Tuesday, Mar. 19, 2024

Top 10 globalnih meteoroloških i klimatskih događaja u 2018. godini

Autor:

|

04.01.2019

|

Kategorije:

Top 10 globalnih meteoroloških i klimatskih događaja u 2018. godini
  1. godina još je jedna u nizu ekstremnih godina ovog desetljeća i stoljeća koje donose iznimnu toplinu i vremenske nepogode. Gledajući s aspekta šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama, 2018. zauzima treće mjesto s 37 milijardi dolara, dok su 2010. i 2013. jedine imale više, i to 41 milijardu dolara uzrokovanih materijalnih šteta. Dio tih šteta protekle godine vjerojatno je posljedica neuobičajeno dugotrajnog ljetnog postava atmosferskog strujanja zraka. Postoje indicije da je takav uzorak posljedica upravo ljudskog faktora te da će s vremenom postati sve češći dovodeći do novih meteoroloških ekstrema.Prema poznatoj američkoj meteorološkoj stranici Weather Underground, sljedećih deset (tj. 11) događaja najviše su obilježili ekstremne vremenske prilike 2018. godine.

1. Još jedna godina među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja temperatura

Prema trenutno dostupnim podacima, 2018. godina ulazi u pet najtoplijih godina na globalnoj razini otkad se takva mjerenja vrše. Protekla godina završava na četvrtom mjestu te time posljednjih pet godina, 2014.-2018. postaju pet najtoplijih godina otkad se ova mjerenja vrše. Jasno je da je ovakav trend u najmanju ruku alarmantan, a u slučaju da se 2019.  razvije El Nino, ona će vrlo vjerojatno završiti kao još bolje rangirana na toj ljestvici od minule godine.

Odstupanje prosječne globalne temperature u razdoblju od 1880.-2018. za period Siječanj-Studeni (NOAA)

2.  Uragan Florence

Florence je drugi uragan u godinu dana (Harvey, 2017.) koji je iznimno sporim kretanjem i slabljenjem doslovno porušio mnoge kišne rekorde na istočnoj obali SAD-a, osobito u Sjevernoj i Južnoj Karolini. Ovim događajem tri najkišnija vremenska događaja u SAD-u, prema količini i prostoru na kojem oborina padne, su se dogodila u posljednje tri godine (oluja u ožujku 2016., Harvey i Florence). Prema mnogima, ovo je tip vremenskih ekstrema izravno uzrokovanih globalnim zatopljenjem kad je atmosfera bogatija vlagom povećavajući broj i intenzitet događaja koji donose ekstremne oborine. Prema nekim istraživanjima, kad globalno zatopljenje ne bi bilo ovako izraženo, uragan Florence ne bi bio ni izbliza ovako ubojit, već mu se snaga predviđa na 50% one koju je zapravo imao.

Uragan Florence snimljen s Međunarodne svemirske postaje, 12.9.2018. Izvor:  Ricky Arnold.

3.  Uragan Michael

Najskuplja pojedinačna vremenska katastrofa u prošloj godini bio je uragan Michael koji je prizemljio na Floridi (Mexico Beach) s vjetrovima za prizemljenje ekstremnih 155 mph i tlakom u središtu od samo 919 mb. Samo su dva uragana u povijesti SAD-a imala niži tlak u središtu pri prizemljenju te su samo tri uragana imala jače vjetrove u tom trenutku. S obzirom na dugu povijest i listu uragana koji pogađaju SAD svake godine, ovaj podatak je uistinu impresivan. Nakon ogromnih šteta koje je Michael počinio, osobito u obalnom području, predviđa se da će biti potrebno 15 milijardi američkih dolara za obnovu, a broj poginulih popeo se do čak 49.

Mexico Beach (Florida), 12.10.2018. nakon prolaska uragana Michael  –  Izvor: Mark Wallheiser/Getty Images.

