Thursday, Sep. 19, 2019

Prisjetimo se meteorološke 2014. u Hrvatskoj kroz 100 fascinantnih fotografija

Autor:

|

30.12.2014

|

Kategorije:

Prisjetimo se meteorološke 2014. u Hrvatskoj kroz 100 fascinantnih fotografija

Iza nas je meteorološki vrlo zanimljiva i uzbudljiva godina. U proteklih 12 mjeseci na vrijeme  u našim krajevima je djelovala čak  51 ciklona. U prosjeku, po jedna ciklona tjedno. Godina je obilovala meteorološkim rekordima. Osobito ćemo je pamtiti po brojnim oborinskim rekordima. Bilo je tu rekordnih dnevnih, mjesečnih ali i godišnjih količina oborine.

Početkom 2015. godine krenuti će jedanaesti  izbor najvećih meteoroloških događaja.  Za titulu Naj meteo događaja 2014.  borit će se čak 29 događaja.  To je dosad najveći broj meteoroloških događaja u jednoj godini.

Na kraju godine donosimo naš tradicionalni pregled meteoroloških događanja po mjesecima, a  u galeriji smo odabrali  100 najboljih meteoroloških  slika iz 2014. godine.

Average rating  1 2 3 4 5fYou must login to vote
sp4.jpg
sp5.jpg
sp6.jpg
sp7.jpg
sp8.jpg
sp9.jpg
s1jugokastela_5_1_2014.jpg
s2sutonsoderica13_1_Marko.jpg
s3licki_suton_26_1.jpg
s4benkovac_28_1.jpg
s5makarska28_1_14_bura.jpg
s6fuzine2_2_nebojsa1.jpg
s7vrata2-2_cropix1.jpg
s8donjimiholjac2822014.jpg
s9mjesec_svetobrdo_11_2.jpg
s9n.jpg
sa1.jpg
sa2.jpg
sa3.jpg
sa4.jpg
sa5.jpg
sb1.jpg
sb2.jpg
sb3.jpg
sb4.jpg
sb5.png
sc1.jpg
sc2.jpg
sc3.jpg
sc4.jpg
sc5.jpg
sc6.jpg
sc7.jpg
sc8.jpg
sc9.jpg
sd1.jpg
sd2.jpg
sd3.jpg
se1.jpg
se2.jpg
se3.jpg
se4.jpg
se5.jpg
se6.jpg
se7.jpg
sf1.jpg
sf2.jpg
sf3.jpg
sf4.jpg
sf5.jpg
sf6.jpg
sf7.jpg
sf8.jpg
sf9.jpg
sg1.jpg
sg2.jpg
sg3.png
sg4.jpg
sg5.jpg
sg6.jpg
sg7.jpg
sg8.jpg
sg9.jpg
sh1.jpg
sh2.jpg
sh3.jpg
sh4.jpg
sh5.jpg
sh6.jpg
sh7.jpg
sh8.jpg
sh9.jpg
si1.jpg
si2.jpg
sj1.jpg
sj2.jpg
sj3.jpg
sj4.jpg
sj5.jpg
sj6.jpg
sk1.jpg
sk2.jpg
sk3.jpg
sk4.jpg
sk5.jpg
sk6.jpg
sm1.jpg
sm2.jpg
sm3.jpg
sm4.jpg
sm5.jpg
sm6.jpg
sm7.jpg
sm8.jpg
sm9.jpg
sn1.jpg
sn2.jpg
sp1.jpg
sp2.jpg
sp3.jpg
sp4.jpg
sp5.jpg
sp6.jpg
sp7.jpg
sp8.jpg
sp9.jpg
s1jugokastela_5_1_2014.jpg
s2sutonsoderica13_1_Marko.jpg
s3licki_suton_26_1.jpg
s4benkovac_28_1.jpg
s5makarska28_1_14_bura.jpg
s6fuzine2_2_nebojsa1.jpg

Siječanj 2014.

Siječanj 2014. je obilježila, posebno u njegove prve dvije dekade neuobičajena, nerijetko i rekordna toplina.  Zahlađenje koje je u unutrašnjosti nastupilo u posljednjem siječanjskom tjednu „spriječilo“ je da siječanj postane rekordno topao na mnogim postajama, posebno onima s najdužim nizom temperaturnih mjerenja. Tako je na tri postaje na kojima se meteorološki podaci u Hrvatskoj vode više od 150 godina (Gospić od 1872., Zagreb Grič od 1861., i Hvar od 1858. godine) siječanj je bio drugi (Gospić i Hvar) odnosno treći (Zagreb Grič)najtopliji siječanj.  Na meteorološkoj postaji Split (Marjan) siječanj je, nakon rekordno tople i prve i druge dekade mjeseca postao i rekordno topli siječanj u znanoj povijesti.  Rekordno topla bila je prva dekada siječnja i na Zavižanu.  U Ogulinu je srednja temperatura prve dekade siječnja iznosila  9°C, što je bilo čak za 9.5°C viša od prosjeka.

Po klimatskoj ocjeni DHMZ-a toplinske prilike u Hrvatskoj za siječanj 2014. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo izuzevši istočnu Hrvatsku, dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske kao i dio sjevernog Jadrana i pripadnog zaleđa koji su svrstani u kategoriju vrlo toplo.

Unatoč toplini, apsolutni temperaturni mjesečni rekordi nisu u siječnju zabilježeni. Najbliži je tome bio Dubrovnik  u kojemu se 11. siječnja najviša dnevna temperatura popela do 17.7°C, što je bilo samo za 0.7°C manje od temperaturnog rekorda za siječanj  koji iznosi 18.4°C.

Tijekom siječnja na vrijeme je djelovalo 5 imenovanih ciklona.  U prve dvije dekade tri su ciklone (Danijela, Edip i Fani) donijele južinu i veće količine kiše, posebno na Jadranu i gorskim krajevima uz Jadran.

Prava zima je stigla tek u zadnjem tjednu siječnja.  Dugotrajnu toplinu je konačno sredinom zadnje dekade siječnja (24. i 25. siječnja) otpuhala ciklona Gordon. U  cijeloj  unutrašnjosti  je pao prvi konkretniji snijeg u aktualnoj klimatološkoj zimi.  Zbog težine mokrog snijega srušena su mnoga drveća u zapadnim krajevima unutrašnjosti, a česti su  bili i prekidi u opskrbi električnom energijom. U Karlovcu su mnoge grane i stabla srušeni pod teretom mokrog snijega. Oštećeni su i automobili na koje su padala drveća.  Palo je  nekoliko centimetara snijega u Slavoniji, do 36 cm u Bjelovaru. U višem gorju je palo do pola metra snijega. Snijega nošenog jakom i olujnom burom je bilo i na dijelu Jadrana.  Na području Maslenice 25. siječnja udari bure su dosezali 200 km/h.  U cijeloj je zemlji osjetno zahladilo. Jutro 27. siječnja 2014. u mnogim dijelovima zemlje  je bilo  najhladnije u dotadašnjem tijeku zime.  U Slatini se temperatura spustila do -18°C.

