3 cm. Danas poslijepodne u Pargu je izmjereno čak 14°C, u Plitvicama 13°C pa snijeg na tlu na Božić nije vjerojatan.

Anticiklona koja već tjedan dana osigurava stabilno i suho vrijeme, zadržat će svoj utjecaj još i na Božić. Samo malo kiše može pasti krajem dana na sjeveru Jadrana. Sredinu tjedna obilježit će utjecaj ciklone koja će obilnu kišu uz jako i olujno jugo donijeti na Jadranu i u gorju. Snijega, osobito u gorju može biti u četvrtak kada se očekuje pad temperature.

A zašto se toliko govori i piše o bijelom Božiću?  Slika snježnog Božića je duboko ukorijenjena u zapadnoj kulturi, osobito u SAD-u i Velikoj Britaniji, a odatle se proširila po svijetu. Zamislite uostalom neku božićnu reklamu bez snježnog ugođaja!

Za mnoge ljude bijeli Božić znači da je tlo prekriveno snijegom, a idealno bi bilo da on pada u božićnoj noći i na sam Božić. Iako, ne postoji službena definicija bijelog Božića, Britanski meteorološki zavod u svojoj publikaciji u kojoj analizira porijeklo termina „bijeli Božić“ navodi da se obično, osobito u svrhe klađenja koristi sljedeća definicija: barem jedna snježna pahulja (može pasti i kad se miješaju kiša i snijeg) koja se vidi na dan 25. prosinca, tijekom čitava 24 sata.

U SAD-u, da bi Božić bio „bijeli“, treba na Božićno jutro u 7 sati po lokalnom vremenu na tlu biti izmjereno najmanje 2.5 cm snijega (1 inch). U Kanadi je dovoljno da na tlu bude izmjereno najmanje 2 cm snijega.

Smatra se da široko rasprostranjena slika snježnog Božića vuče klimatske korijene iz takozvanog „Malog ledenog doba“, odnosno razdoblja od sredine 16. do sredine 19. stoljeća (1550.-1850. godine). To je razdoblje donijelo vrlo hladne zime, osobito u Europi i Sjevernoj Americi.

Prema starim zapisima „Bijeli Božić“ se znatno češće pojavljivao u 18. I 19. stoljeću, nego što je to slučaj u 20. stoljeću. Sliku bijelog Božića preuzeli su mnogi umjetnici tog vremena. Poznat je roman „Božićna priča“ engleskog spisatelja Charlesa Dickensa, prvi put izdan 19. prosinca 1843. U romanu su česti opisi snijegom prekrivenog Londona. Smatra se da je Dickens, koji se kao dijete 1822. godine preselio u London zapamtio mnoge prosinačke snjegove u Londonu krajem malog ledenog doba.

Meteorolog Zoran Vakula je prije tri godine, u meteo kutku HRT-a, analizirao klimatske podatke o snijegu u vrijeme Božića. Statistika pokazuje da je bijeli Božić rijetka pojava u nizinama Hrvatske te posebno na Jadranu. Po toj analizi u Zagrebu (Grič)  bijeli Božić se prosječno dogodi svake četvrte godine. A zadnji puta je na Božić snijega bilo prije točno 10 godina, tj. 2007. godine.

U višem gorju bijeli Božić je česta pojava. Tako su na Zavižanu godine u kojima nije bilo snijega u vrijeme božićnih blagdana rijetke. U sva tri blagdanska dana (Badnjak, Božić i Sveti Stjepan) snijega na Zavižanu nije bilo samo u dvije godine: 1954. i 2016. godine. Božić je bez snijega bio još u tri godine: 1953., 2010. i  2014. godine.  Zamalo je Zavižan bez snijega na Božić ostao i 2015. godine. Tada je na Božić izmjereno 5 cm, a dan poslije još samo 2 cm. Potom je uslijedio tjedan bez snijega.

A koliko smo u proteklih  četrnaest  godina postojanja Crometeo foruma imali sreće sa bijelim Božićem? Najkraće rečeno: malo!  Nizine, a i Jadran su najbliže bijelom Božiću bile 2009. i 2010. godine. Tada je u tjednu prije Božića pao obilniji snijeg, ali je božićna južina bila brutalna.

Božić 2004. prošao je u znaku kiše uz jugo na Jadranu. Slab snijeg je padao samo na Zavižanu.

2005. godine na Božić slab snijeg je padao samo u Gorskom kotaru, a dan poslije je malo zabijelio i nizine unutrašnjosti, osobito Slavoniju.

U 2006. godini na Božić je samo kratkotrajno padala susnježica na istoku Slavonije

Stanovnici unutrašnjosti sjećaju se snijega na Badnjak 2007. godine. Te je godine Badnjak počeo ledenom kišom koja je kasnije prešla u snijeg, a na Božić se snijeg proširio i na Slavoniju. Zanimljivo je da nije padao u Lici i Gorskom kotaru.