4.  Godina smrtonosnih požara

  1. godina bila je godina smrtonosnih požara. Iako u Lijepoj Našoj pretprošla godina puno bolje nosi takav atribut, u svijetu su se protekle godine dogodila čak dva od top 12 najsmrtonosnijih požara otkad se mjere takve posljedice. Požar u Atici (Grčka) odnio je čak 126 života, a u Paradiseu (Kalifornija) 86. Bitno je napomenuti da se u Reddingu (Kalifornija) dogodio iznimno smrtonosan “vatreni” tornado koji je odnio čak osam života. Tijekom ovog ljeta u toj državi u najvećem požaru u povijesti izgorjelo je čak 18800 objekata. Nakon što je sredina i veći dio druge polovice 20. stoljeća donio stagnaciju ekstremnih požara, u zadnjih dvadesetak godina njihov intenzitet se ponovno znatno povećao, prije svega zbog urbanizacije, klimatskih ekstrema (suše, visoke temperature), ali i zbog loše sreće.

Požar kod Atene, 24.7.2018. Izvor:   Valerie Gache/AFP.

5.  Toplinski valovi u Aziji, Kanadi

Još jedan ekstrem na svjetskoj razini koji također nije bio tako izražen u Hrvatskoj ove godine su toplinski valovi. Iznimno jak toplinski val pogodio je krajem srpnja i početkom kolovoza istok Azije. Najjače su pogođeni Japan (41.1°C) i Južna Koreja (41.0°C) koji su zabilježili nove toplinske rekorde. Vjeruje se da je upravo toplina uzrokovala 119 smrtnih slučajeva u Japanu i 28 u Južnoj Koreji. Također, u Kanadi je u srpanjskom toplinskom valu na području Quebeca umrlo 70, a u Pakistanu za vrijeme svibanjske vrućine 180 ljudi. Ovim podacima dodatno svjedoči i informacija da je u Seulu, gdje se mjerenja vrše već 111 godina, 1. kolovoza izmjereno rekordno visokih 39.6°C.

Ventilatori se prodaju na ulici, Seoul, 1.8.2018. – izmjerena je najviša temperatura (39.6°C)  u zadnjih 111 godina – izvor: Ed Jones/AFP/Getty Images.

6. Monsunske poplave u Indiji

Najsmrtonosnija meteorološka katastrofa u 2018. godini su monsunske poplave koje su pogodile jugozapadnu indijsku državu Kerala tijekom kolovoza. Najgore poplave od 1924. godine ostavile su za sobom 500 poginulih ili nestalih osoba.  Uništeno je 23 tisuće domova, poplavljeno 9000 kvadratnih kilometara obradivih površina. Uništeno je ili oštećeno gotovo 6400 kilometara cesta i 137 mostova. Ukupna je šteta procijenjena na 5.5 milijardi dolara.

Trivandrum, Indija, 17.8.2018. – Izvor:  Manjunath Kiran/AFP/Getty Images

7. Deset oluja pete kategorije

U 2018. godini je na Zemlji formirano 5 oluja (uragana, tajfuna, ciklona) najviše, pete kategorije jakosti. To je drugi najveći broj takvih oluja u jednoj godini, od 1990. godine (od kada postoje pouzdaniji podaci).  Najviše, 12 oluja pete kategorije zabilježeno je  1997. godine.  Moguće je, da će konačni službeni broj oluja pete kategorije u 2018. biti i 12, kada budu gotova konačna analiza godine.  Naime uragani Hector (središnji Pacifik) i Michale (Atlantik) su bili kategorizirani kao uragani četvrte kategorije jakosti s vjetrovima od 249.5 km/h,  što ja gotovo na granici za petu kategoriju (>251 km/h).

