Lavina u kojoj je smrtno stradao poznati hrvatski alpinist Edvard Retelj,  a još trojica su ozlijeđena, na Kamešnici nije zabilježena desetljećima. Velika lavina krenula je sa samog grebena Kamešnice i zahvatila četvoricu alpinista koji su se u tom trenutku nalazili vrlo blizu grebena. Zbog ogromne količine oslobođenog snijega lavina je bila široka čak 150 metara i spustila se cijeli kilometar sve do podnožja planine.

Ranije objavljeno:
Lavina na Kamešnici duža od kilometra: Poginuo Edo Retelj

U velikoj akciji spašavanja na Kamešnici sudjelovalo je više od 200 spasilaca, koji su punih 24 sata neumorno tragali za svojim kolegom i prijateljem. U akciju su se uključili i spasioci iz susjedne BiH, koji su prvi stigli do tijela unesrećenog Retelja. Teren su pretraživali i psi tragači. Trojica alpinista, Dalibor Filipović, Domagoj Laušić i Toni Đogaš, locirani su relativno brzo i spašeni. Prebačeni su u bolnicu, dvojica su teže ozlijeđena, ali su izvan životne opasnosti, piše Index.

Potraga za Reteljem se nastavila, a kako su sati odmicali, tako je želja da pronađu svog prijatelja kod članova HGSS-a sve više rasla. Niti u jednom trenutku nisu odustali, niti pomislili da Retelja neće pronaći živog.

“Svim smo srcem željeli da se dogodi čudo i bez odmora smo tragali za Edom”, kazao je Vinko Prizmić. “Srce nam je junački proradilo”, dodaje Zoran Vrandečić. Ipak, njihove želje da time da se dogodi čudo, nažalost se nisu obistinile.
Retelj je pronađen zatrpan pod pola metra snijega nedaleko od velikog stjenovitog skoka, na 1100 metara nadmorske visine. Spasiteljima je točnu lokaciju njegovog tijela otkrio jedan od nekolicine pasa tragača koji su korišteni u potrazi.

Kako piše Index, 52-godišnji Edvard Retelj bio je poznat unutar hrvatske alpinističke zajednice, penjao se na najviše vrhove svijeta, a na Kamešnici je često boravio. Kako je rekao pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić, Retelju je Kamešnica bila poput drugog doma. Iza njega su usponi kroz sva tri velika alpska problema – zahtjevne sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna, što je osim njega u Hrvatskoj pošlo za rukom samo još Stipi Božiću.

Kao višegodišnji član HGSS-a sudjelovao je i u mnogim akcijama spašavanja, između ostalog i u nedavnom spašavanju splitske alpinistice Ane Mažar u stijeni iznad Omiša. Penjao se na planine u Kirgistanu, Južnoj Americi, pa čak i Keniji. Njegovi kolege imaju samo riječi hvale – bio je legenda hrvatskog alpinizma i jedan od najvećih hrvatskih alpinista svih vremena, kažu. Prije svega devet dana, 15. veljače, sudjelovao je na turnom skijanju na Kamešnici.

Ipak, mnogi Hrvati za njega nisu čuli, budući da se nikada nije pojavljivao u medijima niti preuzimao zasluge za svoje velike pothvate.

Komentari