Zadnjih dana u hrvatskim medijima dosta se pisalo o tome da nam proljeće neće stići sve do kraja aktualnog mjeseca.

– Generalno, u travnju nema razloga za proljetni optimizam jer po mjesečnoj prognozi prave stabilizacije nema do potkraj travnja – istaknuli su meteorolozi u izjavi za domaće medije.

Ako uistinu nema razloga da spremimo zimsku odjeću do kraja drugog po redu mjeseca klimatološkog proljeća, kako objasniti stanovnicima Makarske, Visa i šireg područja Splita da nije bilo potrebe da hodaju u zimskim jaknama na temperaturi od 20°C, koliko je u petak tamo izmjereno u najtoplijem dijelu dana?

Maksimalne dnevne temperature zraka 5.4.2013. (Pljusak.com)

Logičan odgovor bi bio da 20°C ne predstavlja proljetnu temperaturu ili da sve “iza” planinskog lanca Dinarida i nije dio zemlje vrijedan spomena. Ili pak prihvatljiviji odgovor – proljeće je u punom smislu riječi (konačno) stiglo do Dalmacije!

Istina, velik dio zemlje i dalje ima vrijeme koje ne nalikuje pretjerano središnjem proljetnom mjesecu. Tijekom petka niti najviše dnevne temperature u nizinama unutrašnjosti nisu bile dvoznamenkaste, a u gorju su bile oko hladnih 0°C. U velikom dijelu Like i Gorskog kotara u dijelu dana padao je i snijeg.

Višetjedne, čak i višemjesečne oborine dosadile su i “najokorjelijim” ljubiteljima nestabilnog vremena, te se s razlogom pitamo kad će nam stići ono pravo proljeće.

Meteorološka izreka kaže: “Travanjsko vrijeme potjera sedam puta na dan s polja ratara”. U toj meteorološkoj izreci sažet je klimatološki opis ovog proljetnog mjeseca. Karakterizira ga nestabilno vrijeme. Za travanj je sasvim uobičajeno da se izmjenjuju sunčani i kišni dani. Iako je travanjski snijeg, koji je na samom početku mjeseca padao sve do nizina, rijetka pojava, ne predstavlja nikakvi meteorološki ekstrem. Naprotiv, prema klimatološkom prosjeku, uobičajeno je da u jednom travanjskom danu u Zagrebu sniježi, a da se mraz zabilježi u tri dana. Isto je i s Varaždinom, Osijekom, te većinom gradova u unutrašnjosti zemlje. Na Zavižanu je u travnju prosječno čak 11 dana u kojima se zabilježe snježne oborine.

Razlog zašto se hladno vrijeme produžilo u velikom dijelu Europe čak i na travanj leži u položaju baričkih sustava. Oni su zadnjih tjedana bilo tako posloženi da je velik dio istočne, sjeverne i sjeverozapadne Europe ima stalan dotok vrlo hladnog kontinentalnog zraka s istoka. Mlazna struja, tj. snažni vjetrovi koji pušu u tropopauzi, na granici polarne i tropske zračne mase, bila je pozicionirana južnije nego je to uobičajeno u ovom dijelu godine, pa je čitavo Sredozemlje imalo vrlo izraženu ciklonalno aktivnost. Prisjetimo se, Hrvatska je među brojnim zemljama južne Europe koja je zabilježila ekstremno kišan (oborinski) ožujak. Premještanjem ciklona sa zapada, preko srednjeg Sredozemlja dalje na istok, u naše područje bi povremeno prodirao hladan kontinentalni zrak, koji bi u kombinaciji s vlagom sa Sredozemlja dijelu zemlje donosio jače snježne oborine.

Zakoračili smo u travanj, a vrijeme je i dalje nestabilno, u unutrašnjosti zemlje i hladno. A što dalje? Jesu li istiniti natpisi u nekim domaćim medijima koji nas straše naslovima da proljeća nema do svibnja? Dvije stvari su sigurne: proljeće 2012. godine se sigurno neće ponoviti, a proljeće je u punom smislu riječi već stiglo u Dalmaciju s temperaturama koje su dosegnule 20°C. Uskoro bi toplije moglo biti i drugdje!