U utorak 28. siječnja 2014. na vrijeme je djelovala nova ciklona sa Sredozemlja, nazvana Hera. Osim unutrašnjosti  2 cm snijega je  poslijepodne i navečer zabijelio i Šibenik.  Udari bure su podno Velebita dosezali i 140 km/h.  Taj je utorak bio pravi zimski dan u unutrašnjosti s najvišim  dnevnim temperaturama koje su se zadržavale ispod 0°C.  U nizinama se mjerilo uglavnom od -3 do 0°C. Hladnije je bilo u višem gorju. Tako je na Zavižanu srednja dnevna temperatura  iznosila -10°C, što je bilo oko 6°C niže od prosječne srednje dnevne temperature za kraj siječnja. Udari bure su na Zavižanu prelazili orkanskih 150 km/h.

Na  prijelazu iz siječnja u veljaču stigla je nova ciklona sa Sredozemlja (Ilija).

Veljača 2014.

Veljača je bila meteorološki vrlo dinamičan mjesec. U njoj smo zabilježili katastrofalnu ledenu kišu u Gorskom kotaru, dnevne i mjesečne oborinske rekorde, poplave u slive Kupe i Save, pustinjsku kišu i na istoku Slavonije, tuču od Zadra do Splita…

Na vrijeme je djelovalo čak 9 ciklona. Donijele su uglavnom kišu, a  snijega je tek povremeno bilo u gorju.

U Splitu je i veljača (nakon siječnja) bila rekordno topla  veljača. Iznadprosječno topla je bila i u cijeloj zemlji.  Oborina je također u gotovo cijeloj zemlji (osim istoka Slavonije) bilo više od prosjeka. Na Zavižanu je pala i rekordna količina oborine za mjesec veljaču.

Kraj  siječnja i početak veljače obilježila je ciklona Ilija. Donijela je obilnu kišu na dijelu sjevernog Jadrana i olujno jugo duž čitavog Jadrana.  U  četiri dana su  na području od juga Istre, pa preko njene istočne obale do šireg riječkog područja  pale velike količine kiše, ponegdje  i iznad 200 litara, a bilježi se i podatak od 330 litara kiše, koliko je  palo u Klani.

Ipak, početak veljače najviše se pamti po ledenoj kiši koja je u prva dva dana veljače paralizirala Gorski kotar. O razmjerima nepogode govori i podatak iz Ogulina u kojem je  tijekom nedjelje 2. veljače 2014. palo 56 litara kiše na temperaturi od 0 do -2°C. Sva ta kiša se smrzavala u dodiru s tlom.

Pod teretom leda rušila su se stabla i dalekovodi, a cijeli Gorski kotar je danima bio bez struje.   Dva mjeseca kasnije, sredinom travnja HEP je objavio da je počinjena šteta najveća mirnodopska šteta u Hrvatskoj, a ukupni HEP-ovi troškovi otklanjanja šteta iznosili su  84,4 milijuna kuna. Elementarna nepogoda je proglašena za cijeli Gorski kotar, za grad Ogulin te za općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko.

Ciklona Ilija je donijela ekstremne vremenske prilike i u susjednim zemljama. Veliki dio Slovenije, osobito južni krajevi uz granicu s Hrvatskom su također bili prekriveni ledom uz veliku štetu. Osobito je teško stanje bilo na širem području Postojne. U jednom trenutku je četvrtina stanovništva Slovenije bila bez električne energije.

Dramatično je tih dana bilo i u Srbiji. Olujna Košava je prouzročila velike snježne nanose u Vojvodini. Mećava je trajala tri dana, a pod visokim nanosima snijega je ostalo blokirano nekoliko stotina automobila, autobusa i kamiona. Uz pomoć vojske spašeno je i izvučeno oko 10 tisuća ljudi.

Nakon ciklone Ilija, do kraja veljače je  preko naših krajeva prošlo  čak  osam ciklona. Većina njih je nastala na frontalnim sustavima koji su bili vezani uz duboke atlantske ciklone koje su zahvaćale britansko otočje.  Najizraženija je bila ciklona Stephanie koja je početkom druge dekade veljače donijela u unutrašnjosti rekordne dnevne količine kiše za veljaču (12. veljače na zagrebačkim postajama Grič, Maksimir i Sljeme). U Karlobagu je 12. veljače pala 161 litra kiše u 24 sata.

Potom su uslijedile poplave u slivu Kupe i Save, koje su potrajale do kraja mjeseca. U Karlovcu je 12. veljače  vodostaj Kupe bio najveći u zadnjih 40 godina i dosegnuo je 820 cm. U drugoj polovici veljače poplave su zahvatile područje Velike Gorice i Siska. Čička Poljana, kao i mnoga naselja u Sisačko-Moslavačkoj županiji su danima bili pod vodom.

Na prijelazu iz druge u treću dekadu veljače na vrijeme je utjecala ciklona Oliver. Ciklona je nad naše krajeve povukla topao zrak sa sjevera Afrike, pa je 19. veljače 2014.  u dijelovima Hrvatske padala kiša pomiješana sa saharskim pijeskom.  „Blatna“ kiša je bila najizraženija na Kvarneru, ali  pojava nije bila ograničena samo na Jadran, pa je pustinjski pijesak primijećen čak i na vukovarskom području.

Predzadnjeg dana veljače je Dalmaciju zahvatilo grmljavinsko nevrijeme. Tuče  je bilo  od Zadra do Splita

 

 Ožujak 2014.

Ožujak je u gotovo cijeloj zemlji donio ispodprosječnu količinu oborina.  U Varaždinu je sa  10.1 mm ožujak bio ekstremno sušan.  Kišan ožujak je bio samo na otocima Vis i Lastovo.  Obilježila ga je i iznadprosječna toplina, a u Zagrebu (Grič i Maksimir) i rekordna toplina.

Nakon devet ciklona u veljači, u prvom tjednu klimatološkog proljeća posjetile su nas  još dvije ciklone.  Nije bilo većih količina oborine, a snijeg je pao samo u višem gorju. Tako je 6. ožujka 2014. na Zavižanu izmjerena, prvi puta u aktualnoj zimi, visina od 1 metar snijega (108 cm). Potom je uslijedilo   dvotjedno stabilno razdoblje, sve do kraja kalendarske zime.

Na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka na Jadranu je bilo olujne bure. Prema sredini mjeseca, anticiklona je sve više jačala. Vedre noći bez vjetra pogodovale su  prohladnim jutrima  u dijelu zemlje, uz slab mraz u unutrašnjosti. Posljednji su dani kalendarske zime donijeli, uz obilje sunca i neuobičajenu toplinu za doba godine.

Tako je 17. ožujka  u Karlovcu i Ogulinu temperatura službeno prešla vrlo toplih 25°C. Vrlo topao dan u ožujku nije česta pojava. Tog ponedjeljka su  pali brojni dnevni temperaturni rekordi (Zagreb Grič, Zavižan).  Zavižan je bio čak 12°C topliji od prosjeka.

