Friday, Apr. 19, 2024

Zima i proljeće traju sve kraće: Zašto ove godine proljeće počinje 20. ožujka?

Autor:

|

20.03.2013

|

Kategorije:

Zima i proljeće traju sve kraće: Zašto ove godine proljeće počinje 20. ožujka?

Danas je u 12 sati i 2 minute nastupila proljetna ravnodnevnica. Time je na sjevernoj Zemljinoj polutci započelo astronomsko (kalendarsko) proljeće, a na južnoj jesen.

Ravnodnevnica (ekvinocij) je točka na nebeskoj sferi gdje ekliptika (ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca) presijeca nebeski ekvator. Budući da ekliptika presijeca nebeski ekvator u dvije točke, postoje i dva ekvinocija – proljetni (oko 21.ožujka) i jesenji (oko 23.rujna). Za proljetnog i jesenjeg ekvinocija Zemljanima Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi na zapadu. U oba slučaja dan i noć traju jednako dugo,tj. 12 sati. Sunčeve zrake pod pravim kutom obasjavaju Zemljin ekvator. Astronomsko će proljeće potrajati sve do ljetnog solsticija koji nastupa 21. lipnja u 7 sati i 4 minute. Proljeće će 20. ožujka početi i sljedećih nekoliko godina.

U školskim udžbenicima stoji da proljeće počinje 21. ožujka, no nije svake godine tako. Nekoliko je razloga zašto je to tako:

1) Godina nije, pa tako nisu ni godišnja doba. Zemljina godina – vrijeme koje je potrebno Zemlji da se okrene oko Sunca – traje oko 365.25 dana. Upravo zato napravljen je Gregorijanski kalendar da bi se pokušale postići vrijednosti što bliže točnom trajanju godine. “Višak” koji se skupi kroz godine kompenzira se uvođenjem prijestupnog dana svake četiri godine. Prijestupna je godina, dakle, ona koja je djeljiva s 2, ali ne smije biti djeljiva sa 100, osim ako je djeljiva s 400!

2) Drugi je razlog što Zemljina eliptična orbita mijenja svoj položaj u odnosu na Sunce, što uzrokuje i promjenu smjera Zemljine osi – proces koji se zove precesija. Budući da su godišnja doba definirana strogim intervalima promjene osi od 90°, spomenute promjene utječu na vrijeme koje je Zemlji potrebno da dosegne 90°na svojoj orbiti oko Sunca.

3) Gravitacija drugih planeta također utječe na položaj Zemlje u svojoj orbiti.

Trenutno trajanje godišnjih doba na sjevernoj Hemiferi iznosi:

* Proljeće 92,76 dana

* Ljeto 93,65 dana

* Jesen 93,65 dana

* Zima 88,99 dana

Kako je vidljivo, “topla” godišnja doba, proljeće i ljeto, zajedno su 7,537 dana duži od jeseni i zime, što je dobra vijest za ljubitelje topline.

Međutim, proljeće se trenutno smanjuje za otprilike jednu minutu godišnje, a zima za oko pola minute. Ljeto se produžava minutu godišnje, a jesen pola minute.

Zima je najkraće astronomsko godišnje doba, a nastavit će se smanjivati otprilike sve do godine 3500. kada će zima trajati 88,71 dan!

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić