Thursday, Nov. 14, 2019

Zoran Vakula otkrio kakva će biti nadolazeća zima

Autor:

|

25.11.2015

|

Kategorije:

Zoran Vakula otkrio kakva će biti nadolazeća zima

Tekst prenesen s portala HRT-a (Autor: Zoran Vakula)

I dok prognoza zatopljenja u sljedećem tjednu i nije osobito izazovna, ni prijeporna, prognozirati iznadprosječno toplu zimu zamjetno je izazovnije. Više zbog postojanja mnogobrojnih sumnji u valjanost dugoročnih prognoza, nego zbog ne postojanja kompjutorskih izračuna za više mjeseci unaprijed, ili zbog negativnih rezultata verifikacije tih izračuna.

Dapače, dugogodišnje pozitivno iskustvo u praćenju ostvarenja dugoročnih prognoza, napose temperature, opravdava njihovo objavljivanje. Posebice u situacijama kakva je u posljednje vrijeme, kada svaki novi izračun potvrđuje prognoze od prošloga – veliku vjerojatnost za diljem Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje ne samo srednje sezonske temperature zraka, nego i srednje mjesečne, i to za čak sljedećih 6 mjeseci. Pritom se, naravno, za tako dugo razdoblje unaprijed ne može pouzdano prognozirati pojava toplijih i hladnijih razdoblja po tjednima. No, kad ih i bude, ta hladnija razdoblja od prosjeka, poput ovoga u ovome tjednu, pa i hladnija, kada se i dogode, vjerojatno neće biti dugotrajna.

Naravno, iznadprosječnost u temperaturi ne isključuje padanje snijega. Uostalom, srednja temperatura zraka i ovoga studenoga gotovo će sigurno diljem Hrvatske biti barem malo viša od klimatološkog srednjaka, na najvišim meteorološkim postajama čak i znatnije viša – a snježni je pokrivač i na Sljemenu, i na Pargu, i na Zavižanu. Slično se može dogoditi i u sljedećim mjesecima, za koje dugoročna prognoza količine i vrste oborine nije odviše pouzdana.

Meteorološki izazovi IV

Zbog rasprave od prognozama, pa i dugoročnima, ali još više o mnogobrojnim drugim meteorološkim izazovima, jučer i danas okupili su se meteorolozi iz Hrvatske, okolice, pa i dijela svijeta, u Zagrebu, na već tradicionalnom, četvrtom po redu znanstveno-stručnom skupu: „Meteorološki izazovi“. Tema, ovogodišnjeg skupa bila je „Klimatske promjene – odgovornosti današnje generacije“.

Skup je organiziralo Hrvatsko meteorološko društvo, u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Geofizičkim odsjekom PMF-a i Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. Kroz 40-tak predavanja i 15-tak postera, koje je izabrao Znanstveni odbor skupa, pod predsjedanjem dr. sc. Branke Ivančan Picek, obrađivale su se teme iz područja:
– Klimatske promjene i prilagodba
– Prognoza vremena
– Meteorološki ekstremi i njihov utjecaj
– Klimatologija i biometeorologija
– Očuvanje okoliša: kvaliteta zraka
– Agrometeorologija
– Obnovljivi izvori energije
– Primijenjena meteorologija

Pozvana predavanja održali su neki od uglednih europskih klimatologa i stručnjaka s iskustvom prilagodbe na klimatske promjene:
Vanda Grubišić (NCAR),
Erika Coppola (ICTP),
Ivana Stiperski (Sveučilište u Innsbrucku),
Elisabeth Koch (ZAMG) i
Milan Kilibarda (Sveučilište u Beogradu).

Osim razmjene znanja među meteorolozima, cilj je skupa bio i ukazati na važnost meteorologije u mnogim djelatnostima te jačanje komunikacije između meteorologa i drugih stručnjaka koji se koriste meteorološkim podacima, i koji ovise o vremenu i klimi. Naravno, i razvijanje svjesnosti o potrebi pravovremene prilagodbe na klimatske promjene. Ekstremne suše, poplave, obilan snijeg i led, toplinski valovi, orkanski vjetar, samo su neke od pojava kojih je bilo i u prošlosti, ali ih sve češćih i žešćih ima i u sadašnjosti, prema većini klimatskih scenarija bit će ih i u budućnosti.

Spiridion Brusina prof. dr. sc. Vandi Grubišić

O ugledu skupa, a i predavača, govori i spoznaja kako je prof. dr. sc. Vanda Grubišić, hrvatska meteorologinja na radu u SAD, štoviše, trenutačno pomoćnica direktora u američkom NCAR-u, predavač na Sveučilištu u Beču, a i ovogodišnja dobitnica medalje Spiridion Brusina Hrvatskog prirodoslovnog društva, koja se „dodjeljuje istaknutom stranom ili hrvatskom znanstveniku sa stalnim boravištem u inozemstvu, koji je svojim radom pomagao hrvatsko prirodoslovlje, bilo da je surađivao s hrvatskim znanstvenicima, bilo da je znanstveno djelovao u Hrvatskoj ili da je hrvatsku znanost promovirao u svijetu.“

Valja spomenuti kako je prof. Grubišić prva žena koja je dobila ovu medalju, i prvi stručnjak ne samo iz područja meteorologije, nego cijele geofizike. Neka ne bude i jedina!

Komentari

Share This Article

Related News

U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni
Fronta donijela osvježenje na početku klimatološke jeseni

O Autoru

Rade Popadić