U posljednjoj dekadi ožujka na vrijeme su djelovale dvije ciklone.  Ciklona Tonči je  na početku kalendarskog  proljeća donijela (23.-25.ožujka 2014) donijela izraženiju promjenu vremena i zahlađenje.  Mnoge su krajeve zahvatili grmljavinski pljuskovi,  bilo je i tuče (u Drnišu je 24. ožujka palo i do 15 cm tuče), a u Dalmaciji i pijavica.  Snijeg je ponovno zabijelio planine.

Nakon ciklone Tonči, krajem ožujka (27.-28.3.2014.) na vrijeme, uglavnom u Dalmaciji i gorju je djelovala još jedna ciklona, nazvana Umberta, ali bez većih količina oborine.  Uz buru na sjeveru Jadrana u Dalmaciji je bilo i orkanskog juga (udar od 140 km/h na Visu).

Potom je do kraja ožujka ojačala anticiklona koja je donijela stabilnije i toplije vrijeme, a tako se zadržalo i prvih dana travnja.

 

Travanj 2014.

I travanj je u cijeloj zemlji bio iznadprosječno topao mjesec. Ipak rekordne dnevne ili mjesečne temperature nisu zabilježene. Travanj je  najviše obilježio hladan prodor sredinom mjeseca. Oborinske prilike su bile vrlo raznolike, od vrlo sušnog Pazina do ekstremno kišnog Slavonskog Broda. Ipak, u većem dijelu zemlje travanj je bio iznadprosječan po količini oborine.

Nakon stabilnog početka, prva travanjska ciklona (Vladimir) utjecala je na vrijeme sredinom prve dekade.  Uz manje količine kiše na Jadranu je puhalo jugo koje je u Dalmaciji imalo olujne, a na   vanjskim otocima  su zabilježeni i  orkanski udari do 125km/h.  Krajem prve dekade travnja preko naših krajeva brzo se premještala hladna fronta sa sjeverozapada. U najvišem gorju  Velebita i Biokova je palo i malo snijega.

Sredinom travnja jaču promjenu vremena donijela je ciklona (Zdravka). Naše krajeve zahvatio je hladan prodor koji bi bio primjereniji ožujku nego travnju.   U razdoblju od 14. do 20. travnja uz vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme oborina je bilo posvuda. Najviše kiše je palo u Slavoniji (do 66 litara u Daruvaru).  U Lici je bilo pljuskova susnježice i snijega, iako se snijeg nije zadržavao na tlu. Pljuskova snijega bilo je i u Dalmaciji, ali samo u planinama. Tako je snijeg povremeno padao u višim predjelima Biokova, Dinare, Kamešnice i Mosora. Papuk je obukao pravo zimsko ruho jer u višim predjelima planine palo  i preko 10 centimetara snijega.

Prava zima  se bila vratila u dio regije. Dotok hladnog zraka donio je izražene snježne oborine Dinaridima, osobito u BiH i Crnoj Gori

Na Jadranu je puhala bura i tramontana. Podno Velebita i Biokova je bilo i orkanskih udara.

Četvrtak, 17. travnja donio  je niske temperature zraka.  Najniža temperatura zraka izmjerena u zemlji zabilježena je na Svetom Juri, najvišem vru Biokova. Tamo se živa na termometru spustila na samo -7°C (6,5°C), i to drugi dan za redom. Osim u planinama, najhladnije je bilo u dijelovima Slavonije gdje su temperature ponegdje dosegnule samo oko 5°C.

Utjecaj ciklone je prema kraju druge travanjske dekade slabio. I početak treće dekade travnja nije donio potpuno stabilno vrijeme.  Do kraja travnja na vrijeme su djelovale još dvije ciklone.  Ciklona Ana je  u subotu 26. travnja dijelovima Dalmacije donijela obilniju kišu.  Na Crometeo mjernoj postaji Split Spinut palo je čak 55 litara kiše po kvadratnom metru. Tako nije puno nedostajalo da u samo jednom danu padne čitav mjesečni oborinski prosjek koji za Split iznosi 66 litara.

Dugo razdoblje vrlo  promjenjivog vremena nastavilo  se i u zadnjim danima travnja.

 

Svibanj 2014.

Svibanj  je  temperaturno u većini krajeva Hrvatske  bio malo hladniji od prosjeka.  Samo na nekoliko postaja srednja mjesečna temperatura zraka bila je jednaka prosjeku (Rijeka, Sisak, Zavižan i Zagreb-Grič). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od -1.1°C (Knin) do 0.7°C (Parg). Oborina je u većini krajeva bilo više od prosjeka, osobito se to odnosi na Slavoniju.

Vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme s kraja travnja se nastavilo i  na početku svibnja.  Obilnih pljuskova, grmljavine i tuče je bilo u mnogim krajevima. Obilna kiša dovela je do poplava u mnogim krajevima unutrašnjosti, posebno na području Virovitice. Snijeg je zabijelio više gorje, a udari bure su podno Maslenice imali orkanske udare, do 130 km/h.  Sredinom prve dekade svibnja  u Lici i Gorskom kotaru je zabilježen i slab mraz, a bilo ga je i u Dalmatinskoj zagori te ponegdje u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te po kotlinama središnje Istre.

Nakon stabilizacije   i zatopljenja u drugom dijelu prve dekade svibnja,  vrijeme u središnjem svibanjskom tjednu obilježio   je višednevni utjecaj ciklone Donat. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, te u dijelu Hrvatske, osobito u Slavoniji,  pale su vrlo velike količine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najvećih u znanoj povijesti, odnosno u zadnjih 120 godina, koliko postoje meteorološki podaci.  Najviše kiše je u razdoblju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno  164 litre kiše po kvadratnom metru. U Bosni i Hercegovini ciklona Donat je najviše kiše  donijela Tuzli, čak 259 litara, što je gotovo tri puta više od prosjeka za mjesec svibanj (90 litara). Na još  tri službene postaje izmjereno je  više od 200 litara kiše, a na njih 14 više od 100 litara. Ekstremna kiša pala je i u  većem dijelu Srbije.

Od ostalih ekstremnijih brojki koje je donijela ciklona Donat izdvojimo 15 cm snježnog pokrivača na Zavižanu u petak 16. svibnja.  Na Dinari je palo dvadeset centimetara snijega. Podaci iz BiH govorili su da je na Vlašiću bilo napadalo i do 80 cm snijega.

Osim po obilnoj kiši, velika razlika u tlaku između ciklone nad istokom Balkanskog poluotoka i anticiklone nad zapadnom Europom je  sredinom svibnja  uvjetovala i vrlo vjetrovito vrijeme, ne samo na Jadranu nego i u unutrašnjosti. Tako je 16. svibnja na Griču izmjeren udar sjevernog vjetra  od čak 90 km/h. U Makarskoj je 14. svibnja izmjeren udar tramontane od 122.5 km/h.

