Thursday, May. 28, 2020

Utjecaj temperature zraka na biljke: Preuranjena toplina probudila prirodu

Autor:

|

18.03.2014

|

Kategorije:

Utjecaj temperature zraka na biljke: Preuranjena toplina probudila prirodu

Proljeće je doba intenzivnog buđenja i bujanja vegetacije. To osobito vrijedi za sezonske biljke koje su u hladnijem dijelu godine u fazi mirovanja. Topla zima i topao ožujak natjerali su prirodu ove godine na preuranjeno buđenje. Kako klimatološki nije nemoguće da se hladni prodori dogode u tjednima pred nama, postavlja se pitanje koliko ja otpornost biljaka na niske temperature.

Općenito vrijedi prvilo da su manje biljke manje otporne na velike oscilacije temperature zraka, osobito na one vrijednosti koje značajno odstupaju od višegodišenjeg prosjeka za određeni dio godine. Ipak postoje i brojne iznimke, ovisno o stupnju autohtonosti biljke na nekom području.

Osobito u proljeće, kada biljke izlaze iz dobi mirovanja i ulaze u vegetacijsko razdoblje, postoji najveći je rizik da temperatura zraka negativno djeluje na samu biljku.

Tu je osobito opasna pojava mraza, odnosno temperatura zraka ispod 0°C, jer su pupovi i cvijetovi biljaka prilično neotporni na temperaturu zraka nižu od 0°C.

Optimalna temperatura zraka

Svaki poljoprivrednik koji želi uzgojiti određenu biljnu kulturu mora dobro poznavati raspon temperatura u kojima biljka opstaje i uspjeva, a isto tako i najpovoljnije vrijednosti pojedinih temperaturnih obilježja. Dakako, sve to ima smisla ukoliko iste usporedimo s višegodišnjim temperaturnim prosjecima toga područja.

Povezanost optimalne temperature zraka na produktivnost jedne voćke najbolje ćemo vijeti na ovom primjeru. Istraživanja su pokazala da su aroma, boja i količina jagode najovisniji o temperaturi zraka neposredno prije zriobe, pa su tako spomenuta svojstva najbolja kada poldovi zriju na temperaturi zraka oko 15°C.

Pri višim temperaturama zraka plod ostaje crven i sladak ali gubi intenzivan miris pa su zbog toga plodovi prvih berbi (kada je još donekle hladnije nego poslije) ukusniji!

Biljke imaju takvu strukturu da aktivnost njihovih stanica ponajviše ovisi o njihovoj temperaturi. Temperatatura same biljke nije podjednako raspoređena. Biljku većinom okružuju zrak i tlo, a pri tom je korijen biljke izloženiji temperaturi tla, a nadzemni dio je izloženiji temperaturi zraka. Lišće biljaka osobito je podložno temperaturi zraka ali i tu ima nekoliko zakonitosti, pa tako:

1) noću je lišće hladnije od zraka, najviše kod velikih listova

2) na početku i na kraju dana lišće ja malo hladnije od zraka

3) lišće obasjano suncem malo je toplije od zraka

4) kod malog lišća njegova temperatura nikad ne odstupa od t zraka više od 2°C

Četiri ključna temperaturna praga

Svaka biljka ima četiri ključna temperaturna praga. Prvi je apsolutni minimum preživljavanja, a to je najniža temperatura koju neka biljka može preživjeti. Općenito, biljke u fazi mirovanja, zbog smanjenog udijela tekućine u sebi, lakše podnose izrazito niske temperature zraka.

To je optimalna temperatura za obavljanje svih životnih funkcija jedne biljke, a četvrti je apsolutni maksimum preživljavanja, odnosno najviša temperatura koju biljka može podnijeti – iznad nje ona ugiba.

Ako je temperatura 5 do 7°C pšenici su potrebna čak 22 dana od sjetve do nicanja. Pri temperaturama od 10 do 12°C broj dana je 14, a pri temperaturama od 18 do 20°C samo 6 dana!

Zimi će se orah i javor smrznuti na -45°C, hrast na -60°C, smreka na -70°C. Drugi je vegetacijska nulta točka – trenutaka kada je temperatura dovoljno visoka da počne rast biljke. Treći je najpovoljnija temperatura.

Koje temperature mogu izdržati voćke?

Do kraja ožujka dijeli nas nešto više od 10 dana. Već sada je izvjesno da će mnogi krajevi Hrvatske imati jedan od najtoplijih ožujka od početka službenih meteoroloških mjerenja. Znamo da je zima iza nas bila ektremno topla.

Dijelovi obale i otoka ove zime nisu zabilježili niti jedan dan s temperaturom zraka nižom pod 0°C, a dana s temperaturom 15 ili više Celzijevih stupnjeva bilo je na pretek. Ni dani s preko 20°C u dijelu unutrašnjosti zemlje nisu bili rijetkost, a u ponedjeljak su temperature na kopnu porasle do 26°C!

Na natprosječnu toplinu reagirala je priroda preranim buđenjem biljnog i životinjskom svijeta. S obzirom da su zahlađenja u ožujku itekako moguća, postavlja se pitanje kako bi se jače zahlađenje odrazilo na rascvale voćke ili na zametnute plodove!

Mraz je u ovom dijelu godine vrlo opasan za voćke koje su u cvatu ili su već imaju zametnute plodove. Kada se mraz pojavi u veljači ili u prvom dijelu ožujka, štete su u pravilu minimalne. No pojava mraza krajem ožujka, a osobito u travnju, može načiniti katastrofalne štete u voćnjacima.

Kako vremenske prilike utječu na voćke u fazi cvatnje ili u fazi tek zametnutih plodova upitali smo stručnjake sa splitskog s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

– Pretjerano dugo i obilno kišno razdoblje remeti  provedbu agrotehničke mjere u voćnjaku, a takvih je u proljeće najviše.

Visoka vlaga pogoduje razvoju različitih bolesti, a zbog izrazito kišnog razdoblja mjere zaštite ne mogu se pravovremeno provesti. Dugo kišno i vlažno razdoblje tako će se vjerojatno odraziti na količinu i kakvoću uroda – rekla je za Crometeo.hr dr.sc. Mira Radunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Najosjetljivije fenofaze razvoja voćaka u odnosu na niske temperature su u razdoblju pred cvatnju , u vrijeme cvatnje te u fazi tek zametnutih plodova, a čije vrijednosti iznosimo u prilogu.

http://imageshack.us/a/img547/6518/01jabuka2.jpg

http://imageshack.us/a/img818/4888/02kruska2.jpg

http://imageshack.us/a/img12/6286/03breksva2.jpg

http://imageshack.us/a/img339/2083/04marelica2.jpg

http://imageshack.us/a/img842/8885/05tresnja2.jpg

– Bitno je reći da su cvjetovi i plodovi iz nižih dijelova krošnje najizloženiji nižim temperaturama, a time i štetama koje donosi mraz. Najmanje štete bude u vršnim dijelovima krošnje. Uz mraz, i druge meteorološke prilike mogu biti nepovoljne za voćke dok su u jeku pune cvatnje: snažan vjetar i obilne kiše. Pčele, koje su ključne za oplodnju voćaka, smanjuju svoju aktivnost ili uopće ne lete pri temperaturama ispod 12°C i vjetru bržem od 25km/h – rekla je Radunić.

Mira Radunić
http://imageshack.us/a/img201/4452/v02l.jpg

p

Komentari

Share This Article

Related News

Ljetni suncostaj
SAD: Prognostičar Phil najavio nastavak zime
Meteo Wimbledon

O Autoru

Crometeo redakcija