Tuesday, Nov. 19, 2019

Mislite li da su ‘crveni alarmi’ dizanje panike?

Autor:

|

12.02.2015

|

Kategorije:

Mislite li da su ‘crveni alarmi’ dizanje panike?

Kritike na račun meteorologa, djelatnika DHMZ-a, odnosno Meteoalarma, novinara i svih koji se usuđuju upozoriti na neku moguću vremensku nepogodu koja nekim sretnim stjecajem okolnosti izostane ili se dogodi u susjedovom, a ne u našem dvorištu, u posljednjih su par godina u Hrvatskoj prešle sve granice zdravog razuma.

Sjećate se buke koja se digla zbog crvenog alarma sredinom kolovoza 2013. kada je u Zagrebu bila najavljena mogućnost one famozne jake tuče? Ledena je pošast tada ‘na sreću’ stigla samo do Zagorja, a tek nešto zrnja manjeg kalibra zasulo je podsljemensku zonu. Kako su na to reagirali Zagrepčani? Tako da su danima tražili krivce zbog kojih su preparkiravali svoje automobile pod razne strehe i u gradske garaže.

U ovom apsurdnom ponašanju, istina, nismo baš sasvim sami. I Njujorčani su nedavno, krajem siječnja kritizirali svoje meteorologe kada ih je mećava mimoišla za 50-ak milja.

Rade od nas budale, palo je samo 15 cm!

Slična stvar, samo ne takvog intenziteta ponovila se prošli tjedan. Zagrebački dežurni kritičari meteoroloških izvješća iz svojih su udobnih fotelja i toplih domova osuli paljbu po crvenom alarmu i medijima jer u Zagrebu nije palo najavljenih 40-ak cm snijega pa se do posla, protivno nekim upozorenjima, ipak moglo doći autom. Nekima je to bilo previše pa su ozlojeđeno konstatirali da nas najavama crvenih alarma meteorolozi i mediji zapravo čine budalama. Onako usput iskoristili su prilikuda spomenu i sve druge stručnjake, svih mogućih grana znanosti koji nam svojim, iz dana u dan sve brojnijim savjetima, eto, više ne daju ni da mislimo vlastitom glavom.

Pritom su propustili registrirati da se taj isti dan do Rijeke i obale nije moglo zbog snijega, da su neki u zametenim kamionima i automobilima trošili benzin na grijanje umjesto na putovanje, da je Gorska služba spašavanja izvlačila desetak zametenih ljudi, da je orkanska bura porušila 200-tinjak stupova dalekovoda pa su cijela sela ostala bez struje, da je rekordna bura u Splitu rušila čak i fasade, a prije toga u Zadru 13-ak stabala itd.

Konačno, iz karata Meteoalarma bilo je potpuno jasno da je crvena uzbuna bila objavljena upravo za Gorski kotar, Liku i dio priobalja, gdje se, nažalost, i obistinila.

Kakav bi alarm svima bio po volji?

Budući da sustav Meteoalarm od svoje ne tako davne uspostave postojano ozlojeđuje dio hrvatskog puka, možda ne bi bilo na odmet razmotriti koje opcije imaju na raspolaganju meteorolozi, a time i mediji. Dakle, što bi bilo bolje:

1) da meteorolozi i mediji u najboljoj namjeri objave alarm pa se zajedno s razumnim građanima i različitim službama na odgovarajući način pripremaju za moguće nevolje istovremeno se nadajući da se najgore neće obistiniti;

2) da objavljuju alarm, ali da u strahu od nerealnih očekivanja građana svaki puta mole boga da nepogoda uistinu pohara sve one kojima je najavljena jer će se u protivnom postavljati pitanje tko ih i zašto plaća;

3) ili da jednostavno šute kako se osjetljiva srca Hrvata ne bi nepotrebno uznemirivala jer će se oni znati snaći kao što su se snalazili i njihovi šukunšukunšukundjedovi koji su još prije mnogo stoljeća mislili svojom glavom pa su preko planina na konjima i pješice i bez prognoza slavodobitno izašli na more?