U regiji su poplave odnijele preko 60 života.  U Hrvatskoj su poginule 2 osobe.  Poplave su uništile preko 100 tisuća kuća i objekata.  Na tisuće komada životinja je uginulo u poplavama.  Pokrenuto je oko 3 tisuće klizišta. Veliku opasnost su predstavljale i mine jer su poplave „preselile“ mnoga minska polja.

U Hrvatskoj su najugroženiji bili dijelovi županjske i brodske Posavine. Rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu, te je probila na dva mjesta nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika.

Početkom treće dekade svibnja, uslijedilo je kratkotrajno razdoblje stabilnijeg i suhog vremena.  Temperature su brzo rasle pa je 22. svibnja zabilježen i prvi vrući dan u 2013. godini (Sisak 30.7°C) .

Nestabilno vrijeme je u posljednjem svibanjskom tjednu  u Hrvatskoj, ali i velikom dijelu regije, podržavala ciklona Eva. U posljednjih 6 dana svibnja je u dijelu zemlje pala veća količina kiše, kao rezultat čestih izraženih grmljavinskih pljuskova uz obilnu kišu i tuču. 26. svibnja je u Zagrebu (maksimir) u samo dva sata palo 60 litara kiše. Osim Zagreba  nevrijeme s tučom i jakom  kišom zahvatilo je i Sisak gdje je palo čak  45 litara. Sva ta kiša je pala u manje od sat vremena. Dan kasnije je u Baškoj Vodi pijavica s mora na ušla na obalu i počinila manju materijalnu štetu.

 

 Lipanj 2014.

Lipanj je u gotovo cijeloj zemlji bio iznadprosječno topao. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 0.7°C (Daruvar) do 2.3°C (Rijeka). Oborinski je bio vrlo raznolik. Ekstremno je kišan bio na dijelu srednjeg i južnog Jadrana zahvaljujući izraženijim kišnim epizodama.

Nakon turbulentnog svibnja, prvi lipanjski tjedan prošao je u znaku stabilnog i suhog  vremena. U tom razdoblju bilježimo samo kratkotrajno  jače grmljavinsko nevrijeme s tučom koje je prvog dana lipnja u prijepodnevnim satima zahvatilo Dubrovnik.

Kraj prve i početak druge dekade lipnja donio je (kako će se kasnije pokazati) najviše temperature u 2014. godini. Vrućine kakve su zabilježene u tim danima nisu se ponovile do kraja ljeta. Ipak, lipanjski temperaturni maksimumi nisu s tim valom vrućina bili obarani u našim krajevima. Najbliži rekordu bio je Zavižan 12. lipnja 2014. Izmjerena je maksimalna temperatura od 23.3°C, što je bilo  samo za 1.1°C manje od temperaturnog rekorda za lipanj. U tom je razdoblju najviša temperatura od 35.8°C izmjerena u Senju. U Kninu je ugrijalo do 35.7°C. U nizinama unutrašnjosti najviših 34.1°C je izmjereno u Osijeku i Križevcima. U mnogim se mjestima  niti najniža temperatura tijekom noći nije spuštala ispod 20°C.  Uz većinu mjesta na Jadranu,  noć od nedjelje 8. lipnja na ponedjeljak 9. lipnja je bila topla (tropska) noć u Zagrebu. U Splitu se najniža temperatura te noći nije spustila ispod 25.0°C čime je izjednačen datum najranije pojave takve noći.

Lipanjski val vrućina nije dugo potrajao i završio je s izraženijim nevremenima i na Jadranu i u unutrašnjosti.  Zagrebačko područje je dva dana zaredom (12. i 13. lipnja) zahvatilo jače grmljavinsko nevrijeme.

Nakon kratkotrajnog lipanjskog vala vrućina posljednji dani kalendarskog proljeća protekli su, posebno u Dalmaciji uz vrlo nestabilno vrijeme kojeg je donijela ciklona Faust koja se 14. lipnja 2014. formirala nad srednjim Sredozemljem. Sve do petka 20. lipnja ciklona se zadržavala nad južnom Italijom te se sporo preko juga Jadrana premještala prema Crnom moru.  U dijelu Dalmacije su pale vrlo velike količine kiše.

U Dubrovniku je u nekoliko sati palo 110 litara kiše, što je više  nego što padne prosječno u cijelom lipnju i srpnju. Ciklona je ukupno Dubrovniku donijela 152.3 mm  kiše, što je bilo samo 2 mm kiše manje od prosječne količine za cijelo klimatološko ljeto.

Ekstremna kiša epizoda je zabilježena i na Komiži gdje su 18. lipnja pale 94 litre kiše, što znači da je u samom jednom danu palo više kiše nego prosječno padne u sva tri ljetna mjeseca! U Komiži  je u 4 dana (15. do 18. lipnja 2014.)  palo ekstremnih 176 mm oborine!

Niti početak kalendarskog  ljeta nije donio dužu stabilizaciju vremena. I do kraja lipnja se zadržalo vrlo nestabilno i na kopnu i na moru.  U srijedu 25. lipnja 2014.meteorološki tsunami (šćiga, seš) pogodio je Vela Luku na Korčuli.  Ova relativno rijetka meteorološka pojava naglo je počela oko 8,30, a trajala je s manjim ili većim intenzitetom gotovo do 11 sati. Zadnji dan lipnja obilježilo je nekoliko razvijenih pijavica na moru kod Novigrada, na zapadnoj obali Istre, ali nisu ušle na kopno.

 

Srpanj 2014.

U središnjem  mjesecu  klimatološkog ljeta na vrijeme je utjecalo čak pet imenovanih ciklona. Gotovo da nije ni bilo  dana bez barem malo imalo oborina u nekom dijelu zemlje.  Postignuti su mnogi  dnevni i mjesečni rekordi  količine oborine.

Dnevni srpanjski rekord oboren je  na Istu (294 mm), Silbi (217,5 mm), Komiži (47,5), Rabu (92,3 mm) te Zadru (109,5 mm).  Rekordne mjesečne količine kiše: Silba (412,5 mm), Zadar (341,3 mm), Zavižan (275,3 mm), Gospić (264,1 mm), Rab (198,2). Poreč je izjednačio svoj dosadašnji srpanjski maksimum iz 2002. godine kada je palo 153,9 litre po četvornom metru.   341.3  litara kiše što je pala u Zadru je čak  10.7 puta više od prosjeka. U čak tri srpanjska dana u Zadru je  palo više kiše od mjesečnog prosjeka. Dva puta je nadmašen dosadašnji dnevni mjesečni rekord za količinu kiše. Impresivan je i podatak da je za vrijeme grmljavinskog pljuska 30.7.2014. u dva uzastopna  prijepodnevna sata, pojedinačno  palo više kiše od mjesečnog prosjeka za srpanj Za Silbu je srpanj 2014. postao rekordno kišan mjesec apsolutno, a pala je gotovo polovica godišnje količine kiše.

