Iako se u medijima tijekom dana dosta pisalo da je u potresu oštećena osnovna škola u otoku, na kojoj je inače instalirana automatska meteorološka postaja uključena u mrežu Pljuask.com, oštećena u potresu. Od ravnatelja škole, Miroslava Jukića, doznajemo da vidljivih oštećenja nema.

– Ponegdje je bilo malo prašine, već postojećih nekoliko pukotina sad je još vidljivije, no nije istina da je škola u potresu doživjela oštećenja. Došli smo u fokus interesa medija nakon što smo djecu pustili kući zbog s nastave. No to nije napravljeno zbog bilo kakve opasnosti za djecu, već zbog toga da nakon potresa više nije bilo moguće osigurati dovoljnu koncentraciju djece za nastavom. Nekoliko djece bilo je vidno preplašeno – rekao nam je ravnatelj.

Filip Žaper iz Čačvine, mjesta još bliže epicentru rekao je da u Čačvini također nam vidljivih oštećenja na kućama.

– Urušio se jedan stari zid, a i vidljive su pukotine na nekim starim napuštenim kućama. Bilo kakve druge štete nismo zasad primijetili. U tijeku je pregled lokalne crkve. Sva sreća da je potres vrlo kratko trajao. U trenutku potresa jedva sam se održavao na nogama! Neposredno prije potresao mogao se čuti zvuk loma – rekao nam je Filip.

Današnji potres jači je od onog u veljači, pročitajte kada se Dalmacija najviše tresla

Prije jutrošnjg potresa jačine 4,9 stupnjeva po Richteru, s epicentrom kod Buškog blata, posljednji put se tlo dobro zatreslo u Dalmaciji u veljači ove godine. Epicentar je bio kod Muća, jačine 4,5 stupnja po Richteru. Okarakteriziran je od strane seizmologa umjereno slabijim potresom kod kojih je moguća manja materijalna šteta.

Potresi se, inače, dijele na prethodne, glavne i naknadne, a u trenutku kada se dogode, ne može se odmah znati radi se li se o prethodnom ili se glavni tek očekuje. Naknadno se utvrdi u koju kategorizaciju spada. Što je glavni potres jači, dulje traju i naknadni, ali se vremenom stišavaju, piše Dalmacija News.

Podsjetimo i da je geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba izradio karte potresnih područja Hrvatske na temelju više od 40 tisuća potresa u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu. Dalmacija, a posebno njen cijeli južni dio, su izrazito ugrožena područja, s najvećom mogućnošću za snažni potres. Kartu, dodajmo i to, bilo neophodno napraviti zbog usklađivanja hrvatskih normi sa zakonodavstvom Europske unije.

Inače, šest najjačih potresa koji su pogodili Hrvatsku su dubrovački iz 1667. godine, potres kod Trilja u Sinjskom polju s konca 19. stoljeća, zagrebački iz 1882. godine, imotski 1942. godine, makarski 1962. godine i stonski iz 1996. godine. Kao prvi potres koji se dogodio na ovim područjima spominje se onaj na području današnjeg Cavtata, koji se dogodio stoljećima prije Nove ere.

U slučaju potresa, stručnjaci najčešće izdvajaju nekoliko krucijalnih savjeta. Najbitnije je, upozorava se, sačuvati prisebnost duha, odnosno bez panike sakriti se pored nosivih zidova, pod okvire vrata, u unutrašnji kut prostorije, maknuti se od staklenih površina i zaštititi oči. Ni u kojem slučaju ne izlaziti na stubište dok opasnost ne prođe. Kada prođu prvi potresi, uzeti najnužnije stvari i mirno izaći na otvoreni prostor. Naravno, stepenicama, nipošto liftom.

Ukoliko nas potres zatekne u vožnji, nipošto se ne smijemo zaustavljati u tunelima, na ili ispod mostova, ispod električnih kabela i sličnih opasnih mjesta.

Naslovan fotografija: Utvrda čačvina (autor: paf mrvica)

Komentari