Wednesday, Sep. 18, 2019

Dobrodošla kalendarska jesen

Autor:

|

22.09.2016

|

Kategorije:

Dobrodošla kalendarska jesen

Današnji prvi dan kalendarske jeseni započeo je uz hladno jutro u unutrašnjosti. Najniže jutarnje temperature su se u nizinama kopnenog dijela zemlje kretale od  4 do 7°C.  U gorskim krajevima je bilo još svježije, pa se tako na velebitskom Zavižanu temperatura spustila na 0.8°C. U Gospiću je izmjereno minimalnih 3°C. naravno riječ je o  temperaturi izmjerenoj u meteorološkoj kućici na standardnih 2 metra visine. Pri tlu, na visini od 5 cm jutros je u Lici bilo i mraza. U Gospiću je tako na 5 cm od tla izmjerena temperatura od -1°C.  U Križevcima 1°C, a u Slavonskom Brodu i Pazinu 2°C.

Uz svježinu jesenskom ugođaju u unutrašnjosti je doprinijela i mjestimična magla.  Duž obale su minimalne temperature bile dvoznamenkaste i kretale su se od 11°C na sjeveru do 18°C na jugu.  Dan je uz dosta sunca donio na kopnu ugodne temperature od 18 do 20°C, a na Jadranu od 22 do 25 ili ponegdje u Dalmaciji (Hvar)  i 26°C.

U nastavku malo zanimljivosti  vezanih  uz  današnju jesensku ravnodnevnicu.

Ekvinocij ili ravnodnevnica događa se dva puta godišnje i odgovara trenutku kada sunčeve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator. Naziv ekvinocij potječe iz latinskog jezika i sadrži u sebi dvije riječi: aequus (jednak) i nox (noć) – jer su tada noć i dan približno jednako dugački. Točnije bi bilo reći da je to dan u kojem njegov tamni dio (noć) traje približno podjednako dugo na obje Hemisfere.

Ekvinocij ili ravnodnevnica ipak u pravilu ne pada na datum kada su za promatrača sa Zemlje noć i dan savršeno podjednaki po pitanju trajanja i to iz dva razloga.

Prvo je veličina Sunca. Vrh Sunčevog diska izađe nad horizontom ranije nego sredina diska, a upravo je sredina relevantna za položaj dvaju nebeskih tijela. Za trenutak izlaska Sunca uzima se trenutak kada nad horizontom izviri vrh Sunčevog diska.

Drugo, u Zemljinoj atmosferi dolazi do loma Sunčevih zraka zbog refrakcije, što znači da će promatrač vidjeti izlazak Sunca čak i prije stvarnog izlaska. Refrakcija, dakle, “čini” da se nebeska tijela vide pri izlasku i zalasku dok su u stvarnosti još ispod horizonta. Vrijeme izlaska i zalaska sunca variraju od mjesta do mjesta, odakle ih se promatra, pa tako i točan datum kada noć i dan traju podjednako ovisi o konkretnoj lokaciji. U područjima blizu ekvatora dan uvijek traje duže od noći, pa kada bi se po tome gledalo, ta područja nikada ne bi ni imala ravnodnevnicu. U Hrvatskoj noć i dan traju podjednako 25. rujna.

Ova riječ se koristi za isti događaj i na drugim planetima i u određivanju nebeskog sustava koordinata.

Ravnodnevnica se događa svake godine u dva određena trenutka u vremena (a ne dva cijela dana), i to kada se Sunce sa Zemljina ekvatora može promatrati vertikalno iznad promatrača. To se uvijek događa 20/21. ožujka i 22/23. rujna.

Ove godine kalendarska jesan je nastupila danas, u četvrtak 22. rujna 2016.  u 16 sati i 21 minutu.

Na sjevernoj hemisferi tada je počela kalendarska (astronomska) jesen, a na južnoj proljeće. Prisjetimo se, klimatološka ili meteorološka jesen počela je još prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj Hemisferi noć će postupno duža od dana.

Na Sjevernom polu počinje polarna noć, a na Južnom polarni dan. Noć će se nastavljati produljivati, a dan skraćivati, i tako će biti sve do prvog dana kalendarske zime, 21. prosinca u 11 sati i 22 minute. 24-satna noć će se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno širiti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici.

Da se noć produljuje, a dan skraćuje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijedeći primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Splitu izlazi u 6 sati i 42 minute, a zalazi u 18 sati i 51 minutu. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 6 sati i 51 minutu, a zalazi u 18 sati i 37 minuta.

Skraćivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorološkom smislu. Sunčeve zrake padaju pod sve oštrijim kutom na površinu i ukupna količina primljene toplinske energije sa Sunca neprekidno se smanjuje. Više se topline gubi nego prima, a to rezultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.

Upravo je jesen ono godišnje doba u kojem se bilježi prosječno najizraženiji pad temperature zraka u godini. Prosječna mjesečna temperatura zraka u listopadu je 4 do čak 5°C niža nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.

To pak znači da će ciklonalna aktivnost u jesen i zimu značajno povećati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno će svojim hlađenjem sve češće postajati područje s visokim tlakom zraka – odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najkišovitije godišnje doba, a među jesenskim mjesecima prednjači studeni.

Jesen nekad i ne “poštuje” svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen najčešće vežu kiša, vjetar i pad temperature zraka, ponekad dašak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo miholje ili bablje ljeto. Ali i listopad može donijeti bablje ljeto.

 

Komentari

Share This Article

Related News

Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju
Prva polovica travnja – napokon kiša i prosječne temperature

O Autoru

Ned