Početak srpnja obilježio je brzi prolaz frontalnog poremećaja, nakon čega su sredinom prve dekade mjeseca nastupile kratkotrajne vrućine, ali temperature su dosezale tek do 32°C.  Izraženija promjena vremena nastupila je krajem prve dekade srpnja, kada je na vrijeme utjecala višednevna ciklona Iskra. Ciklona Iskra je tijekom pet dana (7.-11. srpnja) donijela brojne meteorološke zanimljivosti. Bilo je olujnih nevremena s višemilijunskom štetom (Velika Gorica), rekordnih dnevnih srpanjskih količina kiše (Zadar), pijavica koje su ušle na kopno u Dubrovniku, spektakularnih oblaka (Osijek), a temperature koje su izmjerene i na moru i na kopnu su bile među najnižima za te dane u povijesti mjerenja (Zagreb, Split).

Sredinu srpnja obilježila je nova ciklona nazvana Jerko.  U većem dijelu  zemlje se zadržalo vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme s čestim grmljavinskim pljuskovima i na moru i kopnu. U okolici Pule je 14. srpnja palo do 150 litara kiše.

Nova srpanjska ciklona nazvana Klara stigla je početkom treće dekade mjeseca.  Najviše kiše donijela je u Dalmaciji gdje je bilo problema s bujicama (Biograd,  šibensko i splitsko područje). Posljednji srpanjski vikend (26.-28.7.2014.) na vrijeme je djelovala nova ciklona nazvana Luka.  Jača nevremena su zahvatila podvelebitsko primorje, Zadar i okolicu, Korčulu, Vis i Pelješac, ali i Požegu, Hrvatsku Kostajnicu i Sisak.

Posljednja (peta) u nizu srpanjskih ciklona (Melisa) donijela je u mnogim krajevima zemlje, u posljednja tri dana srpnja  vrlo burne meteorološke prilike.  29. srpnja su jača nevremena s obilnom kišom zahvatila istok Istre te zadarski akvatorij (Ist, Silba).  Glavni udar ciklone Melisa dogodio se u srijedu 30. srpnja 2014. Olujno nevrijeme zahvatilo je priobalno područje te središnji, sjeverozapadni i sjeverni dio Republike Hrvatske, te krajnji jug zemlje (Konavle, Cavtat). Prouzročilo je poteškoće u prometu, opskrbi električnom energijom zbog srušenog drveća te poplavljivanje podrumskih prostorija dvorišta i prometnica.

 

Kolovoz 2014.

Nakon  serije srpanjskih ciklona niti početak kolovoza nije donio trajniju stabilizaciju vremena. Iako u tom razdoblju nije bilo imenovanih ciklona, nekoliko dana je nad Balkanskim poluotokom u sklopu visinske ciklone kružio vlažan i nestabilan zrak.  Lokalno je bilo izraženijih, ponegdje i rekordnih oborinskih epizoda, uz poplave u mnogim krajevima.   Najprije je  3. kolovoza  sjeverni dio Istre i Krk zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme s tučom.

Olujno nevrijeme tijekom jutra 5. kolovoza zahvatilo je mnoge krajeve unutrašnjosti. U Karlovcu je tog dana   pala nova rekordna dnevna količina kiše (za sve mjesece), 94 litre.  U razmaku od samo 90 minuta, između 6,30 i 8 sati ujutro, na Karlovac sručile 64 litre kiše.  Ekstremna količina oborina u kratkom vremenu izazvala je velike poplave u gradu Karlovcu i prigradskim područjima. Odroni su prometnice zatrpavali zemljom i kamenjem, otvorilo se oko šezdeset novih klizišta, a mnogobrojna su i oštećenja na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima. Nekoliko udara groma izazvalo je požare na obiteljskim kućama.

Nevrijeme je tijekom tog  jutra zabilježeno i na širem sisačkom području i dijelu zapadne Slavonije. Mjesečna količina kiše je tog dana pala i u Sisku (82 mm). U Slatini je u samo jedan sat palo 70 litara kiše po četvornome metru. Poplava je bilo i na području Petrinje,  Daruvara i Grubišinog Polja.

Zbog obilnih kiša u  slivu Save, uključujući i obilne oborine u BiH, Sava  je ponovno zaprijetila županjskoj Posavini. Kod Rajeva Sela vodostaj  je rastao u prosjeku 13 centimetara na sat.  Ipak do izlijevanja nije došlo, i slijedećih se dana stanje brzo normaliziralo.

Drugi dio prve dekade kolovoza donio je uglavnom stabilnije i postupno sve toplije vrijeme, pa su na prijelazu iz prve u drugu  dekadu mjeseca gotovo posvuda izmjerene temperature veće od 30°C, a mjestimice se, prvi puta nakon dva mjeseca mjerilo i preko 35°C.  Tako je 11. kolovoza 2014. u Kninu izmjereno 35°C, a u Mljetu je u 14 sati temperatura porasla do 35.6°C.

Sredinom kolovoza na vrijeme je utjecala ciklona (Nestor). Izraženija oborinska pruga se 14. kolovoza protezala od Istre, preko Kvarnera, Gorskog kotara do središnjih i sjeverozapadnih krajeva unutrašnjosti.  Novo jako grmljavinsko nevrijeme s tučom i udarima vjetra do 60 km/h zahvatilo područje Karlovca. Dijelovi grada su opet bili poplavljeni. Ekstremna kiša je tog dana pala u Tuhelju (151.7 mm), Krapini (143 mm) i Varaždinu (85 mm). Velikih problema s poplavama tog četvrtka  je bilo u Hrvatskom Zagorju.

Na prijelazu u  treću dekadu kolovoza nove, lokalno i vrlo obilne količine kiše, i na moru i na kopnu,  donijela je ciklona nazvana Olivija.  U utorak 19. kolovoza se na području sjevernog dijela otoka Krka razvio jači olujni sustav, koji je u 2 sata na postaji Rijeka Omišalj donio 120 mm kiše. Ukupno je u 2 dana palo čak 245 litara kiše. Na otoku Krku (Baška)  je 21. kolovoza u jednom satu palo ekstremnih 60.2 mm kiše Nevremena su zahvatila  sisačko i zagrebačko područje. Noć od četvrtka 21. na petak 22. kolovoza donijela je nova nevremena širom Dalmacije. U večernjim satima nad morem sjeverne Dalmacije razvili su se novi olujni oblaci, te su se u kasno navečer premjestili prema obali šibenskog područja. To je dijelu otoka i obale donijelo jedno od najvećih nevremena u dotadašnjem tijeku ljeta.

 

U 23 sata olujno nevrijeme praćeno vrlo jakim grmljavinskim pljuskovima, tučom, olujnim udarima vjetra i pijavicom zahvatilo je Murter. Nevrijeme je zahvatilo naseljeni dio otoka točno u vrijeme održavanja pučke fešte na otvorenome, na mjesnoj rivi.  Drugi dio noći grmljavinskom nevrijeme donio je srednjoj i južnoj Dalmaciji, od Splita do Dubrovnika. Najviše kiše je tijekom noći palo  na meteorološkoj postaji Dubrovnik Ćilipi, gotovo  100 litara kiše po kvadratnome metru (99.8 mm).

