Tuesday, Sep. 17, 2019

Zoran Vakula: Mogućnost toplije ili čak znatno toplije zime od prosjeka!

Autor:

|

03.10.2014

|

Kategorije:

Zoran Vakula: Mogućnost toplije ili čak znatno toplije zime od prosjeka!

Tekst je u cijelosti prenesn iz rubrike Meteo Kutak HRT-a meteorologa Zorana Vakule

Za razliku od vremena prošlih dana, pa i današnjeg, gdjegod još i sutrašnjeg, od nedjelje će u većini Hrvatske biti suho i stabilno. Vrlo slabe kiše može još i u drugom dijelu vikenda biti u gorju i na južnom Jadranu, gdje je poneki pljusak moguć još i početkom sljedećega tjedna.
Vikend 
U subotu je vjerojatnost kiše još prilično velika u središnjoj i posebice gorskoj Hrvatskoj, pa i u Dalmaciji i na južnom Jadranu, gdje su mogući i pljuskovi praćeni grmljavinom, a u nedjelju će gotovo posvuda biti sunčanije, iako ujutro u unutrašnjosti maglovitije i svježije nego u subotu.
Sljedeći tjedan
Prognoze za sljedeći tjedan, u kojem ćemo obilježiti još jedan Dan neovisnosti, već dugo su prilično postojane – jačenje djelovanja polja povišenoga tlaka zraka i stabilizacija atmosfere nad našim dijelom Europe. Stoga se prognoze gotovo svih javno dostupnih modela atmosfere, koje se mogu naći na različitim internetskim stranicama, razlikuju uglavnom u postojanju i dugotrajnosti magle u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te u visini temperature zraka. Jutra će gotovo diljem Hrvatske biti hladnija od današnjega, u nekim kotlinama Gorskog kotara i Like možda čak i uz slab mraz, a poslijepodnevna će temperatura zraka najvjerojatnije biti slična današnjoj, većinom čak i viša.
Prema izračunima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena iz Readinga u Velikoj Britaniji, (www.ecmwf.int), zanimljivo je primijetiti kako je sve do sljedeće srijede relativno mala razlika u prognozama temperature na 2 metra visine za točku mreže modela, najbližu meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir.
U drugoj polovini tjedna rasap čak pedesetak izračuna istog modela za istu točku znatno se povećava, što je uobičajena pojava, kadkad čak i za treći, četvrti dan prognoze.
I dok takav rasap prognozirane temperature zraka još i nije rijetkost, onaj za prognozu oborine svakako jest, barem u ovoj, do sada u većini krajeva iznimno kišnoj godini. U sljedećemu tjednu vjerojatnost oborine je iznimno mala – vrlo su rijetki izračuni koji upućuju na njezinu pojavu, a ako je već i prognoziraju, količine su gotovo zanemarive, i mogu uključivati izmaglicu iz mjestimične magle, koje će u sljedećem tjednu gotovo sigurno biti u mnogim krajevima kontinentalne Hrvatske.
Listopad, studeni…
Ostvare li se trenutačne prognoze oborine za ostatak listopada, u ovome će se mjesecu u većini Hrvatske bilježiti manjak oborine, osim možda ponegdje na Jadranu, a na sličan zaključak upućuju i dugoročne prognoze mjesečne količine oborine u studenome. Srednja mjesečna temperatura zraka navjerojatnije će biti oko prosječnih vrijednosti, većinom čak i malo viša.
Zima 2014/15
Najnovije prognoze za razdoblje prosinac-veljača, različitih svjetskih središta u kojima se različitim metodama izračunama dugoročna prognoza, potvrđuju dosadašnje izračune relativno velike vjerojatnosti, iznad 70%, za barem malo pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature zraka u Hrvatskoj i okolici. A neki izračuni upućuju i na zimu znatno topliju od prosjeka, kao primjerice oni koji redovito objavljuje SEEVCCC (South East European Virtual Climate Change Center), ovlašten od Svjetske meteorološke organizacije (www.wmo.ch) za naš dio Europe.
Pri tome se ne smije zaboraviti kako je riječ o srednjoj sezonskoj temperaturi, na temelju koje nije dobro zaključiti kako će svi mjeseci biti topliji od prosjeka te da neće biti hladnijih dana i tjedana, možda i više njih uzastopno.
Uostalom, i prošla je zima u Hrvatskoj bila iznimno topla, a posljedice razdoblja hladnoće, posebice kiše koja se smrzavala u dodiru s podlogom, još su vidljive u Gorskome kotaru.
Prognoze sezonske količine oborine manje su pouzdane od prognoze temperature, a i prilično se razlikuju od modela do modela. Primjerice, SEEVCCC izračuni upućuju na sušniju zimu u većini kontinentalne Hrvatske, te na višak oborina na većem dijelu Jadrana, dok većina ostalih modela daju najveću vjerojatnost prosječnih količina oborine u Hrvatskoj i okolici.
I naravno, dugoročne prognoze, koliko god se u njihov razvoj ulaže u mnogim svjetskim meteorološkim središtima, i od sve većeg su zanimanja mnogih, još uvijek nisu dovoljno pouzdane.
Njihovu je važnost i potrebu postojanja i razvoja još jednom potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija organiziravši prošlih dana sastanak sa stotinjak stručnjaka, ne samo iz svijeta meteorologije, nego i drugih područja važnih za svakodnevni život, a ovisnih o vremenu – vodoprivrede, zdravlja, proizvodnje hrane…

Komentari

Share This Article

Related News

Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni
Fronta otpuhala vrućine
Knin: 41.0°C

O Autoru

Rade Popadić