Tuesday, Nov. 19, 2019

Razgovor s Markom Korošecom, chaserom koji je pobijedio na natječaju National Geographica

Autor:

|

16.08.2014

|

Kategorije:

Razgovor s Markom Korošecom, chaserom koji je pobijedio na natječaju National Geographica

Marko Korošec jedan je od najpoznatijih europskih lovaca na oluje. Osim što je izvrsni poznavatelj meteorologije, njegovo umijeće praćenja i fotografiranja olujnih sustava davno je nadišlo granice rodne mu Slovenije. Marko vodi vrlo uspješnu stranicu Severe Weather Europe, a okušao se i u lovu na tornada u SAD-u. Veliko fotografsko prizanje dodijelio mu je časopis National Geographic…

Nedavno si dobio veliko priznanje od strane National Geographica. O čemu se radi?

– To je bio natječaj National Geographica –  „Traveler Photo 2014“. Na taj natječaj poslano je više od 18.000 fotografija, a moja je proglašena najboljom. Za nagradu su u časopisu objavili intervju sa mnom, a plaćena mi je i istraživačka ekspedicija u Aljasku za dvije osobe u trajanju od 8 dana.

Gdje i kada je nastala pobjednička fotografija?

– Fotografija je nastanka u SAD-u, u Koloradu, preciznije kod naselja Julesburg. Ekipa chasera, s kojom sam boravio u Americi, približavala se ćeliji sa sjeverne strane, a onda nam se „ukazala“ s desne strane poput kakve nebeske lađe ili NLO-a koji iz Svemira stiže na Zemlju! Na fotografiji se s donje lijeve strane fotografije vidi cesta i krajobraz, a u gornjem desnom dijelu je ovaj “NLO”, pa fotografija na nekin način združuje dva različita svijeta.

Malo tko u Europi u meteorološkim krugovima ne zna tko je Marko Korošec. Odakle tvoja strast prema meteorologiji i vremenskim ekstremima?

– Moj interes za meteorologijom počinje u školi, kada su nam zadali da obavimo jednostavna meteorološka mjerenja za domaću zadaću. Bilo je to prije 20 godina. Nakon toga sve sam više koristio Internet u upoznavanju meteorologije i ekstremnih meteoroloških pojava.

Tako me zanimaju opasne meteorološke pojave poput snježnih mećava, ledene kiše, jake bure, superćelija, tuče, pijavica, munja, tornada, uragana i slično. Fasciniraju me također vulkani i noćno nebo, polarna svjetlost itd.

Je li chasanje skup “sport”i kako ga financiraš?

– Chasanje (lov na oluje) je određena kombinacija adrenalinskog sporta i istraživanja. Volim znati što se s vremenom događa, tako da najbolje mogu predvidjeti gdje će se neka fronta pojavili i kako će se manifestirati. Takve objave odrađujem na Severe Weather Europe. Naravno, cilj je i dobiti što bolje fotografije oluja da ljudi upoznaju ljepotu ali i moć prirode.

No, zbog toga što jedan lov na oluju sadrži i mnogo akcije te adrenalina, on je ujedno i adrenalinski sport. Što se tiče financiranja, dio troškova pokrivam donacijama sponzora, a dio prodajom fotografija za časopise i razne medije.

U Americi postoji komercijalizacija storm chasinga. Što misliš o tome i “prijeti” li komercijalizacija i Europi?

– Mislim da neka posebna komercijalizacija u Europi nije moguća jer je tu drugačiji mentalitet, a i mnogo je chasera u pojedinim državama. Europa je sigurno znatno kompliciranija za chasanje od Ameraike, među ostalim, zbog visokih cijena za spavanje na ekspedicijama, znatno viših cijena goriva…

U SAD-u tamošnji mediji i meteorološke agencije potiču ljude na lov na oluje, tako da bi imali svježe „materijale“ s terena. Pojedini chaseri koriste priliku prodati svoj materijal TV kućama, i tako pokriti trošak chaseanja. Slično je je i s chaserima veteranima, koji organiziraju „tornado turneje“ , da bi i „običnim“ ljudima približili kako izgledaju ekstremne vremenske pojave.