Petak 22. kolovoza donio je tek kratkotrajno smirivanje vremenskih prilika. Pretposljednji vikend kolovoza (23.i 24. 8.2014.) obilježio je brz prolazak izraženog frontalnog poremećaja vezan uz ciklonu Pomet.  Prvi  grmljavinski oblaci zahvatili su Istru već  u ranim jutarnjim satima subote 23. kolovoza. Fronta se potom širila preko Kvarnera dalje prema jugu Jadrana i nad unutrašnjost.   Sredinom poslijepodnevna se izražena olujna fronta protezala od središnje Italije (Rima) preko Jadrana, sjeverne Dalmacije i Bosne i Hercegovine do Slavonije. Fronta se neuobičajeno brzo premještala od zapada prema istoku. Brzina kretanja fronte je bila oko 150 km/h. Oko 18 sati je kratkotrajno  izraženo kišno nevrijeme zahvatilo i šire splitsko područje.  U Kaštelanskom zaljevu se stvorila  pijavica koja je izašla na kopno i počinila manju štetu. Nakon prolaska fronte temperatura je brzo padala uz okretanje vjetra na sjeverne smjerove i osvježenje. Tako je npr. u Kninu u 13 sati te subote izmjereno vrućih 30°C, da bi se u 17 sati temperatura prepolovila, pa je bilo svježih 15°C.  

Nakon ciklone Pomet, ciklona Rina je još jednu brzu promjenu vremena donijela 27. kolovoza.  najviše kiše (do 60 mm)  palo u dijelu Gorskog kotara.

 

 Rujan 2014.

Rujan je bio meteorološki iznimno dinamičan mjesec.

Vrlo kišno ljeto nastavilo se i u rujnu koji je zapravo samo pojačao taj trend. Mnoge meteorološke stanice već su do 14. rujna premašile prosječnu godišnju količinu oborina! Prva polovina rujna bila je iznimno kišovita. Na vrijeme su u prvoj polovici rujna utjecale dvije iznimno kišne ciklone (Simeon i Talija)

Rujanske su kiše, u kombinaciji s dosta mokrim ljetom, uzrokovale poplave već po tko zna koji put ove godine. Gore je bilo samo sredinom svibnja, kad je jugoistok Slavonije bio potpuno potopljen. No, u rujanskom ”valu” poplava bilo je ugroženo  mnogo veće područje, a protezalo  se od Međimurja (bilo je poplavljeno  85% Međimurja – cijeli srednji i donji dio, pojas uz rijeku Muru i okolica Čakovca), varaždinskog područja, preko cijelog sliva Kupe i Save južno od Zagreba do okolice Novske, Lipika, Koprivnice, Pleternice… U subotu 13. rujna 2014. ujutro zbog opasnosti od poplava u Karlovcu je proglašena opća uzbuna koja je opozvana dva dana kasnije.

U prva dva tjedna rujna pala je u mnogim krajevima ekstremna kiša. U mnogim je mjestima palo više od 200, a na tri postaje i više od 300 mm kiše (najviše Mandaljena 358.3 mm, zatim Črešnjevo 326.3 i Vodice Blata 306 mm). U  Dubrovniku je samo  prvog dana rujna pala  191 litra kiše, od čega u samo 6 sati 125 litara.  Na području Vodica u nekoliko je dana (10 do 14. rujna), ovisno o dijelu grada, palo od 177 do čak 306 mm oborine.

Nakon kraćeg smirivanja vremena subota 20. rujna 2014.  je donijela burna meteorološka zbivanja u dijelu zemlje, odnosno većim dijelom na Jadranu. Meteorološki gledano, zanimljivo je da je dijelove Jadrana pogodilo vrlo jako nevrijeme iako se nigdje u našoj blizini nije nalazio ciklonalni centar, niti je u blizini bilo atmosferskih fronti. Te je subote  preko Jadrana i dalje prema Balkanskom poluotoku prošao mezoskalni konvektivni sustav (MCS). Radi se o sustavu grmljavinskih oluja koje su na organiziranijem stupnju od izoliranih grmljavinskih oluja, ali ipak manje organiziranom od izvantropskih ciklona. Impresivne satelitske snimke nad našim područjem prenijele su gotovo sve web stranice meteorološkog sadržaja jer je olujni sustav pomalo podsjećao na izvantropski olujni sustav.  Po podacima sustava za detektiranje munja Blitzortung, u samo jednom odabranom području otvorenog mora srednjeg Jadrana površine 5 kilometara kvadratnih, detektiran je intenzitet električnih pražnjenja iz oblaka od 1.211 udara unutar 20 minuta!).

Čak 101 litra kiše po kvadratnom metru pala je tog dana na Crometeo mjernoj postaji Zadar Poluotok, od čega je većina pala u nekoliko jutarnjih sati. Svi krajevi Jadrana su dobili kišu, a obilnijih pljuskova je bilo i zaobalju te u Lici. Kiše i pljuskova je bilo i u velikom dijelu unutrašnjosti, ali su oborine bile znatno manje izražene nego na Jadranu. Sjeverni krajevi zemlje ostali su potpuno suhi.

Početak kalendarske jeseni obilježio je utjecaj nove ciklone (Urban).  Utorak 23. rujna (prvi dan kalendarske jeseni) osvanuo je u kasnojesenskom tonu.   Prvi snijeg sezone pao je u najvišem gorju Hrvatske, iznad 1500 metara (Zavižan 4 cm). Snježnih pahulja bilo je i u najvišim vrhovima Kamešnice i Dinare. Ciklona je na Jadranu donijela jaku buru s olujnim, a podno Velebita ,na krčkom mostu  i  makarskom orkanskim udarima od 120 do  130 km/h.

Tijekom četvrtka 25. rujna se preko Italije i Jadrana premještala još jedna ciklona nazvana  Vera, a sa sjeverozapada je stigao i oslabljeni frontalni poremećaj.  Posljednji dani rujna donijeli su stabilno i toplije vrijeme pod utjecajem anticiklone. Tako je prvi puta nakon 12. ožujka 2104. godine nad našim je krajevima tlak zraka bio porastao do visokih 1030 hPa.

 

Listopad 2014.

Prva polovica listopada donijela  je nastavak stabilnog  i iznadprosječno toplog vremena koje je počelo krajem rujna.   U gotovo cijeloj zemlji prošla je  bez kiše. Samo je sredinom prve dekade do Dalmacije stigao dio nestabilne zračne mase koji se glavninom zadržavao nad jugom Italije i Grčkom.  Lokalno je bilo obilnijih pljuskova. 7. listopada je u Veloj Luci palo 35 litara kiše u jednom satu.

