Otapanjem arktičkih područja u atmosferu bi se mogle osloboditi goleme količine metana što bi pak moglo imati zastrašujuće gospodarske posljedice za cijeli svijet, upozoravaju znanstvenici.

Prema novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Nature, njihovo bi saniranje svijet moglo stajati oko 60 trilijuna dolara, gotovo jednako koliko je cijeli svijet proizveo u 2012. godini. Da stvar bude gora najteži dio tog tereta osjetile bi zemlje u razvoju, prenosi tportal.

Znanstvenici već niz godina upozoravaju na probleme koje bi moglo uzrokovati oslobađanje metana koji se nalazi u velikim koncentracijama u vječno zaleđenim arktičkim tundrama i u ledenoj morskoj vodi.

Neke ranije studije već su potvrdile ove crne slutnje. Naime, pokazalo se da se s nestajanjem ledenog pokrova vode u Istočnom sibirskom moru zagrijavaju i oslobađaju metan koji se na nekim mjestima diže i po tisuću metara uvis.

U novom istraživanju stručnjaci su pokušali utvrditi gospodarsku cijenu koju bi moglo izazvati curenje oko 50 gigatona metana. Metan je moćan staklenički plin iako u atmosferi traje manje od deset godina. Prema klimatskom modelu utvrdili su da bi posljedice klimatskih promjena poput poplava, porasta razina mora, šteta u poljoprivredi te zdravstvenih problema stajali oko 60 trilijuna dolara.

U svojem radu autori upozoravaju da je izuzetno važno da svjetski čelnici ozbiljno razgovaraju o implikacijama oslobađanja metana te što bi se moglo učiniti da se katastrofalne posljedice spriječe. Naime, nove procjene u izravnoj su koliziji s nekim drugim projekcijama prema kojima bi otapanje Arktika trebalo olakšati eksploataciju nekih resursa koji se ondje kriju. Smatra se da se ondje nalazi oko 30 posto svjetskih rezervi plina te oko 13 posto nafte. Prema Lloydsu ulaganja u Arktik kroz deset godina mogla bi dosegnuti oko 100 milijardi dolara. Nova studija, međutim, pokazuje da bi prihodi kompenzirali tek djelić šteta koje bi izazvalo oslobađanje metana koje bi nastupilo kroz 15 do 35 godina s porastom temperatura od 2°C.

Komentari