Nerazumijevanje sustava

Meteorologija je jedna od znanosti koje se češće razvlače po forumima, blogovima, web stranicama i komentarima na portalima. To joj je sudbina; vrijeme je jedna od nekoliko stvari o kojima ljudi najradije pričaju, a kada im ne paše i psuju. No čini se da kritičari meteorologije na znaju ili prečesto zanemaruju činjenicu da je to znanost o tzv. kaotičnom sustavu (možda vam je poznat onaj malo pretjeran ali ilustrativan primjer leptirova leta koji izaziva oluju na drugom kraju svijeta), tako da uza sve satelite i suvremenu tehnologiju, vjerojatno nikada neće biti savršeno precizna.

Naša poznata meteorologinja dr. sc. Nataša Strelec Mahović iz DHMZ-a ističe da meteorologija nije potpuno egzaktna znanost u smislu da daje nedvosmislene rezultate tipa jedan ili nula te da prognoze daju predviđanja s određenim vjerojatnostima na temelju numeričkih modela koji se postupno usavršavaju.

‘Ponekad oni daju bolje rezultate, a ponekad lošije. U posljednje vrijeme uglavnom su vrlo dobri, a pogreške su male. Neke pogreške koje su iskustvene već znamo pa ih možemo korigirati. No kada su vremenske prilike ekstremne, modeli nemaju zabilješku o takvim ili sličnim ranijim događajima jer se oni javljaju jako rijetko pa ponekad modeli prebacuju ili podbacuju’, objasnila je Strelec.

Upozorenja su u najboljoj namjeri; mi smo odgovorni

Naša meteorologinja kaže da također treba imati na umu da Meteoalarm nije automatski sustav. U njemu upozorenja izdaju ljudi – dežurni meteorolozi koji određenog dana procjenjuju stupanj uzbune koji će objaviti.

‘Upozorenja se uređuju prema kriterijima koji su potkrijepljeni klimatološkim događajima – vjerojatnostima pojavljivanja određene količine kiše ili jačine vjetra i sl. Za sada nemamo uključen mogući utjecaj na građane i građevine, no i na tome se radi. Dakle, najave alarma ne rade strojevi, već ljudi, i to iz nacionalnih službi određenih zemalja. Kod nas je to DHMZ. Pritom također treba znati da se prognoza temelji na numeričkim modelima,odnosno sustavu matematičkih jednadžbi koje opisuju fizikalne zakone i procese u atmosferi, a kroz određene parametre u modele su uključeni i klimatski pokazatelji za pojedino područje. Prognostičar će stoga ponekad osobno odlučiti koju će razinu opasnosti odabrati. Primjerice, kada smo nedavno imali orkansko jugo, kriterij za jačinu vjetra nije bio takav da bi se objavilo crveno upozorenje. Međutim, mi smo se međusobno konzultirali i složili da će posljedice biti toliko jake da je potrebno izdati crveno upozorenje. Mislim da nismo pogriješili jer je bio porušen dobar dio obale. Jednako tako nismo pogriješili s upozorenjima na buru prošlih dana, ni na snijeg koji je pao u Gorskom kotaru i Lici. Mnogi će reći, pa u Zagrebu je palo samo 15 cm. Istina, no u Gorskom kotaru nanosi su bili čak četiri metra. Toliki snijeg netko tko sjedi kraj peći u Zagrebu ne može ni zamisliti pa je uvjeren da pričamo gluposti. Oni koji su bili na terenu znaju da smo itekako bili u pravu.

Istina, moguće je da i mi ponekad u situacijama kada je na djelu teško predvidljivo ekstremno vrijeme znamo pretjerati. No to činimo s najboljom namjerom, kako bismo zaštitili ljude, a ne da bismo ih plašili. Treba shvatiti da smo mi odgovorni za sigurnost ljudi pa ćemo radije objaviti crveni alarm nego da nekome drvo padne na glavu’, objasnila je Strelec.

Naša je meteorologinja za kraj naglasila da je za pravilno informiranje i senzibiliziranje javnosti za njihove alarme također važna odgovornost medija koji bi trebali prepoznati vjerodostojne, stručne izvore informacija. To znači, rekla je, da ne bi trebali prenositi svakakve i svačije nestručne spekulacije o nepogodama koje bi se navodno mogle dogoditi. Kao loš primjer navela je neutemeljenu uzbunu zbog ledene kiše koja je najavljena za utorak u Zagrebu koju DHMZ nigdje, niti jednom nije spomenuo. (Tportal)

Komentari

Share This Article

Related News

Ljetni suncostaj
SAD: Prognostičar Phil najavio nastavak zime
Meteo Wimbledon

O Autoru

Ned