Potom je  sve više jačala anticiklona sa sjeveroistoka kontinenta. Iz dana u dan bilo je sve toplije.  I jutarnje minimalne temperature zraka su posvuda bile dvoznamenkaste, a one najviše dnevne su poprimale ljetne vrijednosti.  Druga dekada listopada odnosno središnjih deset dana klimatološke jeseni je u mnogim mjestima Hrvatske(Zagreb Grič, Gospić, Split, Rijeka i Ogulin) bila rekordno topla.  Toplina je posebno bila izražena na početku tog razdoblja.   U  Varaždinu i Zagrebu (Grič) u četiri uzastopna dana (10.-13.10.2014.) postavljani novi datumski temperaturni rekordi.    U Varaždinu  je 13. listopada 2014. izmjereno 27.5°C što je bilo samo za 0.2°C manje od apsolutnog temperaturnog rekorda za listopad (27.7°C od 6. listopada 2009. godine).

Listopadsko ljeto je završilo sredinom mjeseca dolaskom ciklone Zagor.  U noći od  14./15. listopada i tijekom   srijede 15. listopada prijepodne,   zapadne  dijelove zemlje je zahvatilo jako grmljavinsko nevrijeme s čestom obilnom kišom,  tučom i jakim vjetrom.  U Istri je najteže bila pogođena Bujština i područje Umaga. Na Bujštini u 24 sata palo i do 157 mm kiše po kvadratnome metru. U Delnicama je palo  čak 159 mm kiše,  Hreljinu  192, a u Velikoj Lešnici je izmjereno 171 mm kiše u jednom danu. Velike količine kiše pale su i na širem području Rijeke i Gorskog kotara te uzrokovale poplave i probleme u prometu. U općini Lasinja (Karlovac) pijavica je oštetila oko pedeset kuća.  Ciklona se  najmanje osjetila u Dalmaciji.

Početkom  treće dekade mjeseca ciklona Antonela  je donijela znatnu promjenu vremena.   Nju je dodatno ojačala ciklona nad sjeverozapadnom Europom odnosno bivši atlantski uragan Gonzalo čiji su se ostaci 21. i 22. listopada sa sjeverozapada kontinenta preko srednje Europe premjestili na jugoistok kontinenta.  Ciklona Antonela je u nekoliko dana donijela nekoliko „troznamenkastih“ količina kiše:  Karlovac 146,5 mm, Ogulin 133.3 mm, Krapina 116.5,  Bjelovar 104.8,  Daruvar 104.7,  Parg Čabar 103.7,  Zavižan 103.2,  Križevci 100.4 mm. Najmanje je oborina bilo u Dalmaciji ( Zadar 10.5mm, a u većini mjesta ispod 5 mm).

Najprije je hladna fronta u prvim satima srijede 22. listopada donijela olujno nevrijeme s udarima vjetra i preko 100 km/h. Brzo je došlo  do prodora osjetno hladnijeg zraka pa je do jutra  snijeg zabijelio Gorski kotar,  Medvednicu, Ivančicu i sjeverni Velebit. U nastavku dana je sa širenjem fronte prema jugu snijeg padao i u Lici te na planinama uz obalu Dalmacije. Udari bure su na Paškom mostu dosezali 150 km/h, na mostu Krk 130 km/h,a u Splitu 108 km/h. Obilne su oborine uzrokovale poplave u mnogim krajevima (Koprivnica, dijelovi Zagreba, varaždinsko područje).

Još jedan izraženiji oborinski val ciklone Antonela zahvatio je krajem četvrtka 23. listopada i u noći na petak 24. listopada  središnje i sjeverne krajeve unutrašnjosti te gorske krajeve. U mnogim je mjestima ponovno pala veća količina kiše praćena umjerenim i pojačanim sjevernim vjetrom. Količine oborine su se kretale od 40 litara u Krapini do 77 u Slunju. Na meteorološkoj postaji Bilogora do petka 24. listopada u 8 sati palo je  55.3 mm oborine . To je najviša dnevna količina   tijekom listopada na toj postaji od 1981. godine, od kada postoje mjerenja. Nove obilne oborine donijele su i nove probleme s poplavama na području Karlovca, Garešnice, Bjelovara, u okolici Velike Gorice

Na Zavižanu je palo  65.6 mm oborine palo u obliku snijega pa je njegova visina  24. listopada iznosila 38 cm.  Samo je tri puta u povijesti mjerenja u listopadu izmjereno više snijega na Zavižanu.

Posljednji dani listopada donijeli su stabilizaciju vremenskih prilika.

 

Studeni 2014.

Jedini mjesec sa meteorološkim (i to zimskim) imenom donio je vrlo malo zimskog ugođaja. Obilježila ga  je u cijeloj Hrvatskoj  iznadprosječna, ponegdje i rekordna toplina (Zavižan, Rijeka). Na Zavižanu su svi dani u mjesecu bili topliji od prosjeka.  Oborinski je bio vrlo raznolik mjesec. U dijelu istočne Hrvatske dobio je klimatsku ocjenu „vrlo sušno“, a na dijelu sjevernog Jadrana i zaleđa „vrlo kišno“.

Stabilno  vrijeme koje je obilježilo kraj listopada nastavilo se i u prva dva dana studenog. Na početak zadnjeg  jesenskog mjeseca  podsjećala je  jutarnja magla u nizinama unutrašnjosti, te slab  mraz kojeg je bilo i u unutrašnjosti Dalmacije.

Sve izraženija južina je početkom mjeseca najavila dolazak nove sredozemne ciklone (Benjamin) koja je najviše utjecala na vrijeme na Jadranu, te u gorskim krajevima uz Jadran. Benjamin je  znatno utjecao i na vrijeme u zapadnom Sredozemlju, posebno u Italiji, a na jugu Sredozemlje, oko Malte i Sicilije razvio se 7. studenog i pravi medicane (mediteranski uragan).  Prije dolaska ciklone temperature su 5. studenog  dosezale ljetne vrijednosti  (25°C u Senju i Slavonskom Brodu)

Ciklona je najjače utjecala na vrijeme tijekom četvrtka i petka (6. i 7. studenog 2014.). Vrlo obilna kiša je pala u ta dva dana na dijelu sjevernog Jadrana ,  dijelu Istre  (U  Labinu je u 12 sati palo 138 mm) te u  Gorskom kotaru(u Pargu je ukupno palo 208 mm).  Na Jadranu je jugo, posebno u Dalmaciji imalo orkanske udare.

Nakon što je ciklona Benjamin obilježila prvu dekadu studenog, na prijelazu u drugu došlo je do kraće stabilizacije vremena.  Nova ciklona sa Sredozemlja (Celesta) je 12. i 13. studenog donijela obilniju kišu srednjoj i južnoj  Dalmaciji.

