Thursday, May. 28, 2020

ANALIZA: Zašto se ciklona Juliana kretala atipičnom putanjom?

Autor:

|

14.02.2013

|

Kategorije:

ANALIZA: Zašto se ciklona Juliana kretala atipičnom putanjom?
Prizemni smjer vjetra, osim o reljefu, ovisi o položaju baričkih sustava. U srijedu navečer svjedočili smo atipičnom kretanju ciklonalnog centra, koji se s južnog Jadrana premjestio nad srednji. Očekuje se njegovo premještanje prema srednjoj Italiji i popunjavanje. “Plesanje” ciklonalnog centra po srednjem i južnom Jadranu tijekom dana izazivalo je stalne promjene smjera vjetra u velikom dijelu Dalmacije, nije se dogodio onaj uobičajeni scenarij jugo u buru.

 

Koliki je “nered” po pitanju smjera vjetra vladao u srednjoj Dalmaciji najbolje se vidi na primjeru postaje Split Marjan (13.2.2013.):

slika

WRF prognostički modeli lijepo su predvidjeli da će se upravo to dogoditi:
slika

Položaj ciklonalnog centra mogao se lijepo uočiti na satelitskoj snimci naoblake nad srednjim Jadranom u srijedu poslijepodne:

slika

 

Postavlja se pitanje zašto ova ciklona nije imala uobičajenu putanju, nego istok-zapad (u slučaju Jadrana jugoistok-sjeverozapad)?

U umjerenim zemljopisnim širinama ciklone se u pravili kreću od zapada prema istoku nošene vrlo snažnim visinskim vjetrovima koje nazivamo mlazno strujom. Mlazna struja se nalazi u tropopauzi, odnosno graničnom području između troposfere i stratosfere, na visini 10 do 15 kilometara iznad Zemljine površine.

Kao što smo spomenuli, mlazna struja u pravilu se kreće od zapada prema istoku, no to nije uvijek slučaj. Ciklone su poremećaj na polarnoj fronti, tj granici dviju zračnih masa različitih svojstava. Konkretno, radi se o tropskoj zračnoj masi i polarnoj zračnoj masi. Slikovito rečeno, ciklona nije ništa drugo nego mikser tih dviju zračnih masa. Izraz “polarna”i “tropska” zračna masa veže se uz svaku ciklonu u umjerenim zemljopisnim širinama, što znači da polarna zračna masa nije sinonim za “izrazito hladnu zračnu masu koja nastaje na polovima”, kako se to zna zloupotrebiti u medijima, već sukob polarne i tropske zračne mase imamo i za vrijeme ciklonalnog djelovanja u našim predjelima i u ljetnim mjesecima.

Ciklone su, dakle, poremećaji koji se jave na granici tih dviju različitih zračnim masa (polarna fronta), a mlazna struja na tim valovima počne meandrirati, odnosno izgubi svoj uobičajeni pravocrtni pravac gibanja zapad-istok. U jednom dijelu mlazna struja krene prema jugu, a u drugom dijelu krene prema sjeveru. Kada to skretanje mlazne struje bude izraženo, tropska zračna masa napreduje daleko na sjever, a polarna daleko na jug. Trenutak je to kada je izgubi uobičajeno kretanje mlazne struje zapad-istok, a samim tim ni ciklone se više ne kreću svojim uobičajenim putanjama.

Na ovom prikazu možete vidjeti položaj mlazne struje nad Europom i sjevernom Afrikom u noći srijede na četvrtak. Mlaznu struju označavaju crvena, narančasta, žuta i svijetlo zelena područja na karti, a bijelim tankim crtama obilježen je smjer kretanja mlazne struje. Jasno se uočava meandriranje mlazne struje na području Sredozemlja, gdje se u zapadnom Sredozemlju mlazna struja spušta gotovo meridionalno iz Europe prema Africi, a u istočnom Sredozemlju se mlazna struja uzdiže od Afrike prema Turskoj i Balkanu. Polarna zračna masa upravo je preko našeg područja napredovala duboko prema jugu Europe i sjeveru Afrike, a tropska zračna masa sa sjevera Afrike napredovala je preko Francuske prema Britaniji i Beneluksu.

slika

Na temperaturnoj karti Europe (ploha 850hpa, cca 1450mnv) još se bolje zamjećuje pozicioniranje tople i hladne zračne mase

slika

 

Vezano uz fenomen “vraćanja” ciklone s južnog prema srednjem Jadranu opisana sinoptička situacija pogodovala je tome da visinski vjetrovi ne “dopuste” nastavak kretanja ciklonalnog centra u Jadranu dalje prema jugoistoku. Osim toga, postoji i drugi, ne manje bitan “detalj”. Još sredinom srijede sredozemna ciklona imala je dva gotovo identična ciklonalna centra, jedan u Jadranu i jedan nad Italijom, s centrom oko područja Rima. Jadranski ciklonalni centar se prolazno produbio, ali je bio znatno manjih prostornih dimenzija od “talijanskog” koji se “preuzeo” ulogu primarnog ciklonalnog centra premještajući se prema jugu Italije, zatim dalje na istok. Jadranski se ciklonalni centar našao u jugoistočnom i istočnom visinskom strujanju primarnog ciklonalnog centra nad južnom Italijom, što je uvjetovalo i njegovu “neobičnu” putanju, kao i njegovo postupno popunjavanje u noći na srijedu. Sve opisano jasno se može uočiti na kartovnom prikazu vjetra na plohi 500hPa (cca 5 kilometara – područje gdje se nalazi glavnina oblaka ciklone) i na animiranoj satelitskoj snimci naoblake nad Europom.

Širi pogled na sinoptičku situaciju nad Eurpom pokazuje da je nad sjevernom i osobito nad istočnom Europom dominirala jaka i prostrana anticiklona koja je upravo u vrijeme retrogradnog kretanja jadranskog ciklonalnog centra jačala svoj utjecaj prema jugoistočnoj Europi.

slika

slika

press12.png

EDIT:

Jadranski ciklonalni cenetar “preživio” je sve do četvrtka navečer. Tijekom dana nastavio je svoj putu prema sjeveru i gotovo završio u sjevernom dijelu Jadrana

slika

Komentari

Share This Article

Related News

ANALIZA: Superćelijski oblak pred Splitom (FOTO, VIDEO)
Snažna pijavica pogodila Supetar i načinila veliku materijalnu štetu (FOTO, ANALIZA)
Tople ljetne noći: Fenski učinak bure

O Autoru

Rade Popadić