Raste li interes za lovom na oluje u Europi? Ljudi stječu dojam da je oluja sve više. Je li to istina?

– U Europi se bilježi porast interesa za lovom na oluje. To ih sve više interesira i sve više love oluje na svome području. Ovo je dobar proces i za javnost i za meteorološke službe, jer to su meteorološke informacije iz prve ruke.

Vjerojatno oluja nije ništa posebno više nego prije, radi se o značajnom porastu broja ljudi koji to prati i naglim rastom popularnosti društvenih mreža poput Crometeo ili Severe Weather Europe zajednice.

Koji je tvoj najdraži storm chase?

– Moj najbolji chase do sada bio je onaj 25. svibnja u Kansasu. U razmaku od 4 sata lovili smo 18 tornada, jedan za drugim. Superćelija je bila vrlo lijepe strukture, a tornada su se formirala jedan za drugim. U jednom trenutku dva su tornada bila na tlu, od kojih je jedan bio snažni EF-4 tornado.

U sjećanju će mi sigurno ostati i 24. lipnja 2013. u Istri, kada sam vidio čak 16 pijavica na moru. Totalno ludo, ništa tako impresivno do tada nisam vidio. U jednom trenutku bilo je šest pijavica u ravnini.

Kakav je doprinos (ozbiljnih) meteorologa amatera meteorologiji i kakav je odnos meteorologa profesionalaca prema njima?

– Meteorolozi amateri i ljubitelji atmosferskih zbivanja značajno doprinose meteorologiji jer su često na terenu i prvi su na području gdje se događaju najdinamičniji meteorološki događaji. Smatram da ovu činjenicu pomalo podcjenjuju neki meteorolozi profesionalci. To je možda tako zbog činjenice da se ne razumije da na teren izlaze educirani i iskusni poznavatelji vremena, chaseri i ostali, koji dobro poznaju mehanizme atmosferskih procesa.

Njihovi podaci itekako mogu koristiti profesionalcima u upotpunjavanju praćenja nekoga sustava. Naravno, za biti dobar u poslu potrebno je široko znanje i iskustvo, a osobno smatram da je najvažnije imati velik broj prijeđenih kilometara.

Što misliš o Crometeo timu?

– Crometeo tim je odlična udruga i najbolja u jugoistočnoj Europi. Crometeo je također dobra ekipa koju čine brojni prijatelji, a također posjeduju i zavidnu razinu znanja. Svojim meteorološkim informacijama i fotografijama uvijek su aktualni.

Crometeo je znatno doprinio meteorološkoj informiranosti ljudi u Hrvatskoj i regiji, a veseli me suradnja s Crometeovcima!

Koja je bolja “stromchase” destinacija; Slovenija ili Hrvatska? Koja je najbolja stormchase destinacija u Europi?

– Obje države imaju svoje prednosti. Za zimske mećave najbolji su Gorski kotar i unutrašnjosti Slovenije, a za proljetne oluje dobri su nizinski krajevi Slovenije i Slavonija u Hrvatskoj. Tršćanski zaljev je vrlo „fotogeničan“, a isto vrijedi za kompletnu istočnu obalu Jadrana.

U Europi bi po pitanju oluja izdvojio Francusku, Poljsku, sjevernu Italiju, i područje od Bugarske do Turske.

Pratite Markov rad na ovim web stranicama

Facebook: https://www.facebook.com/WeatherPhotos.NET

Twitter: https://twitter.com/inflowjet

500px: http://500px.com/weather-photosNET

Google+: https://plus.google.com/u/0/+MarkoKorosecWeatherPhotosNET/posts

Komentari

Share This Article

Related News

Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju
Prva polovica travnja – napokon kiša i prosječne temperature

O Autoru

Rade Popadić