Ciklona David donijela je nova meteorološka uzbuđenja početkom druge polovice studenog.  Prije ciklone temperature su u Hrvatskoj bile gotovo proljetne (u unutrašnjosti do 20°C, a na Jadranu do 23°C).   Nova neveremena pogodila su mnoge dijelove Jadrana. U Supetru na Braču pijavica je u noći s nedjelje 16. na ponedjeljak 17. studenog 2014. počinila dosta štete. Tuča je zabijelila veliki dio Malog Lošinja, jadransku  magistralu  na dionici od Jablanca do Sv. Jurja, velike dijelove Brača

Nakon ciklone David početak posljednje dekade studenog je donio stabilizaciju vremena koja je potrajala tjedan dana.  Nad našim je krajevima ojačala istočnoeuropska anticiklona, a tlak zraka je dosegnuo i 1030 hPa.  Zaredali su stabilni kasnojesenski dani u kojima je veći dio Jadrana, za razliku od unutrašnjosti zemlje, mogao uživati u obilju sunca. Dok su dani na Jadranu bili ugodni s temperaturama iznad 15°C, noći su bile svježe, ponegdje u Zagori uz slab mraz. U unutrašnjosti su  najviše dnevne temperature zraka ovisile o trajanju magle i niskih oblaka.

Prema kraju studenog anticiklona je slabila. Već je srijeda, 26. studenog bila oblačnija zbog premještanja tople fronte.  U unutrašnjosti je  prevladavalo ili suho ili pada slaba rosulja. Inverzija je bila  zaslužna da je u dijelovima Gorskog kotara tijekom dana bilo pojave kiše koja se smrzavala u dodiru s tlom. Jačih pljuskova je ponovno bilo na otocima Dalmacije (Vis, Korčula).

Posljednja dva dana mjeseca studenog su donijela novu obilniju kišu, posebno na sjevernom Jadranu. Ispred ciklone Edita koja je jačala u zapadnom Sredozemlju u naše je krajeve pritjecao vlažan zrak sa jugozapada.  U noći od petka 28. na subotu 29. studenog  je na riječkom području pala obilnija kiša ( 50 do 87 litara), na jugozapadu Istre (Fažana 56 mm) te na  području Imotskog (60 mm).

 

Prosinac 2014.

Početak prosinca obilježila je rekordna toplina u Dalmaciji te utjecaj  dviju sredozemnih ciklona koje su najviše kiše donijele Dalmaciji. U prvih pet dana je na nekim postajama palo više od 150 litara kiše. Najviše u Ljubitovici (zaleđe Trogira), čak 255 litara.

Prvi dan prosinca je donio novi temperaturni rekord za mjesec prosinac u Splitu (18.6°C) i  Zadru (18.7°C).   Istog dana  je u Splitu zabilježena i  najviša minimalna temperatura zraka (16.8 °C)  ikad izmjerena na službenoj meteorološkoj postaji na Marjanu u prosincu. U Dubrovniku je novi temperaturni rekord za prosinac postavljen  trećeg dana mjeseca i iznosi 20.3°C.

Najviše kiše je višednevna ciklona Edita donijela   2. i 3. prosinca, osobito tijekom noći.  Ogromne količine kiše, ali i tuče, lokalno su u srednjoj Dalmaciji donijeli goleme probleme. Bujice, pa i poplave pogodile su dijelove Visa, Brača i Hvara.  U Visu je palo je 210 mm kiše, a neslužbeni podatak govori i o 290 mm kiše.  U Hvaru je palo 142,3 litre, što je nova  rekordna dnevna količina ikada izmjerena na toj postaji u prosincu, a i u ostalim mjesecima, uz iznimku listopada.

Četvrti  i peti dan prosinca su  donijeli  nova meteorološka uzbuđenja u dijelu Dalmacije s dolaskom ciklone Feliks.   Najzanimljiviji meteorološki podatak stigao je  iz zaleđa Trogira. Na meteorološkoj postaji Ljubitovica je tog dana (u manje od 12 sati)   palo čak 191 litara kiše.  U večernjim satima zbog bujica su se pod vodom našla područja od Trogira do Marine, a u Marini je voda poplavila dio rive. Obilna kiša je pala i na šibenskom području, te na dijelu sjevernog Jadrana.   U unutrašnjosti zemlje su pale tek male količine oborina ili ih nije uopće bilo. U višim predjelima Hrvatskog zagora bilo je kiše koja se ledila u dodiru s tlom što je mjestimice načinilo veliku štetu na šumama. Nestabilno, ali uz znatno manje kiše se zadržalo i slijedeća tri dana uz tek malo snijega u najvišem gorju.

Odmicanjem ciklone Feliks na jugoistok nad našim je krajevima jačala aniticiklona. Prijelaz iz prve u drugu dekadu prosinca je obilježila  bura koja je  najjača bila u utorak 9. prosinca.   Najjači udar bure od 175 km/h je izmjeren u Prizni, u noći od 9. na 10. prosinca.

Početkom druge dekade nastupila je stabilizacija. U Zagrebu se, u srijedu 10. prosinca, nakon 19 oblačnih dana u nizu pokazalo i sunce.  Razdoblje bez sijanja sunca koje je trajalo od 21.11 do 9.12. 2014 je na postaji Zagreb Maksimir treće najduže takvo razdoblje u povijesti mjerenja trajanja sijanja sunca tj. od lipnja 1960. godine. Razvedravanje je doprinijelo i da se u večernjim satima temperatura spusti ispod 0°C,  što je  bila prva negativna temperatura u aktualnoj kalendarskoj jeseni, ujedno i najkasnija pojava prvog hladnog dana na postaji Zagreb Maksimir.  Druga dekada prosinca je u Rijeci bila rekordno topla, sa srednjom temperaturom od 10.83°C, što je za 3.9°C više od prosjeka.

Ciklona Glorija se sredinom prosinca preko Italije i Jadrana brzo premjestila na istok. Najviše kiše je donijela Dalmaciji (do 35 mm), a malo snijega je palo samo u višem gorju. Nakon nje je ojačala anticiklona, pa je prijelaz iz kalendarske jeseni u zimu obilježilo stabilno, suho i iznadprosječno toplo vrijeme. Samo je u noći od 20. na 21. prosinca preko naših krajeva brzo prošao frontalni poremećaj sa sjeverozapada. Donio je kratkotrajne grmljavinske pljuskove, mjestimice i s tučom na istoku Slavonije te malo kiše na jugu Dalmacije. Nakon njegova prolaska posljednjeg dana kalendarske jeseni je u Dalmaciji kratkotrajno zapuhala jaka i olujna bura s orkanskim udarima. Prva četiri dana kalendarske zime obilježio je ponovno stabilno i iznadprosječno toplo vrijeme. U unutrašnjosti je prevladavalo pretežno ili djelomično sunčano, dok je na Jadranu, posebno sjevernom bilo više niskih oblaka.
U noći od 25. na 26. prosinca  sinoptička situacija se značajnije promijenila . Anticiklona na jugu Europe je oslabila, a sa sjevera se brzo premjestila hladna fronta i ciklona Hektor. Došlo je do zahlađenja, a snijeg je pao uglavnom u gorju.  U posljednjim danima godine ciklona Ines je donijela jači zimski udar.

 

Komentari

Share This Article

Related News

Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju
Prva polovica travnja – napokon kiša i prosječne temperature

O Autoru

Ned