Rijetki atmosferski događaj – dvije istovremene oluje pete kategorije na Pacifiku : supertajfun Kong-rey (lijevo)  i uragan Walaka (desno) , 1.10.2019. – izvor:  NOAA/RAMMB

8. Super tajfun Yutu pogodio Sjeverne Marijanske otoke

Yutu, najjača oluja u 2018. godini, 25. listopada je pogodila otok Tinian (Sjeverni Marijanski otoci, središnji Pacifik).  U trenutku udara stalna brzina najjačih vjetrova je iznosila 289.7 km/h. Time je izjednačen peti  najjači intenzitet  tropskog sustava prilikom prizemljena.  Sedam od deset najjačih intenziteta (po prosječnoj brzini vjetra) tropskih sustava  prilikom prizemljena se na Zemlji dogodilo nakon 2006. godine.

Super tajfun Yutu, 24.10.2018. prelazi preko otoka Tinian, izvor: NOAA/RAMMB

9. Sedam suša sa štetom od najmanje milijardu dolara

Tijekom 2018. godine na Zemlji je zabilježeno sedam suša sa štetom od najmanje milijardu dolara: Sjeverna i središnja Europa ( 7.5 milijardi dolara), Argentina/Urugvaj ( 3.9), Kina (3.5), SAD (2), Južna Afrika /1.2), Australija (1.2) i Indija (1.1).  Suša kakva je pogodila sjevernu Europu je, prema prvim analizama mreže World Weather Attribution, 2 do 5 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena.  Suša na jugu Afrike je bila toliko intenzivna da je Cape Town samo par tjedana dijelilo od potpune nestašice vode.

Polje suncokreta na istoku Njemačke, 26.7.2018. – Izvor: Tobias Schwarz/AFP/Getty Images.

 

Na desetom mjestu su izjednačena dva događaja.

10. Poplave u Japanu

U razdoblju od 29. lipnja do 8. srpnja 2018. godine dijelove Japana su zahvatile obilne oborine. U poplavama i odronima je poginulo 230 osoba, najviše od 1982. godine.  Na nekim je lokacijama palo 1015 litara kiše na kvadratni metar.  Ekstremne kišne oborine su posljedica stacionarne fronte koja se nad Japanom pojačala nakon prolaska tajfuna Prapiroon.  U nekim područjima je razina poplavnih voda dosezala i pet metara. Uništeno je i oštećeno oko 50 tisuća domova i drugih objekata. Šteta je procijenjena na 7 milijardi dolara.

Karatsu, 7.7.2018. – Izvor: STR/AFP/Getty Images.

10. Rekordno niski broj poginulih zbog tornada u SAD-u

Tornada su u SAD-u tijekom 2018. godine (do 29.12) uzela 10 života. To je najmanji broj žrtava u jednoj godini, od kada postoje podaci (od 1875. godine). Prosječno tornada u SAD-u godišnje uzmu 69 života. U 2018. godini u SAD-u nije zabilježen niti jedan tornado najviših kategorija (EF4 ili EF5). To je  prvi takav slučaj od 1950. godine, od kada postoje pouzdani podaci.  U 2018. godini je zabilježeno samo 12  tornada kategorije EF3 ili više, što je također rekordno nizak broj. Dosad je najmanje takvih tornada zabilježeno 1987. godine, njih 15.  Izostanak snažnih tornada je dijelom uzrokovan dominacijom polja visokog tlaka tijekom travnja i svibnja, odnosno mjeseca u kojima je vrhunac sezone tornada.   Istraživanja pokazuju da je posljednjih desetljeća prisutan trend povećane varijabilnosti  tornada i na mjesečnoj i na godišnjoj skali.

 Tornado u Kansasu, 1.5.2018. – Izvor :  Courtesy Michael Snyder, @guyinjeep16.

 

Komentari

Share This Article

Related News

Atlantik: Uragan Lorenzo (kategorija 5) postavlja nove rekorde; potonuo brod
Uragan Dorian devastirao sjever Bahama
Uragan Dorian pogodio Bahame s vjetrovima od 295 km/h: Izjednačen rekord iz 1935. godine

O Autoru

Ned