Dok snažni vjetrovi udaraju obalna područja Škotske, Norveške, Velike Britanije i Irske bilo je puno govora o “meteorološkoj bombi”. Ipak, znamo li što točno predstavlja taj pojam i kakvo vrijeme donosi?

Iako je prostor sjeverne Velike Britanije dosta udaljen od centra sustava niskog tlaka, krajnji sjeverni dijelovi Škotske bilježili su udare vjetra oko 110-130km/h, a prema jugu vjetar je bio sve slabiji, pa primjerice u Londonu nisu zabilježeni olujni udari.

Udari munja tijekom 24 sata – 9.12.2014. (Met Office)

Što je „meteorološka bomba“?

“Meteorološka bomba” često nosi naziv i “eksplozivna ciklogeneza” i to je meteorološki termin koji opisuje naglo spuštanje tlaka u središtu depresije (sustava niskog tlaka). Da bi depresija postala “meteorološka bomba” nužno je da tlak zraka u njenom središtu unutar 24 sata padne za najmanje 24 milibara (hPa).

Slika iznad prikazuje stanje u podne u ponedjeljak 08.12, dok donja prikazuje isti sustav 24 sata kasnije s padom tlaka za 26 milibara!

Za “bombu” zapravo možemo reći da se radi o  jačoj, razvijenijoj verziji atlantskog sustava niskog tlaka koji inače utječe na vrijeme u velikom dijelu Europe.

Klimatološki govoreći, eksplozivna ciklogeneza ili bomba ima sklonost da se češće događa  iznad mora, u blizini toplih oceanskih struja, primjerice iznad sjevernog Atlantskog oceana, u blizini Golfske struje ili iznad zapadnog Pacifika, u blizini Kurošio struje (često zvana Japanska struja).

Eksplozivna ciklogeneza oko Islanda ili nešto zapadnije uglavnom se događa kada razmjerno jaka mlazna struja (usko atmosfersko strujanje vrlo velike brzine u gornjem dijelu troposfere) djeluje na postojeće, često slabo izraženo polje niskog tlaka koji se javlja nad ovim dijelom Atlantika.

Drugim riječima, kao i puno stvari u meteorologiji i ovaj svojevrsni fenomen nastaje međusobnim djelovanjem više faktora koji omogućuju “bombi” da se tako brzo razvije.

Koliko “meteoroloških bombi” nastane godišnje?

Postoje praznine u  globalnom motrenju, pa je jako teško dati točan broj “meteoroloških bombi” koje nastanu u jednoj godini. Unatoč time, procjenjuje se da je u zadnjih 20-30 godina bilo otprilike 45 i 65 eksplozivnih ciklogeneza godišnje koje su se češće pojavljivale na svjevernoj nego na južnoj Hemisferi.

Naravno, važno je shvatiti da je definicija “bombe” nešto proizvoljno, pa tako sustavi niskog tlaka u kojima tlak zraka padne i znanto manje od 24 milibara unutar 24 sata mogu donijeti ekstremne vremenske prilike i načiniti značajnu materijalnu štetu.

IZVOR: Met Office

Komentari