Friday, Nov. 15, 2019

Vremenski ekstremi imaju svoje crne točke ?

Autor:

|

02.07.2014

|

Kategorije:

Vremenski ekstremi imaju svoje crne točke ?

Zastrašujuće poplave, ekstremne hladnoće i toplinski valovi imaju tendenciju pojavljivati se na određenim dijelovima Sjeverne hemisfere i posljedica su jakih atmosferskih struja koje upravljaju ekstremnim vremenskim uvjetima koji se javljaju uvijek iznova na istim mjestima, otkriva nova studija.

Strahujete od hladnih zima? Izbjegavajte Sjevernu Ameriku. Ne možete podnijeti poplave? Držite se podalje od zapadne Azije. Volite dugotrajne pljuskove? Onda, suši sklona središnja Sjeverna Amerika, dijelovi Europe i središnje Azije nisu za vas. Loše podnosite vrućinu? U zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i središnje Azije naići ćete na toplinske valove, prema rezultatima istraživanja objavljenog 22. lipnja u časopisu Nature Climate Change.

Atmosferske struje koje upravljaju lošim vremenom slične su nebeskoj rijeci: obrušavaju se naprijed i natrag preko hemisfere, oko 5 kilometara iznad površine, valjajući se gigantskim valovima nalik širokim zavojima rijeke Mississippi. Struje imaju i okomite tlačne valove nalik koritima rijeka koja su nekad plića, nekad dublja, što je usporedivo s promjenama tlaka zraka u vremenu tijekom dana.

Ovi atmosferski valovi guraju zrak oko planeta, isisavaju toplinu iz tropa i spuštaju hladni zrak s Arktika. Ekstremne vremenske nepogode događaju se kad se ti valovi koji se obrušavaju zaustave na svom putu, zarobljavajući oluju, vrućinu ili hladnoću tjednima nad nekim područjem.

„Mi ne tvrdimo da ti ekstremi postaju sve češći”, kaže glavni autor studije James Screen s britanskog sveučilišta Exeter. „Ovi valovi imaju lokacije koje preferiraju više od drugih, tako da ćete na nekom području imati ekstremne uvjete češće nego na nekom drugom.”

Međutim, mnogi promatrači vremena primijetili su očit porast vremenskih nepogoda u zadnjih nekoliko desetljeća. Neke istraživače to je navelo da okrive globalno zatopljenje za promjenu uzorka djelovanja vjetrova sa sve češćim zaglavljivanjem zračnih valova i zastrašujućim vremenskim prilikama.

Novo istraživanje nije ispitivalo vezu između globalnog zatopljenja i ekstremnih vremenskih uvjeta. Umjesto toga, znanstvenici su testirali jedno od glavnih načela ideje da planetarne zračne struje doista uzrokuju loše vrijeme. U istraživanje su uključene samo višemjesečne ozbiljne promjene u temperaturi i padalinama, a ne i razdoblja od nekoliko dana lošeg vremena. Istraživači su se bavili ovim ekstremnim pojavama, kao i prošlim obrascima atmosferskih valova od 1979. do 2012. godine.

Znanstvenici su otkrili da valovi imaju tendenciju zapinjanja uvijek na istim mjestima. Ove lokacije su pod utjecajem topografskih značajki poput planina i oceana.

Struje koje je Screen sa svojim suradnicima proučavao, pliće su od poznatijih mlaznih struja koje se kreću na oko 10 km iznad tla. Međutim te „plitke struje imaju važnu ulogu u kontroliranju naših vremenskih uvjeta”, kaže Screen.

Nakon što su identificirali područja Sjeverne hemisfere koja su najsnažnije pogođena ovim zaglavljenim planetarnim valovima, sljedeći korak je predviđanje što bi se moglo dogoditi ako bi ti valovi postali veći, kao što neki znanstvenici misle da bi se moglo dogoditi zbog globalnog zatopljenja.

„Meteorološke implikacije su da klimatske promjene neće nužno postati ekstremnije na svim područjima”, rekao je Screen.

Izvor: LiveScience

Komentari

Share This Article

Related News

Atlantik: Uragan Lorenzo (kategorija 5) postavlja nove rekorde; potonuo brod
Uragan Dorian devastirao sjever Bahama
Uragan Dorian pogodio Bahame s vjetrovima od 295 km/h: Izjednačen rekord iz 1935. godine

O Autoru

Joško Markov