Prisjetimo se ukratko proljeća 2012. godine. Srednje temperature zraka su na čitavom području Hrvatske bile više od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje proljetne temperature zraka (ožujak, travanj, svibanj) su se kretala od 0.8°C u Komiži do 2.5°C na Pargu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2012. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (rubni dio istočne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana sa zaleđem) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).

Analiza proljetnih količina oborine prošleg godine pokazala je da su količine oborine bile manje od prosjeka gotovo u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Lastovo i Dubrovnik. Količine su se kretale od 3 % proljetnog prosjeka u Malom Lošinju do 68 % prosjeka u Dubrovniku.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike svrstane su u sljedeće kategorije: normalno (šire područje Senja i Varaždina, dio istočne Hrvatske te srednjeg i južnog Jadrana s pripadnim zaleđem), vrlo sušno (okolica Bjelovara, Gospića i Hvara te dio sjevernog Jadrana s pripadnim zaleđem) i sušno (preostali dio Hrvatske).

Lanjski će ožujak će ostati dugo upamćen po tome da u dijelu Hrvatske nije pala ni kap kiše, što je uistinu teško zamislivo nakon ekstremno kišnog ovogodišnjeg ožujka. Travanj je lani počeo toplo, no možda smo svi zaboravili jaku promjenu vremena koja je nastupila 8. i 9 . travnja (ciklona Lidija).

Ostaci makarskog snijega 9.4.2012. (Foto: Toni Katić)

Toliko je zahladilo da je olujna bura snježne pahulje nakratko donijela čak do makarskog primorja! Temperature zraka su se prema kraju mjeseca postupno oporavljale, a 28. travnja je ljetnih, i do tada nikad zabilježenih, 30°C izmjereno u Senju, Daruvaru i Slavonskom Brodu, a rekordi su padali i diljem unutrašnjosti zemlje.

Zbog svega navedenoga, teško da prošlo proljeće možemo uzeti kao referencu za usporedbu s “normalnim” proljećem, jer ono je bilo sve samo ne “normalno”.

U dane vikenda pravo proljeće, u temperaturnom smisli riječi, imat će Dalmacija s temperaturama koje će ponovno dosezati 20°C. Drugdje će i dalje biti nešto hladnije od normale za dio godine. Ipak, dobra je vijest da će u subotu oborina biti još samo na zapadu zemlje, a prestat će u drugom dijelu dana. Bit će to najava suhog ostatka vikenda, na Jadranu i sunčanog s burom.

Sjeverni vjetrovi će ponovno malo sniziti temperaturu zraka, ali uglavnom noću i ujutro. Naoblačenje u drugom dijelu dana bit će uvod u nekoliko toplijih ali nestabilnijih dana sljedećeg tjedna. Zbog toga će u utorak i srijedu biti vrlo promjenjivo, izmjenjivat će se sunce i oblaci uz povremenu kišu. Južni vjetrovit podignut će temperaturu zraka pa će do srijede veći dio unutrašnjosti zemlje imati ugodne temperature zraka iznad 15°C, a snijeg više ne bi trebao padati ni u najvišem gorju. U drugom dijelu dana i četvrtak slijedi stabilizacija uz više suha i sunčana vremena. Temperature prave proljetne, većinom između 15 i 20°C.

Očekivana sinoptička situacija u petak, 13.4.2013. (ECMWF 12z od 5.4.)

Novi pad tlaka i južina mogli bi nam se dogoditi u petak. Ispred ciklone  pristizao bi još topliji zrak s juga pa bi i unutrašnjosti zemlje i na Jadranu temperature mjestimice prešle 20°C. Razvoje vremena nakon toga prilično je neizvjestan. Dok europski modeli predviđaju novo razdoblje nestabilnog vremena, američki sugeriraju stabilnije vremenske prilike. Ensembli svih prognostičkih modela ne predviđaju jače zahlađenje pa možemo zaključiti da je “najgore” iza nas. Nakon što je proljeće u Dalmaciju već stiglo, više proljetnog vremena imat će i ostatak zemlje u danima pred nama!

Kao rijetko kada zadnjih godina, ove godine nema naglog prelaska uz hladnijeg u topliji dio godine, već se događa upravo suprotno: postupan prelazak zime u ljeto. Za mnoge ipak “prepostupan”!

Kolumnu napisao: Rade Popadić

Naslovna fotografija: Boris Kačan

Komentari