Friday, Dec. 6, 2019

Arktik – fenomen plavog oceana

Autor:

|

09.05.2019

|

Kategorije:

Arktik – fenomen plavog oceana

”Kao što smo zabrinuti da bi se led u našim hladnjacima mogao otopiti, trebamo biti jednako zabrinuti za topljenje leda na Arktiku.”

Michael Mann

Što je fenomen plavog oceana?

Znanstvenu zajednicu koja prati stanje leda na Arktiku u zadnje vrijeme sve više intrigira tzv. ”blue ocean event” ili u prijevodu događaj koji bi po prvi puta značio da je Arktik za vrijeme ljeta ostao bez leda. Takav događaj označio bi presedan u modernoj ljudskoj povijesti jer se ništa slično nije dogodilo već tisućama godina. Posljedice bi mogle biti prilično ozbiljne za brojne ekosustave i sva živa bića, osobito ona koja žive na sjevernoj hemisferi gdje je Arktik poznat kao ”prirodni klimatizacijski sustav”. Urušavanje i prestajanje normalnog funkcioniranja takvog sustava moglo bi pokrenuti velike promjene.

Fenomen plavog oceana značio bi da sunčeva energija, tj. toplina izravno grije vodu na području arktičkog oceana za vrijeme ljeta. Led odbija veliku količinu sunčevog zračenja zbog toga što je bijele boje, a plava boja oceana nema takav efekt nego radi suprotno. Za usporedbu, da bi se otopio jedan kilogram leda potrebna je jednaka količina topline kao da se kilogram vode grije od 0°C do 80°C. Iz toga je vidljivo koliko bi se more na području Arktika moglo zagrijati te bi se svake godine za vrijeme zime sve teže ledilo.

Bez obzira što je zimi površina Arktika pod ledom i dalje prilično velika (~15 milijuna km2), taj led je sve tanji i sve mlađi zato što velikim dijelom traje samo jednu sezonu, tj. nastane tijekom zime, a otopi se tijekom ljeta. Udio leda koji je barem četiri godine star smanjio se s 26% iz 1988.g. na svega 1.2% 2018.g. Stoga je volumen leda na Arktiku vjerojatno bolja mjera za prikaz koliko je stanje u stvari loše.

Slika 1. Starost leda na Arktiku od 1985.g.-2017.g.

Za Arktik se stvari ne mogu gledati iz vlastite perspektive jer često vrlo toplo vrijeme tamo može značiti hladnoću i snježne oluje u Sjevernoj Americi ili Europi/Aziji. Stoga je radi vizualizacije stanja na tim dalekim i hladnim područjima najbolje pogledati dokumentarac Extreme Ice.

Koje su posljedice?

Jedna od glavnih posljedica topljenja leda je veća količina vlage u zraku. To znači ekstremnije vremenske prilike. Jači uragani, poplave, ali i suše i požari u drugim područjima potaknut će glad i nove migracijske valove. Prvi na udaru bit će upravo oni koji su najmanje odgovorni za zagrijavanje – najsiromašniji.

Ukoliko više ne bude leda, ogromna količina metana (staklenički plin) mogla bi se ispustiti u atmosferu iz permafrosta te dodatno naglo podići temperature. Zbog toga se taj metan naziva ”vremenska bomba”.

Slika 2. Posljedice emisija fosilnih goriva

Promjene koje bi ovakav događaj potaknuo možda još uvijek ne možemo ni zamisliti. Možda smo prešli točku bez povratka, a možda i nismo. Bez obzira na to, bitno je početi ozbiljno djelovati već danas.

Kakvo je trenutno stanje?

2019. je donijela nove rekorde za minimalnu travanjsku površinu pod ledom na Arktiku. Topljenje u Ohotskom moru bilo je osobito izraženo početkom mjeseca dok je ostatak travnja prošao uglavnom bez značajnijeg topljenja.

Slika 3. Trend arktičkog leda u travnju 1980.g.-2019.g.

Treba reći da su i temperature zraka bile značajno iznad prosjeka nad velikim područjem. Ipak, ni tako velika odstupanja u ovom dijelu godine na tom području nisu dovoljna da temperatura ode iznad 0°C pa nije bilo značajnijeg topljenja na visokim geografskim širinama.

Slika 4. Odstupanje temeprature zraka nad Arktikom u travnju 2019.

Uz ovakvu trenutnu situaciju i nove trendove, nije pitanje hoće li, nego kada će se po prvi put dogoditi fenomen plavog oceana?

Komentari

Share This Article

Related News

Atlantik: Uragan Lorenzo (kategorija 5) postavlja nove rekorde; potonuo brod
Uragan Dorian devastirao sjever Bahama
Uragan Dorian pogodio Bahame s vjetrovima od 295 km/h: Izjednačen rekord iz 1935. godine

O Autoru

Domagoj Sesar