U dijelovima Slavonije na Božić 2008. je počeo padati snijeg. Padao je u Osijeku, Županji, Đakovu, Donjem Miholjcu, a padao je i u Podravini, u Koprivnici, u Međimurju, okolici Krapine. Božićni snijeg u unutrašnjosti te godine nije bio obilan. U Gorskom kotaru i Lici napadalo ga je do sljedećeg jutra od 3 do 5 cm. Dekorativnih 1 cm snijega bilo je izmjereno u Krapini i Kutjevu, te 2 cm u Bednji. Više ga je bilo tek u višem gorju, pa tako Sljeme mjerilo 16 cm, Begovo Razdolje 25 cm, a Zavižan 68 cm.

Slijedile su dvije godine u kojima je tjedan dana prije Božića snijeg zatrpao ne samo unutrašnjost, nego i sjeverni i dio srednjeg Jadrana, ali ni to nije bilo dovoljno za bijeli Božić.

Nakon što je 19.12.2009. ciklona Filomena donijela obilniji snijeg mnogim krajevima, neposredno predi na sam  Božić je uslijedio temperaturni šok.  Božić 2009. godine nazvali smo „Božić za pamćenje“, ali ne zbog snijega, nego zbog vrlo visokih, gotovo ljetnih temperatura.

Tada smo zapisali i ovo:  „Ovogodišnji Božić zasigurno će zapamtiti stanovnici Gradišta pored Županje, Siska i Slavonskog Broda jer je tamo temperatura zraka dosegle rekordno visokih 22°C. U Novoj Gradišci se temperatura u 14 sati popela do 23 °C. Prema podacima mreže automatskih meteoroloških postaja Pljusak.com, +22°C danas je izmjereno u Slatini i Gornjim Bogićevcima pored Nove Gradiške. Toplina nije zaobišla ni Jadran pa je proljetnih 20°C danas izmjereno u Šibeniku i Solinu pored Splita. Još više temperature zraka su izmjerene u nama susjednim zemljama. Tako je u Doboju u BiH izmjereno nevjerojatnih 24°C!“. Ipak tog Božića je, u njegovim zadnjim satima preko nas prešla hladna fronta, a na Sljemenu je u 22 sata padao slab snijeg.

I u 2010. godini je na samom kraju kalendarske jeseni snježna ciklona Lada donijela obilniji snijeg i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, ali i na sjevernom i dijelu srednjeg  Jadrana, te u unutrašnjosti Dalmacije.  Ipak, s početkom kalendarske zime nastupila je toplina i južina, uz kišu osobito na Jadranu, a  nastavila se i do Božića. Sav snijeg se otopio, pa je Božićno jutro osvanulo bez snijega, čak i u najvišem gorju. Ipak, nakon južine i kiše, božićna ciklona Marcel u drugom dijelu blagdana  je donijela zimski ugođaj. Snijeg je dan nakon Božića  padao u gorju i dijelu unutrašnjosti, a slijedećeg dana je  padao  i na dijelu sjevernog Jadrana te u unutrašnjosti Dalmacije.

Za Božić 2011. je  izostala jača ciklona, južina i zatopljenje. Snijeg koji je pao tjedan dana prije te  je godine u gorju i ponegdje u nizinama ipak „preživio“ do Božića, tako da su neki krajevi imali i „Bijeli Božić“.   Na Božić te godine najviše snijega bilo  je na Zavižanu (41 cm). Delnice su imale  20 cm, Sljeme 19 cm, Hrvatska Kostajnica i Ogulin 11 cm, Gospić i Parg čabar 10 cm, Crni Lug Risnjak 9 cm, Bilogora i Otočac 8 cm Slunj 6 cm, Bilogora i Bednja 5 cm. Daruvar i Virovitica su mjerili 3 cm snijega, Kutjevo 2, a „statistički“ Bijeli Božić su sa 1 cm snijega imali i Beli Manastir, Bjelovar, Brestovac i Kutina.  Frontalni poremećaj je na Badnjak  te tijekom Badnje noći prelazio preko naših krajeva, ali je donio  vrlo malo oborina. U Gorskom kotaru i Lici je padao i snijeg, a na Jadranu i u nizinama unutrašnjosti je bilo malo kiše. Tek  je u Delnicama izmjereno 1 cm novog snijega.

Južina i toplina obilježili su i Božić 2012. godine. „Starog“ snijega je bilo samo u gorju. Na Zavižanu je na Božićno jutro izmjereno 66 cm snijega, u Begovom Razdolju 28, a na Sljemenu 10.

I u 2013. godini starog snijega je na Božić bilo samo u najvišem gorju. Te je godine na blagdan sv. Stjepana na vrijeme utjecala ciklona koja je donijela obilnu kišu na Jadranu i u gorju. Samo u najvišem gorju je ciklona na kraju oborina donijela malo snijega.

U 2014. godini na sam Božić snijega na tlu nije bilo, ali je jutro 26.12. osvanulo s snježnim pokrivačem u gorju. Najviše, 14 cm ga je bilo na Sljemenu, na Zavižanu je izmjereno tek 8 cm, a u Pargu 5 cm.

Posljednje dvije godine je prosinac bio ekstremno suh, gotovo bez oborina u svim krajevima. Ipak, u 2015. godini starog snijega je na Božić (5 cm) bilo samo na Zavižanu, dan poslije ga je bilo još 2 cm.  Prošle godine bijeli je Božić potpuno izostao.

Naslovna slika: Naslovna stranica romana „Božićna priča“ – Charles Dickensa

Komentari